1
10
33
-
http://www.afzarhiv.org/files/original/cf56dcafce3c8c6e8ef6629938ccb6cf.pdf
fcd9d98de62cbeb4c3c0b4421a5da847
PDF Text
Text
��������
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Dokumenti iz arhiva
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
A
Dokument
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Zapisnik sa plenarnog sastanka i sreske izborne konferencije
Creator
An entity primarily responsible for making the resource
Sreski odbor AFŽa Zenica
Source
A related resource from which the described resource is derived
Arhiv Bosne i Hercegovine
Publisher
An entity responsible for making the resource available
Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
Date
A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource
04.07.1950.
Rights
Information about rights held in and over the resource
Arhiv Bosne i Hercegovine, Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
Format
The file format, physical medium, or dimensions of the resource
PDF
Language
A language of the resource
SH
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
369-A
Coverage
The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant
8 str.
1950.
aktivi
domaćinski tečajevi
Glavni odbor AFŽa BiH
izbori
izborne konferencije
konferencije
Narodnooslobodilačka borba
plenumi
revolucija
Sreski odbor AFŽa Zenica
Ujedinjene nacije
-
http://www.afzarhiv.org/files/original/34a3ad8b4f90be49b4a6fb9484a626ba.pdf
aa43fc1a7a944b92130a2d800203c2f8
PDF Text
Text
r
::r I .f.
�..
~~~
•
1lf
,.
~
«
"
'
LIST A.NTIFASISTICK.OG FRONTA. ZENA ISTOCNE BOSNE
Br. 3.
Tuzla, marta 1945
God. II
~
l
MEoYHAPO~HI-1
8 MapT ]< Mt~yHapOJH» npaaBMK
...TI80r CBHjt T.l.
60P6EHI1 ~AH 1-HEHA
OpocnaeAa'l:>e 8 JUPTa noqeJte cy >KtRt y <5op6H
jow npqje npuor CUjeTCfCOI'
II.IIntplli3.ilMC1H'IKOr pna 8 Map1a M<tue: cy .aaoa11e Hapa·
ae AY6o~.:oj "P*U.H DDOTHB caaKor uacM1b8 B yr thttaeaa.a, a .. apottHTO npoThB sj eROBHor pone-rea >f<Citlil.
Mnuro c.y nyTa AtMOHCrpiJ(It)C )f(eHA 8 M.&pra pas·
13 caojy PCIBHOOP38HOCT
I'SujaHe >KauJ.(apMtlntM
1b.jout·TaMJ.
M
JCYBU•llHMa
nonMU5ljCkHM
8
Y 6Hawoj Jyrocnas11j• 6Juso je aa6p.e tbtHO npo-C:niUJbaTH 6op6eHH A811 >KtHZI. 8 MapT, IUlO lUTO Cy 6~tne 3a6 pal:beut tt cae H3PO.ttue Mauu4JecnuHje " D.t'.MOHcrpat,tHjt. Ho uenpHjann..a t~apoAa DMKIJCBHK uaculbt~l
f
IIKCY MOr •1H YIYWMTII CSop6y HIJ)O.t.a, CSop6y *Cifa aa
tbH X08iS npaaa If 1\>lt XODy TC)KfbY 33 CnOCSOAOM.
Y npBOM Ctsje'I'CKOM JIMOep•tJanfiCTJt "UCO j,\ p aTy Oil
1914 R,O 1918 rOJtKHt, flaOptAHt )l(tl:fe C:OUHjlo1 HC1'KHftle
.Dp0C11J8J'b.•Jit CY 8 .tUpT Y 3HlUCY OIUTJ)t 6op()e npOTI-18
TOrl Henpanrauor para KOiH je nporyTao MMJ111NU! Hel'HtniX >Kpraua,
~opcSe
tl11
8
Bell
6op6eu•x >Ktua
MapT K30 MtiJY11 3P0AfJII
>l<tHCI.:U
A3U
IIHjt.ttHa upoc11 83
.,:
8 1upra 1111 je cs 11 na
"li tttT8tHa KIO OHa 1917
rOAMHf ka.ll,a cy
·raJ<e ae-.111 _
I>YCKC Uf:CHe
y n nporpatl)' OpUIUt30Ba.'lt 83JtAHO C3 CISOjHM .QOYr'CBHMA eenHJ:'e AI.'MOHCTJ)aUJtie npOTHB pitA OOA n illpOIIOM:
.Kibf~a
"'"pa"'. Ma~o\OpeHlf OA rnaAU u para, PYCKH
BO)H14UH OJ<Pti1)'11H cy nyWKt DPOTM8 OJI4p,l)i(eHIIX uapCKWX otausp•. PyCKM uapoJ. Je nocno rocnoJJ.ap J.IIIRtta y
JleTporpaA)', axpoa RtKOJl"KOAIUll 6uojecoprHyTUlPM
8UI.
TOK oOCIIH]e ooOieAe 0KTO<!apc•e peaonyn•i• 1917
YHi!WT38CljybH llt:'I\U.ilOl'P/1110 (j:)3Ulft('Tlf'H<y ll l'l.taH, OCBO-
aa no6jcao,\\ y 6op6n ao oc;JotSoiJt'tbe c uux nopoC:SJbtiUtX
uapoAa CBKjera.
>KtHt }' •Utt.180N. C:IIHjtTy npOC1138Hht: OBt fO~KlSt 8
MJPTY " Har<yBtJUtKHX m.'C:ijt.llacautanHKa JHIAX11TJJep0.110}14
1-beMO'JKOM, yntl)t(yku CIJC CBOje Cll.Uf .lla ce IDTO npHje H31!10Jyie i'OH3l1Ha " nyrnyua noCSJu.a IIJA 4Jawu3MOJL
)Keue 'iiiTaaor cujna npoc;UBIIhe 8 MIPT y auaKy
HCTopHjc 1
mx OAI'Iyl\a KpH~,cJ<e Kou4JepeJiu,uje KOja je
OOT8Plll!113 j OW je,nHOM \ISpCTHUY MOhHOf CaBtaa Tpnjy
BtJ!M KHX Jtt'MOKP~1CKI'IX .llPil<aU.
Itt ra opocn&IHTK
ooja'laiiOM CSopGOM H t4JOOPAMa 111 q,poHTY H: y noaaAMIIIt M THMt ra CBOJe CTpaHe OOMOhK IHTDXUTnepoeCKy KO:Mnuujy aa WTO (5p}f{e cnpouotjen.c y >KIWOT ooux:
HCft)pttJCKhX H tsemu<tiX OlMYKa.
bue
>Keue
roAHIIt coaJncKa >Ketta JlC6ana je notnyHy paBKODD.aB-
)I(MBHO 8 MIPT -
<!oplJOHI
Y )yrorlla&Kj•,
npornaa&ajy OBt roJtMHe 8
11 OOJlfHH"UCKX
MapT KaO 11p83111tK bt'J1MII'IIX BOi1111'1Kl1X
notS jtJl3 naLUe aeM/bl'. ) l{eHe Jyroc;taBH)e
y
113r'OAHo-
OCJl06t'llMJl3t(KOj 60p6K lf380jteaJie CY CBOjy JIPYU Tlt'Hy
(l:tBftonpaRitOCT n Btli ff' 'attac JI'Op..ucrt tbOMt. a J TH811
y 110JIIt1'H tjKi"14 ii01UOT)' CBOje ,llp>iCaBe,
Mu )t(eHC 11eTOOJHe Soctte npoc;rasn.ajyhH 8 M.lpT
Yl.ftCTBYJYliU
n
-.ot-T a cnoC:SOAY aa Kojy ey ce Jl)'ro roa1tt1. (SopaJtt
JO<~•• •~c••ina. Onu je coajeTcKa >~<••• ywna
tcao pas
1Jt1 'iJtaU JIPYWT8ll y eKOIIOMCr.:R H 00/IM'1'.. "1KH
ot clmjc P.OMoaaac. Ora.11a Je aa coeJnc~:y
aeey !1.36 8 •apT DOC:TIO DPIIHIIK CJJo6ol,t. jtp Cy ra
Oftt Y•Jent npocn.aaJbaT;B rcao npaaHMK OopCSe. OraJa Je
8 MIPT noCTlO npaaiiMIC ocnoCSo!)euJtx >Kttta CoejeTcKor
Caaua B OCTIO DPI3RIK CSopcSe aa OC'/IO<SO~elttt )KtHa
~I'HIOr Caafna.
cnaee S .!IIPT
!iyjyhtt HtBlltlt *PTBO: ceora nap()Aa. Ooe rO.!lUHt coajetckt iiCtHe npoc:naaJbaiy 8 ~ apt y caoJoj notnyHo
ocno6otjes(IJ ,llO.MOBJfllll Llpsena •PMHja rJtaBu no6JtAY
yaer je xao ycnoMeu.a ua 6(lp6y >+eeaa y AMepnMOlt cy 8 jUpra np8K nyT oprauuaoaane RenRKe
AtMOIICT"pauHje Jta KOiH.I!\a cy TJ)JI)f(KAt pat;JJOOPIOIIOCT.
~ernpM tOAUHt COB]eTCKt >KeHt
y BtJUIII'Oll OTaU6URC:io:OM pz.Ty y ICOMe OHt jyHl'IKH II
CMjtnO y ttecToyjy tta roH)ICI <jlpotiTOBnr.H' OopOe K pa.:ta,
8e&jeTyjtMO te .U h tMO .ltlTH Cit OJI. CtCSe, A3 MCO)'HK111.0 aaunce Koje npe13, cae jf\eHe Jyroc.uaujc: notTIBJba
A0MOIJUU8, l(OjC je Ha npROM :lfiTR<f>3 WHC·lUlJKO.M MHTHHry IKtHa Cp6u]e nocTaeuo HILII ROn.tuM Mapwpn It
APJr T~TO.
Cnecp;u1o tltMO n oMOhH Hawoj JyHa"tKOJ eojcu.• J.a.
uJTo ycnjewun]e aaapwu Oop6y "'A o •• pa>KeuuM ocn6111Jllf U .b l!XOBKX nOMirA'fl, HIPOI.HMX RapoJla Y,aftsatiexo c a.e A.a ce j ow aame y•apCTH KIWI, y <Sop611 CTIOPtHa HlpOAIIB D.1ICT, HIPDlHO•
oc:noCSOJlH.ucutH OACSOpM. AKTWBHO ht'MO y~~tecraoan• ypaAy liapoAnO· OCno6oAKnaqKor ¢1poHTa, y :r.jeAy C)(SftoatII aarpl,lfbe ltiWt f!OBC AOMOBtiHt, .llt.lllOICPATCK.t fu.e-paT81Kt jyrOC'.IIIBII)t.
llKMB 0KYI13TOPCKitX
AI~ C
,OJlMAIPIOC. . )1(113
qRT380f
C811Jera y 6op6K
OPOTKI +amMCTI.OX.
sopoGn.•aa•a.
)i(Ujtna oawa eJIIIIIA jyroe.oue•••• apMifl •• •tRY ca • apwanoa TIITOMI
>Kaajtne oawe apaGpe JO<<It, <!opiiJI lJrocautBcao apa•J•I
I
�Narodno-oslobodilacki front i nasi zadaci
23 te~prapa
n "a NlAUtJe noa~paeanu ewo Ati•AtCflY
apvu)e. p,;~tHA,8H H&hf111"8·,
1t G8AW.U PO~tHJ.AII lJ;oBOHG
am.t Ha}oehe u uaJ.,ohwuJe apwnje M& eBftJO'ty, ap.wc1jo ea
t:ojow A'uao aurnlH)KU n.yp,o, .witnuosn cno6oJton:.yO,.nux
opn,A NPA ·"•Y6au t.y, uoRoeow n oarm&ul'Mm~ew. Oono·
6 0 ]\tt111lt1KA LlPDitHil 1\pwnja j&
U~ e:l\CO it.p.tllfj" C.08j CtCKU.X
tlltPOllfl, n tiN) npwuJ" euox e;~xo GottoJLy6uanx uapona
C8ll)&r&l 60~X lbYAtl ICOjn 9CKP.8H0 JIJ)t\0 TD()AIIU)J U
P00G1'H0, ICOjU I:Op "~tajy KOp!UCOJ.I np188J(H0 6op6e 8&
cmoG•~y.
lJ.9a&l" •PNO)B C8 P O
ABn& upa}e )\s&J(OteT II COli""
rOJt,UII&, Poa~ua co y J~ucy npoamor eaj&Tckor uwna.paf"a~ y no:.tupy rplt,aHtKor pat'a kiA&
p)'GKB uapon. n yra.euaa uaponu uapcKe
Ptoll.le 6opuna np31'as p oneru., 6aenpa"a,a n 6M)&~~.
Ctplllft u wn"pKJ~nora J !tPJMCeHn c.a n pRow PJC.KOW
peaKctujow 61tn.:)rADJ:HIC'I:DW . renepaJnnu 11 ot~o~napsur t,
.
PttJ&mtoru•r'Cor
e.y c.e ae:num
I!OICJCDI!Ul
tJ
O.Q,WU: 1U
y K03iol: yryme,
JKII~?e Tb j tt088
O~tl)6n~ :war Pl>!\.HOr '!OaJe.Ka KO je HBtao If&
Ju
pyruesnHaw" ll•Pntt'iti'.IKll Prcnje, oTnoqe~tu c4 Hana::tnt~a
caolH
H& ~<na11 f
C·•alerc•r P<ny6naKy. 23. !te6pyapa 1918
csv~, r3nnpr•<:. cra)lml ol)ttA Cli1Ufllll~
8f6a H&OOY'>KiltHJW KG l~utf .l'l'oUM'IW, K&rt \ (})' 4J6:.lll8
p&H~ KPB&PI1Jl(!-• MU HWCWO f)'6n"JHt 01\ WOtiHYIJUtllo~. 111(
Kan.a c.-o 6itno
j$,0
a)epy y uo6Jeny, jep Jt~ c w""w- 6.wa UPe"tt3 arur~u)a. Y
60p6\t III)OTJJB 8a)~AH;:\'fte0r NtlOpRJo.T&Jbfi1 am CW ijSjOlJ,'fO
O
C:\ ~~86HOU apwojOW I'O()R1tlt ICCT()V III)HHt.ON, X(il8j~1Uf
ncroM oeaeTnnq~<ou >&e-'t:.ou Jt.l' ra onuwo wo u J'HmJJTcuto,
YAapa:nu no fbew:y a.iJ"'ItHW>~Imw aullrluaa, aan,o)ellil ncTOII:
n.y6asa aa ono6QaY. UpaeHa 1\1\wuja HIG Je Jttlf.na ~· ee
eawo yJoAu"-eRuu enar"wa <:ft\(s Mapuna Jlt•n•on 110 no6J
OAt\ U TlftO K&W U•JKA38 l'll jPft"HU U Opa.-u UJ'T 6 1Jp6e.
Oae rott.sne npoCJJaan..'1t1 cwn- nn~ocoT n eellW poU
lj8HA• H U.oa•He • p• uJe eaJeJ\ttO G tt.ow oomTO c.Mo HaUt
e
6p&TOTaO, H&tDJ AJ6aa s,neqaYBnlt eaJtn,KaqJlu nponaeuo., KPBo H& ynouaua S f'nrp&A,a, no ILBBJY& Alllm8Maqaheae AOunanAe K Jr C&A aajeJtHII"'KW oe.no~.,MI?
O
a3]eztHO JlO
Tyttawo OTQOB.RJ fam•n•q,cy awn)y JlOK 88
nl}61eJ.tNI!q1Ca aacTa&& [(os eHe apwllje .neopma OP9A ea .. a•
Bopnftun!ll
a.no Je ·oa3j aram:ucw
n p a3N&K
6ao aa Hac. TOtrad
PI!\OUAH. T.IKO Jl81JlJ\J_SRCT86H.
l'J~aR& OP,Ja:I\H9 rpJ(I8 PIAUUK-1l a C8Jl.8KI, DpOICAJbOHUX
01'aAa
KpaMGKa KOfl(pepeHl{U}a
Pytcoob~'"u aenu.:ow n renajannuw Jl&lbnKOw "
Jlpueua
ap.-utJa
je o~ TOra AARa Ja'«ana , 't'y~JI$
K8DpuiaT01t..O )eau1r 3 1 AP}'r"JM, on6p!.Hil11a CBC'Ijy 8t'J1MKJ
U C.Pthtty. y lhmnCOj GOL(u.j&JIUGTnq.:oJ OK'fO('iapGJ<Oj p&oBOJ'IYllCIJU cra opeHy, C.OU.BJanUCTQ.'IKJ' !t,OKOD\IH)'; 06&A6•·
JoAana wnprut >Kn &Ol' n onapl1i&
"'Kft pau. ctJt)jnw Hapo·
AUW& 110Cl'4:tl W
Ol.H.l U H8D06JeAB8& &PYtJja.
Coa oTcteK HBPOA n·"~ Kta•o Je qtJt'aeow c:ro6oAo A.y6aaoM
qoeJoqauGTIJ' MAKO
t"l)e6& .ao mt"u, li>•r088Tft •
'II.I JI&Tn cenJ r a oa.oaaH)" aKo XlJbe aa lltnan y t11o6ox• ·
Q1JtUtt 30Wt4J1 je C1'80 p1:0 BaJ'IRICil eo•jATCKR MaQ.4)J,,
0-.:t\ )-1 K.J8 llo&r\118 lr;:PIU 1 GH'\r& t:t.&r\18~1: MOWUl(.A, l<J'U1)U 11.111rOa or Gpln . ToJ je a oN11)s cno60Jlwns, paaMonoaaMMX. 3~p\Tnw.l'btHnX Htpon~. apwa)a. . n•jf'lftfa ,.....
JlC10 NA tt.ya_a 11 )K811& KOJU 3Hajy 011'& je T •) cptbaR a
SI!J.OROJb'H ~lt!:U8 0 l' y C1106 0.tt .. OJ D,ow0"RHW COIU1)&11M.IUI&,
te•)Ju 3lll\j'f' aa Aono TAt-:IIY n,t)woaany, na nn!lwYG nnt..
W6HftTU'C flhOBt)U: ll H'UtnnOep \MO 6a)y C88 OH8 kU)ll
nnecymajy AA fH'II''A80 «•nX'9BY oaeTy J.lOuOa«Hy. 3aTO Je
JlpBOIHl apMt1)1l Ol.lCTana ::tpMBJa Xt'pOJa.
Y 1191I ,UCOW 0TAIJ6KffCK0W paTy COttjQt'CKHX H&OOn.a,
y no6J "no~oeuow, oeueJ:H IPt.KO~ w"oruy U,paRl1e apunJe
0A.8UiHJil U K'(JPIK COAjoreK& >KI?JI!, Jby6a6 OP~Irfa A,OWO•
'8llAlt Hly(UfJll J{, GOMjeTCKJ )KtHJ na OBJIIJ\1 OIUUI&
PaTHH II 8)AlUrnuava. Svna o6aqas sohmK, aewj&'I'J'l'llptea
ttnst Cli&Jnep, OH& DJl8 K&D ()K0n66D &O~ llAO e~trJ-pHO jlp
•sa A.$ CT()j iJ 11o~te a eellftKA n,t)w.OBIIHA,
'l~o~r.a OJI06oAOA.J6aaa eea)eT aoJJa UouAy apw~~;Jy,
Jltla• Ct ...t"OI GR&IB, ana Je BBK0 YOAaKO •e Aha.
Je Ht noc• TAllO AY6-Dtto y quu a o wara tt&po-.
tu.o a••• 64PQ.W. UoBI~t a apk.ll)a R&C je yq--an k&tiC& Cll
45opa 8l g , fNJy. H_ OHA• K&!l& 11&11 Je •••• MaJft•t,
tflk&
2
..,
C8 TaJ A&Y
C raJbnuou, u anojoua c uar ov n 1~ty6aDJ&Y 'IHfAuor pyoKOr
napoua,
fedf"roth,no Juqm1av1Ja bolu temo
I
Y 8STpR POIIillJifllltle. UOTJk.JIO cy J.(pette OKYn&TOPCKe
JlofUtA'lKe Tpyoe I<Ofl, n,KOB& A. Hapae.
CJliBR KI O naH Upuewe apNu j e.
ledloslvenl Narodoo-oslobodllaCIII front l•toa.e
llo•ne It d""a u d.ln rasle, jaca. llrt so. U narodnooslo'x>dll.l&l front obuplJaJu se svl prf}ateUI narod•:
s-ol on! boll osle6llu duq prema svofol domovlnl, prema
sk>bod!: svl l!oll tsl>reoo tele I nastore da se ~to priJe
pOCilqne potpuoa pobfed.l, da sc dolu~e I POSlednJI
ot.u~»torsbl bandit I zasluteoo l>a2ne sve sluqe ol>upatora: svl ltoll !ele, da se ono !to le I!YOje»ano ralednlcbom borbom. uledolclll oeuva, da se ono !lo IC
bllo nll>ada vl!e ne vrall, da one mracne, norodu neneprJiald)oke slle lio)e su nani t dovcle le~l•lltbr, poroblltva~e oa vral, nlllada vl!e ne dodu do rlltl!l, nih• do
.. r!e ne d"du do 'v lasll.'
·
Svl na!l narodl, I Srbl, I Jirvall, Slovene! I Maltedoncl, po dlqll su se u borbu na ~elu sa druqo m Tllom,
1 udrutlll sc u nezap~mceoim naporlma da $lome neJ)fllai<IJa. da lnoiulu sebl slobodu. lz Uh napora nalrqa
obrodo, !• mora prollvene ltrvl. nll>la 1e na!a mo~oa
Norodno-oslobodtla&a '<'O!sba l>o!a d<lnas dowJa'<'a
dJeto ostobodenl4. I• tlh ~alednl~l>lb napora svfh naJih
naroda niblo Jc oa~ mo<!na utednlca. demol>ral•lla
OpeTcTa&tnntn uemucnx caue3ttH'fKifX c:nna, CoojeT.CKor Caueaa, EnrneCKC I( A~te·pHtce, cra~Hft, 'iel)'lftn •
Pyacenr cacTanH cy ce Ha I<OHMY 5 4>e61>yapa one roAnue
tt
04P>tCam• J<onctJepenQirjy, rl 3PeKJIH KOHa~otHY ope:..
CYJI.Y cjlllU3CTif'IKOj lh!Ml'fK'"'I. 3 Hanltl tt~MM Ha poa,H¥&
y.nHJIH noa.e CHare, Y'~Bpcr.uut ujepy A• je no61eAa
curypua
0AnyKe KoHMCKe KoH!fatPtH UMit l O"ttKaHe c:y
uajs.eho• pan,owky KOA Kac a y 'IIT.JBOM CBMjery
a
O•e
:!a C'f caa XYIIIk'lrt.l 14 IUICI'OjAthl HwjeMaqa H tt.nxoaKx -npajan•"-a y cstl.jn}' 1;-l ce naaaosy cyKo6R Melj:y caae3HHtt,HM3 61ua y.unyana. Capaalba a
C'/ R J it3'Ul!t
DyH3 Car.naCHOCT R3.11ltf}y TpH ftt.1HilC C<
Hit3HHifl<t
Cttlle
A.OCTKrna
ie ua oaoj KOK!JteptHqltjtt ceoj apxyHaq.
Kpn~cKa J<oucj»epttHt6ja fe nanet<na c.-pTHJ ~aattr
lbeMatt:Koj aa .cae y)Kace " ano~uuu:: Koie ie nottMHu n a~
fheMaqKa he 6 urK yc~eopo aaje!(rHtttKHM CltaraMa caae91Httuntx CYJia· tteltnt'JIOCPAHO H J'(Qita'IIIO A.01'yl.feba.
Ha kORijlepeuqqj" cy yYapijenn aol n••K• nna-oa•
ttoue, nenHKe p aTne Qnepartwlt' npotuu~att:Me. CaRe.:.
I •'
311HltK cy ce earnaCKJUt' Jta ce noTny)&
tt.eM&'tKU HMOtpHjaJI(133 M tl MKnitTAI)RBaM, a Ct (:KpmA Hl&MI'IKH reHep a.llRR mra6. ~a Ct CflfiR ROA )(Q'H1"P9JIY cd
tt.eMI'fKa MH:tYCTPMia Koia 6a ce Morna Yft'OTPMjtC:SHTtl
8a AO]Uy nOOM380..S,f, A& tbtMa'IKl MMKAl Bl tilt a e fSy:
At y cra~:~.y Aa nopelllleTR MRP y c.•Iety. Cu1 aAO'IBW.a
tle n DA..:eh• a paae,aoj .RaBHK. a ibtM.a'IUCI M y wa T)'plt
"•••le..n•·
UJaTwrK cat tuttTe xoje cy liaittU(N aucjt.T)'
C~oan•••~e c•ae ke nPOAJMita t K •fy capue.y ~
8 0e.ta je p&TI. U•e3BN.ql he npac-tyll•ta "aje:,Pnr:OJ
u.,.;. • <JJe<:PA.Oi· DOkO~ • ,;a ce 'I ouo6o•••oJ IEo,_
1
s~f,
stobodnf r rav-
nor>rdvnl, /uvbll I lr~radl'<'aU. U tim u(ednl~blm neporfmo, s\"ih nailh oaroda nalazimo se I ml f en<.
U ~o bu tlta•e M~ osJol>odflacbe borbf>, !>ada •e
stona oo slopa n<>~e zemlte ollmala I• llandtl neprlf•tella I luvllu rail~ala, tene rl•u uoslalale. O ne su odlu~no si•J•Ie pOred svofc bra~e 1 sino»•. Ml na to me
mJestu stOllmo I s~da llada svolu domo.,rnu lreba do
l>rala oslobodlll, cclstlll od neprllatella. podl~l rz rulcvlna, u~olli te liep~om neqo !lo Je blla do sacra.
Vodl se posltednla blll>a za polpuno oslo boden)e
oale rem lie.""" I > l>onacno unmenle NJeme~lle. I ltlrode
;'
I hilfacle novth bcraca prlsU~e I! oslobodene Srblle da
se bore za slobodu na~e Bosne. Treba Jm pO$Iall u
pornO<! 51101e slnove ut.ollbo JoJ ntsu otllll, lreba Jm
dodall hranu I odfecu, oplestt rul>avlce da lm se ne mrrnu
rube dol> drz~ or u~.e. oples!l earape da lm ne smrzaJJM CRa n 0~
1Hnl lfKa H tKOROMCKa flMTatba p n jtWC HI ;tC•
MOJCp.\1C.. U,. np 1UU\KD8 !C3
O..:aiiJKe K;uutc.-e- ~oncl>epe:J:uu·,.e, n o cnM j e o mtx y
Texepanv. ncny..u,, e cy •ta•ue HaPO aeJ
l(e ur...:oJS P I AOJUhy.
jep Cy Q O ~ H~3 1f f' * t nt HiWJIJt HapC\Jt3 KOUattHO t"CTBap t flt Ha OBOJ KOH4>eOeHUHJ U TPH BenltKe CHne npll311&•
Jte C)' t\llTKti>~WitCT K'U<O B;tjt.ti:C
HaJ)OliiOr C'CJI060~ ett.a
jyrocmumjc tcao npHepeM.eon napnaMtHaT Cue oanyKt
•oie AOHOC» H KOJe je AOHOcuo ABHOI HMaiy nylly
B3)1(110CT AO Ca3 H~3 YcraaOT60P•t CKyOIUTHIIC KOjOf h C
ce
011c noaUI1JeTil
ua
notBPAY
Tn"'e
cue
OtJ.nyKe
ABUOJ..;, •·••iy c•ofy 8aJbauocr • • caMo y uawol ac·
MIMI uero u npeA .a,pyrH.\1. .IIP}((aoaMa.
Ha
OftOj J
<oncpepeultttjH OJl
crpaue IJtiiHKllX
ClfJta
JtH)e ChtiiO tiHKaKaux C:MeTJ
-Mt JJ.a ce cnopasyM TuTo ..
llly()aumh OC1'83pH, a C fhHM H Te)l(fb(\ UlliiHOC H8pOJ(8
A3 CIUI Ctlt CBOje CHare YtlPY>KUMO y 6op6H KOJy HCCt ..
(iJt'fiiO BOAIU&O aajeanO Ca Be:J'IHKHM
'1MB tbcMaqke.
Ca&tatiiiUMM:I
npo•
Oany.ce KPM.Mtkt: KOM4'epentt,Nje .Q.O•teKanH cy "
A08AJ)I8HnH ca HJjUdtHJ\ OAyWeBJbtft.tM M MIWH HIPO·
A8 K CllOtSottOJ'bV6HBH H3POJ.H "'RT380f C8Bjt Tl.
liM
!e OAJiyKt rao~HT Y IY ,;a ht><O yc.opo ,;ohM AO tPafnor
a1p1 H ('UKO y CBO)Oj aeM..
T.JI aarpa~IBatll 6oAa lKft-
Jep
• nt Gta npaxoua.a OA ltOte 6aJeAe. poDC'I&I • p&TOIItl!-&
vaju ooqe dol> su oa polotalu. treba lh oprat~ ol>rpiU.
jrr nPbove mall>e t sestre nf!u por~d o)lh, Sval>odnevno
stllu raoJen!d sa Ironia. Treba th b rro prevltr, ll'eba lm
boln.icl>e nle~e. ITeba bolnlcorlll. Tr<ba lm d.lll ltrvl. lreba
urediU bolnr~. sprem!H postelje, prufltl dobre hraae da
se br!e oporave, uclniU s ..e da Os!cle Dfdnosllllubav
oolh ra belle se lal>o neseblcno boro.
Tdl>e tragove ropslva I puslo~enla nose na biiJedlm
Helma zabrillalo dieca I m~lbe ostarlle od bi1qa i pclnll.
<::navl braiev i. l>ao Bfrac I Qo mnniJa. fl~e u natoecol
bltedl. Tr eba lm pomocl d ol> ne bude ltasno. Narod le
lscrpl!cn nevolfama rata. Bolesll priJetc pomorom.
Treba
oodu2et1
sve u borbl oroUv 'l'araaa. da nc3rn smrt
oe ocinosl dlecu sada, l>a d • IC Sloboda !abo bl!.u r
l>ada se tai>O mt:r radllll !lviiL Treba dlecu stall u drecl)e
domove, brl!no prlprcmllene r.a ntlh, u SrbiJu I 8uqarsl>u. .•
Oolazl prolfccc. Sllo ro ce se raoullll remlta r
eel>aU sleme d<l le oplodl; lr~ 2111 rul?e cia le obrade. Te
rullc drie pu~be i IZor.e neorll• tcilc, a ml oe~emo da
docel>arr o slob:>du ber hl(ebb. ho«mo do nata volsba
1 oa!a dieca b udu slla, '""~' kc madlc tcmiJe obraden.
Treba oodlzall sl>o le, saobracal I lnduslrlfu.
Sve fo Irati mnoqo posla, mnoQo napora Nan su
mulevi, s!no-.1 I br~6l na fronlu, all rato ml fene smo
l>od l>u~~. Svo:im prabll~nim, •v~bodnevn lm r• dom u
bolnlcama. u radlcnlcama I fabrtbama. u ~bolama, po
polilma, ml pOma.t emo d a se brfe rJdava[u svl h .adad l>oli s!> oostavl!aJu pred na!e naro~ne vlasll. pred
Narodno-ostobodlla&l lro nl, n•ed ...al>oq ~ovld>a, svaRU teou. omladlnca. pred Anllla~lsh~l>l front iena l>ao
saslavnl dlo Narodno-osloboolla~l>o~Z Ironto.
Sve te •adall>e na~ Narortqo-oslobodilacbl !root
mo!e lspuniU Jedloo ua oomo~ cltovog naroda• Zalo se
u f'rontu ol?uplfalu sve vl!e IJudl, l!:ena, omladlne. Jer
dovdenJe borbe protlv neprl!alclla, SIC'boda domovln•.
nleoa obnova po•llfe lolil!oq pusto!enla lett oa srcu svlh
nas, I starth I •r lad lh, I grada I .,Ia.
Slel?le smo pravo da uc<stvu)emo u polill&om
Zlvolu, u naro dnlm vlastlma. u svhn pll•nllma svoJe
zemlle I svQia naroda. Ml <'emn rod na oslobodeolu i
podt•ao!u svo Je zeml'e smalrotl na)prr~m. uloti~emo
sve snasre da pomQinemo na~(m narodnlm Ylo<tlma.
Neo•tlatell ~e bill pObl!eden. all on loJ oece bill ur.i~!en. Ml cemo motrill ''"~<>"~ n•cqo~oq J'<)dll'ui>Jog
dlelov.n!O, uqu!itl S\"abl nJeqov polwldl da smut! neod·
lulnt", da z.svede neoba~re~lene. d• nos omele u oa!em
radu, da ratorl na!e ledlnstvo.
Ml smo samo llro• •alednlcou borbu svlh na!lh
oaroda, svo~m ledlnstvom I bratstvo mslo mill neprijatd!a.
slvor tll s"olu n •v u d<mol?ratsou Juqoslavl(u. b11 cemo
1<>~ vl!e pro!lrlll I ucvrsllll nate bralslvo I ledlnslvo.
Ovo I• no! pr<l bora~ u polill~l! l flvot, u politlcbu
dlelalnost oa~ •emile. Tal horoh ne smile bill neslquran.
Al>o ulozlmo dovolfno 'I'Ol!e I trubovl aa uadlzanjem,
ml ~emo ucl u to!> doqadara. sh...,llll cllleve na~e borb<o
t lallo se osposoblll ra polillfllu dlelalmv t. AU, moramo
savladall neplsmenosl I nepro svlecen061. Potrudlcemo
se ·d a ubrzamo bor•l>. da se ~lo prlle udaiUmo od
mraa.e proJioslf. da t.rdemo na potpunu svrellosl zoanta
I pollli~be S"l!<sll.
SYaRI dan rada ~naCf Jed.ln boral> bll!e tollrooJ
slobodl, suatao udarac nallh ratedn!flrlh snaqa oo n•i>rflale~u. evrsl bemtn u lemtlllma naSe non fec!era11YIH: )ul(osl4'1'lfe, oaleq novoq !tvota.
R. 6.
�•
,.
';
ZA SLOBODU
Z A T IT A
Ao«fa~!stl~lri m!Hnw lend Srbf!e 110!1 (e o:ldan 2s-g9
faaUdtO o. {/. u Beoqradu blo re vell~anstvena ma~lfcsla
cl(a borbenlh teoa.
Holemo Tila I
T!to I Tlfo fe no~ - ml smo Tlfov!l
~lv!o Tlto I Z!v(el• sloboda I - dva dana se orila solo
Kol or~evoq uafverllteta.
Na m'flnq su d~le iene le clfcle slobo:loe Srb(fe.
No mltlo1q su dolle prehla.,.nlce ten. Buqanl>o, Alb•·
al(e I svlh na~l h federalnth (edlnlea, Hrvatsbe, Sloveolfe,
Ma~cdonl(e, Crno G:>r~. Bosne I II :rceqovfne. Tu su btl!
<!I 14oovl save.ofc~lh voln!b mlsl[a, Sov(ebl>oq Snell4,
u
• ... Ml se ne boilmo nlbab.,lh tdbota. HI se ne
bothno trl ilo<!a, rer enamo da lr na§a •naga u ndol
ledln•t-enostl. u nalo l naror~ol tcl>ovlnl. u brahlvu I
Iedlnstvu s..th n.roda )uqoslavfle. u ledfnslvu sv•i>oq
oaroda u svaRol lederolnol led!nlct oos•blce. Ml tdomo
smlrlo nanrlted I Ml ~emo tstleratl ol>upatora, ml ~emo
pod!~! nolu zemllu fz ove ra•or.nostl, ml ~emo dan••·
sutra mo~l l!arotl da smo ra dlll sve o no 6to smo qovorlll. nllta druqo•.
Zene su saslul<tle qovor bee daha, uofreotaloq
wo•laviJe Ti!ol•, •MI smo Tflovt - Tllo le na~l• orodutfll su se u besbralnost. N• te srdacne PJzdrave
ma(bl I sestora d!vn!h Titov!h lunal>a, Tlto le odqotor!o
u svom qovoru bolA su odulevl(eno prlmll! svf - ~1tav no§ narod, u bome nam Jo Tlto dao o•rspel!Hvu
borbe I rada.
PozdraviJa(u~l J.ene u lm~ Nar.:>tlno- Ollob:.dlla~be
volsbe I p.orll~ansRih odreda Ju1oslavi(e, Tlto je lzmedu
oslaloq reltao :
• ... doevolile ml da vas oonovo p:>ls(etim na ft.
tve I ..dat~ l>Oll lo~ sto)e pred """'" I Role te:no
m:XI sa•ladatl umo !abo, abo vi, sroslle f !ne, m•IIlo
I seJtre budete sla!ale Rao bremeo -slflena u• ono l>o(f
srca f na tom
011 fro:1tu proll'!evafu svoJu ml4du br 7 za slobodu•~
· • ... u SYatrom se!u~ u SVd~l Vdroli napre~nlre sve
svo!e snaqe, sablralte mat~l!al, od(e~u. sredska • • tf.
l!nqlesl>e I Amerll>e, clanovf VrhOTOO{/ flabo, Naclonat"Oil l!omllela, A VN0)·4, ASNOS-a, ZAVNOHA-a 1
ZA VNOB H-a, prelslavntcl Narodno-oslobodlla~Roqfron
~. I Uledlolenow savezo anllfa~ lltl~~e omladtno Juwosla'f11e.
Svl su o nl poedravl(all mlllnll I ••flu su !h 1 o d u!evlleolem slu!ale I ooedraviJale tene. All vrbunac oduilovl(enlo oastupfo (o onowa momenta, bada se u sal!
'I)OjoYio prvoborac !'oleq naroda, nal voy...r "'"'
Burn! poi>Ucl •Zivlo hero( Tito I•, •ZI'f1o mmol Ju.
mo.
4
vol, namirnlc•, bal>o bl$mo moqlr ndlm borclm 1 na
fro >lu doll bar minimum onoqa llo lm Ie p:>trebno da bf se moqll b;.rlll I bona~no o•lobodlll na~u e•mliu.
To (e p·vl I aalvahl!l r adatall I vi qa S>mc vldlle, vt
qo oslc~al~ svaQo:loevno. 011e~a te qa J to su tamo '""H
bro&.. va(t otevl, •all slnovl, tamo qdJe re lelbo. qdle
p>d>lu !lvoH M(boiJih l(udl, tamo qd(e se l>ule sloboda
I sre~o nove l~derdvne l~qotlaor!Je.
•Druql zadatab - Co fe st~araoJe nove f~dert~Hvn e
lui!<»Ltvl!e. lederalne Srb(Je I narodne TlasiL I to le.
draqorlc~ lrialt udatab. I tu n m se obra.eam , oomoq.
nlto nom. (HO<!emol - Jednoqtasao orlhva~aiu ten•)
da sl'lor!mo tsHos~u narodnu Ylast <a kofu su od t941
llodlno qloull naiboiJ! •lnovl Srbfle I oslalih naroda )ucro olavlfe, lsllasbu demoRrohbu narodnu vlast (povlcl '
Tallo IOI). Z.to budlte ne samo potrtvovaf oobornlcl
lo.bve vlasll, neqo I stro;o llontrola ·onlh Role sle potlall da vrJe drtovne poslo~>e. Goalie sobolere Ub~e
mo I - aaqrmlla le ula). G~olto oae l<olf bl htrell da
lolqrav..ru tob:.tnle narodne prl(atelle, a ustvarl qledalu
ltobo da nam odmoqnu... Nemo)te se ustru~av•U da
brtllll\llete a~:> vldlte da ne~to ne valia.•
• . .. O ll>•d sam u Beoqradu dolaze I< meal u crno
oav(feae !eoe I P<l~lu ml: one I• Timoel>e Kratlne. Is
Topllce, I• sica !>umodlle I sa sv!h str.ina - prt~•fu ml
ltolto su fm ~Inuit mill t dr<tql, ~vi, sinovl, bro~a.
Ko, ollam. Ro th le ooblo? >Celnlct - sjeme tm se .atrio!• - Ra!u srpsl<e mallie ...
G:)vore~l o spora.umu, o onlma fe Londono, bollma nile slalo do naroda, do narocfne borbe, !>oil samo
qledalu da sc do<'!epalu ,.lostl, druc T!to (e rel!ao:
• ... Ml smo, Racfa le q. dr. ~uba~l~ blo ovdfe f••oo
rel!ll s l!lm motemo d<t Mdlmo I t:o boqa smalramo
da <!e radiO u lotereou naroda. Mollm ll(epo, - lmo~e
mo vladu. aU ovd!~ u Juqoslovl~. u 6eoqradu, u o•ol
slluaclll Rada oe «odl borba "" i'vot I smrt. bada
svabo !reba da da sve od oebe ... • !>to se ti~e nal~
pollrd.J, norodno-ostobodlla~Roq pollre(d. lo nfl!o vile
nl od oalh boil olsu bill u nallm redovtma. pa malotr
bill sa strane Ill bl I odavde, ne mole lvrdttf da se
o,.dle vodl usllo-oorll(sl>a pollhRa. Ovdle su lsHnsbl ofnov! I b~er1 narode Juqoslavl(e, ovd(e su pravl rodollubl, ovd!e su onl boll su oe, labo su bill u raon/m
portt(a.ma, danas uledlnfll u ledan sn•hn fronl, front
Mroda tloU treba da fevu~e ovu 1:-C•nlfu re: rana 1 , .,..
!evtn&• (~.no narodno.oslobodlla~bt pol!ret!) .. .
Na uvr~etl!u droll Tllo te rellao •
I
~rou~.,stvenom
miHnqu one tu •e PA"fep
lo.,ale ored nlom I s•lm prlsutnlm do ~e branfll "ellbe
tebo"lne nale borbe, d o nece blitf h1a"a I naoora da
se ~lo usoftl nlte •••rll velll!o d!elo polpunoq oslobod enf<> nate •emile.
~•ne Srbtle trl qodlne su trptle ol>Upalorsl!a I
~etnl~ba naslfl". all su o•lale v(erne narodno. oslobodllo~bo( borbl. One su o "'me govorlle no '"""'" nrvnm
mltlnqu. Vellba Ie llub.v nllhova pr.ma oslobodlla~l!ol
borhl I ne mania mrfn!a prema !lot•orlm<t srps~oq
narooa - ~elnlcln>a.
- Kada su •e oarUzaol 1941 godlne po,.laclli I!
n a~eq l>ralo, oredall •u ml svofu •astavu da lm oacu·
vam dol> se ne vrate. Ja sam re trf qndlne ~u•ala od tel·
nlfbth brvoplfa l!oU su l!lall srosl!l nor"<! u lme brati4.
Kada lo •• •lava ooblslo, Ia sam te sullla toollnom tve>ga !Oela, tuvala sam le bo oM u vlavl I boda su se
tl<'!l bore! oonovo oovraHll i osloh-.dlll Srbliu, orodala
sam Ie nJima, - qovori S<lfanl>d Kosana Novabovl~ I•
tabov<ll<'q braJa.
Mll'nq DO!dravl(a fena i• Buqarsl>et
- VI ste dale !rtve ne umo '" slobodu ••oqa
naroda, neqo I olobodu svlh baloansl!lh naroda. 6uqar·
sRe o~trll!'tlnbe •u u~enlce va~,.. f m11rhla Tfta.
Sell•nna It Hevalshe, Pavba )ol>ll~. qovorl no mft!nQu,
- Prollvena brv .a slnbodu naroda slila se u
led"u rllel>u, I oro•l>a I hrvatsl>a - to te bratsba "'" ·
Srba Ko"a~evl6 lz Voivodlne qovor1 o Mlnfama
vot~odan•bth lena. Volvod!na se soda sprema da pr1ml
diecu I• B?Sne.
- Ml • namo da le Bosna hranlla no§< dl•l•lle I
ml cemo soda Bosol pomaqatl, - qovor1 ooa.
lspred l ena ldo~ne Bosne pordrnlra l~ne osfo.
bodene Srblfe Tudaol!a Tfma Kure•l~,
- Kada rom lu~e uqledalo Tlta bo do 114111 more
rodene slno..e vldiela. Ml f ene u Bosnl radlmo !l'l'e oa
naJu volshu. Ked (e potrebno ml rullmo, • Rod treba
ml gradlmo.
2ene lslo~ne Bosne utlnlce sve t a Tlta, •a slobodu
bola se sll~e brvllu na!lh na(bol!lh slnova. Ml necemo
do•volltl da se povrall staro. Ml ~emo ~uvell u l!rvl
l•vOievallO brolstvo f Iedlostvo l>ao nalvecu sveUn!tt sa
(me velibol! OOV(el!a ··~· zeml!e - '" noleq nr...
Munlra Bellonovf~ Ia SrebrenfbA prtlarl u feredll
ntu na mft!ne~u. a suze radosnlce pola•lfulu se u ~me,
- Ia sam I• 6os~. - §douce one grle.cl Ttl.>. - Ooa
• le time hU~I• re~l, • Ml i ene I• Bosne stoPmo us tebe,
drag! no! nto. - Vra~aiuo!l se na mteslo ooa §apudc t
•Soda ne talfm umrl!eU•.
- ~lo mf prt(e nlste lla• ali da cu na mltfnqu .;t.
dlett TUa da f)ane ,em I da qa darurem duqo~l!lm pe.
§olrom bo a a sam l!rlla I sa~"•'• l>roa sve o laodve, •
oval>o stld me pred tai>"Oil ~ovleba oror nlh rubu, qovorf stara Durdila De.Iemf! I• Sprete, bolo! su oedavno ~elnlcl zaoalili bucu.
- Da Imam deset sino"" poblonlla bl lh Tftu bad
sam qa vld!ela, - IIO"Or! slara Go!• lo•lo!ld sa Romani~. malb<t l!om•ndanta Bircanslu: brlqode, u~snlca
mltlnqa f~na u Becqradu.
- Da ml le dclivleU da t (a ltdnom vldlm Tlta,
da vldlm toqa oov(el>a l<oll
Ie ltb<t• lo od propasH,
.- veil omlacilnba Savl~ fz Sel!o•l~a leoama l!o(e su
se vraUie lz Beoqrada.
Tu ••lll!u liubav I pa~nlu posve~ule nol norod ,
nole malb~ I sestre Narodnom herolu Tltu ltome su
nov(erlle svore s!nove, svo(u sudblnu I svo(u slododu.
Tlto le ooravcfao to covleren(e. Oeuvao I< ~os1 natet
naroda, f•To[evao slobodu I ne•nlsnost nato temf(o.
Nepobjedlv I• oarod !loll tollbo •oil svo1u slobodllo
a bojlm rubo•odl tal>av ~ovjeR boo Ito J< ool nto-
"1''
Zoro
...
Zene u odbrani Tuzle
od 2a - 28 d· oembra pro!le eodlne brabro se b)·
r lla naA Tuala.
a
Cet''~'• rull e Or ate ~llhallovlda. ntdldovol, lloll·
te•el I arentt test•ooa, .,. Ia) l•~•lnl4kl ~llam ~to Je
narrnun Ia os1oboct•lle Srhlje sa Nllemnlma, navaiJivao
je neW ko dal'ta na Tuatu. All i1obndna 't'tnlll j1mae:kt se
nll
buill. Pet dan• I net no~l ne sklacu. o!l, p1111t dana J pet
nl')61 na •amlm vratlma Tu11e g-rma rafall mltraiJn.i.t
btCI~I
t topovf.
Naif bore\ kroa cljevi avoilh mltr•llua I ba-
cae:a
1111ddu t braoA s1obo~nu Tlltlu.
- Z• Tttal Z • • lobndu I Z• brat•tvol
Tu1la • e ul urbala. Nemlr 1 u1budenJe obunll eve
ullce . ava d!lmovo, •va vrea.
- Treba e..ku18&tl bolnloo, d( ea(Je domove, !one
I djeou • st121 fe narodeajo.
0
- Ne, ml Oft ldemo - lz}avl1e au llrabre Tull&Dke.
Ml temn o«tat.l da romajlnemo volaol.
- Datt.e nam kamlont~~. Spremtle tmo branu d•
noalmo drufo•lma na polohJ - govore Ieee koje au
6nllo pred VoJau obta1t Ill korpull,
orectsno
- 141 t<mo pjdlre, noaltemo ne rukune, umo do
borol neAto toolo poJedu.
Po or>du ao povrla lllroka akolja sa prlkupl)anle
brane, topllh 3nrAD&. I duvao ~t , Karnlont punl hrane
iretalt au na PDIOf.l), Dot• tolono lena u aarovfma
u maramama, sa koJ.arama.. kantama t lonelma.
Tamo oa oolohlu. d olt au metol Cllukall I baedl
derail, lane au dijellle borolma topao hl I dr ugu bra·
ou. Svo I• bllo priprtmljeoo •• mnoro pato)e I materlolke brlre kto lA a•oju rodfiDU djtell f po rodlcu.
A boreI au udarall po lzrodlma, radosnl, obrabrenl
tom pofnlom. tim osle~alem da lsa nllb llo]e ojlbove
ml\llt6 I aottL'O hrabro, noustrdlve, ~\'Uto po•e•ane u
jedlnatvenom eveop§tem naooru da se htjera okupa.
tor, a e njlm I poalednJf lzdtJiltk naroda. 11
Rorba jo n vr§ona. Tuzla je odahnula. Zone Tuzle
ponosna I no6no. grlo • voJe j unAC!ke branloee,
brobre boroo Muollmanake. ~loJevl4k&, IInatoko I Srp·
1kl b brlnda, kolo au 11 SrbiJe prlt.ekle u pomo6 slobodooJ Tusll, kolo I• dala oko eetlrl hltJodo boraca u
Narodoo-oalobodllaCku vojaltu.
.
!d. t.
5
�•
i
OBPA,llH nEM O M 3ACMJATH CB OJY 3 EMJhY
,D.O.lUR OPOAtk e, A C tt.HM H lfiUII
l tJIBX& aajU KRiill<A 6pHrl .. IIPOIIteTHJ
cjeu a.
- KaKo 111 lle ce, wra .11n ke ct?
•DBTAJf y 6pR8B RIWM Cflbii\K.•8tM·
Bame ae.Mn.e:
He ocTaKe ueaacujaa.
c.e Ha xpaCSpe /KeHe
CQajno•or Caa&aa K cy •• lllliCJIO
O)&
Yr}leD,a jMo
apuje.M.e aeA:awor OT.11J6nHCKOr
paTa
M y m xe pyKe AI y80pe, HI.MI HI& 10.1111
HI I OU J,l nortrtle PAJIO, I MnOro
cae IIOCAOSt 1 ooaa~11fH caJole aaapwau.ne t<u:o aan.a. Yr.uA,ajwo ce nHI :.te.oHe JYH&q_Jee KpaJoae v
JIHKe
Koje oy 1om 1942 rop,Kae nocasane
tcyka
mTa MOry >t<.tHt .1a ypu.e aaJrAtt3'1Dll
Jbl qeK& cje• e. a cjeMe:Ha HtMa, uewa
pa.aa.
A11H HI oaa CSprra uac
161·
U TII. Suo I• • TtliCMX nuo•• •oft
cao n peCSpoJO.MB.
Ma cMo Kpoa oae remre ro~••• pa,-oa.alba wHoro a ptnatiAM, aJUl " wnoro
Ht MI
liM
••ht
RI)' IJ..JIH. Hay'IIJIH CWO AI ce Ht DJIII'"
m 1 w0 BU01bl, .1& HI 810CTI)U10 nptA
8inpera.u., •• J<aKo o·He aenuKe: 61 ..
auo AI Hs: caoiA.11 cooctae•••
cnrau caaaa~yjeao.
Jl.t ,
eCS.~~n*•"'•
je, eKou.u. y r.rapo'l'y aaJe.rtHUQ.f nama
Hame Hapo.ae, ce• l'lao,
CTOjR C~WO npeA HIMI HllJJI BJ1&CTft..
Ta FMIB&• npea H!M$ CTOjlf CIA ltM ..
83fUHM•U 6 op6a KOja HlC A080AI
AO no6j ue. Mtt eMO ~•Y•HnR AI Cl·
a o u JeJJ.SR•KoM 6op6o•, aaJeA•••KHM
uaaop•ua nocn>KeMo caoJe ~~~Mae.
Hamn ty uylliKlP!In Hn <j>poHTy,
•awe • yaute pyJte AP)Ke a yw~e ll
McrJepafy
U: liOCJi&lVt.tr
ti6JI-
I<O-oono6o•uJtaqKux OA6opa • HopOA•
no·ocno6oztwnaqKor cf>ponta
pljUOibl, DPM)C HOM IIJTO )\0 Kp8j&
)K&• a
eon.a aa esojy uanaht uy
11
II•· AO~ ce
H
naom wy>Kt8n 1 ca~toau u:
!Spalla (!ope Rl <j>pOHTy, •n, )I(CKa 1
noaap,I KH nperuybow uJu•~•KnM
o
C
sarU I Aa y OOTOfftOCTO MCOYHHMO
y
HUiVt OnycTOWHnK. 0 0MOhH k eMO 110..
oTpua~uM
Kpojeau"a Po>tauuje •
6upqa Aa lhnXoaa nO
ibt liO"''" IY
tmDOOJIJ aacn)aHa. M11 hello yaopau
n eacH]aru creu:y oToNy uawa BeM,.C,
JloannytleN.o ce K&ICO HaJ6oJbt auaw:o,
wro
apwJe 11cr pruuro aa 6•1••• 1 Kojy
cy fe rypnyJ a <j>awocrn•K• annKoa·
C111Tn
1<pajeoe t<eje cy t!J•mncrn'ln pas6ol·
'lbPCTI
BtMibY
1106po opraHaaoaauaN ptJIOII. AoK C
J
IIIMXOBH CIHOBD 1 flftUJR
Kpa)UW801l;lt,
rouH .. a w y1:1awrasana cpawHcTe o.a·
!ltKO OA CIO]HX xyha, ou;je ROJ1 Hat
n C-lfJl..& DO HIWO) J.OM08BHU OHe G
Y
eawe cnJane
B >ICH.teJi&.
>Ktbe.ae
C)' K
n pBK IJAITIK J(Oja IPIA H&O OOCT&B .. no HO
b r cowoj 6noanHB seopllla·
AI HI WI l OMOIGHl y B<8H Cl CBO O Ttn.o•u rapHiao•a ue npesa)yba OA
) M
04801011, I TO je Al HB )flAK D<lllb OA oaacHoor.a, a orpoaHe Kon•qne
IIOUOI\R hewO HIWBM IIIPOANSIM 1111•
CfRIC3 A& asJtAOI'IJCll CAB111,1(8MO Cit
DOT8lDl(Ohe Mole HIM ce ncapHJellle
aa ncnya,aaaa.y oaor saaarKa. H JCIIll
ce HIWit (MHORQ 8 HiW & 6"paha apt •
t e ca 6ojRwTa oxa·h ena e.n aeoa. ao6·
jeJ,e, wa )l(tRe notaaatl.e.\to Hw R&UJt:
aacs!&Ha s.uae... aawt at ADIO A
leno,
HIW7 no6J<AY aa 4)poHTY plJ!l ,
Osnivajmo odbore Crvenog krsta
Crvenl krst It medunarodoo orunlucl!a koloj Je
ell! pomaganje avlh kojl 1u stradall od ratnlh Slrabota.
Daou I• clll medunarodnor Crvenog krsta da pomogne
l rtve bllaiiC~ ol" zlostaviJanja I ronjene boreo oslobodlloC
kog rala.
Crvenl krst u ftdtratlvnoi jugotlavlji uplauje nove ela·
nove 1 lma nove sadatke, novl karakter.
Oaot tvo Crvenog krsla federatlvne jugoalavlje
u elnfavafu na prvom m)IIIU avl onl kojlau U toku ovoaa
rata - od prvor pohlka pa do dloas - radill na pamaaaolu onlh kojlau upall u nevollu kao borcl Naroclno·
oalobodlloeke voJake I partlunaklh odreda Ill kao !rtve
fallstl6kor terora; avl onl koli au u avoj dom prlmali,
b ranUt Ill oa blto koJI oaeln pomagail raaJent, boloane,
6
3BOPDH K
M .'1&,at epiSujeHcl{e je_,.uaatte nonaal'le
Cy Hl!llll}eHO .jJHIWTBO y (5op6aaa tta
~n~opu"'MO» ~poHT-y.
lznomogle borce, poror•fe, ltbJerllee, proananlkt, oapu.
ltenu djecu, starce I starlet; svl onl kojl su poe! neprtJa•
tellsklm rdlmom u avome domu krill. l•drlavall I poma•
gall borce oarodno-oslobodilaCkor pokrela 'rlzlkujutt !I·
vot svoi i svoJe J)orodl(e, avi ool kofl pomatu narodoa..
os)obodila~ku borbu, svl rodo!lubl I po!tenl gradrnl na•
le zemlje. Oslaju clanovl Crvecog kuta ool kojl au • •
vriJ<mt blvl• Jugoslavlfe slekll pravo do!lvoiCOi tlt o•
stva. v<llkl clobrotvorl I utemellaCI, koll se nlau u toku rala
ogrfldill o narod I clljeve narodno-osloboclllaCke borbe.
Crvtnl krst je aada prava narodoa organlzaelja koja
u svoje tlanstvo prima sve one koll su, lspunjenl mr·
lnjom prema nasllju, nedjellma I zloelnu, apremnl do po·
mo&uu, tie aktlvoo u•mu uedfa u il)oeeaj a raoa koJ• J•
Dol seo.u Tt-mt<na
YetiOBII•a, 1 CHBjet)' If .U.Ay, OHe cy c:e,
}' CIPIJlt-ttlt ca Ooca~:~cvua je~HHnttaaa,
40 :.,aKa 60p1J.'1e DpoTHB eltiiTHe
lll!e . . •tl(e 22 I,MitUJUj~, KOja te DOB.'Ia'IUJift
li)'UU
rptuce
y6nje~eu~ il&
& atltMO cjeMe K ftJilT U "PtKO H 8p0 A'"
e.
starce.
BOPBE Y MCTO\.fHOJ BOCHM
HB
R3i60ib'HX CUK08a, HCK& ee CIA 81111RJe oaa u Halnll aaJ•• • n•KuM auojeM.
Ma )K8He 11GToocuo Soc" e caw:yn...
I to llru dlefatnoat, Cnenl kut prlafupt orcanlzovanju
avojlh odbora, atoskl~, opl llnaklb. areaklb, okru!aih I
oblasnlh.
U orranlzovonju tih odbora I oplte u radu Crveaoe
krsta najvldolje ut-:lte !reba da u&me Aotll ..lstlfkl front
!ena, Jer ra.d u Crvtnom krstu samo je nastav~ k onoc
po!rtvovnor rada I t•I•R••I• nailh lena da otmu I apa·
su od krvolednlh fdlatl~klh dlkovaca ave one koll ••
u borbl s njlma lznomogli I poatudall.
SvoJim uedtem u radu kao Clanlce Crveuor krsta
!ene
u Jol jednom pravcu oaromno doprinl!ett opftem
radu na obnovl I podlunlu naCt umlje, Jer l• to c lavni
cllj novor Crveooa krota feclentlvne Juroalavlje.
Oa bl u potpunosti lzvrla.vao ave tadatke I ranlo
H&IDS. 3 t:MJil3 8AAHBeHa KPBlltJ HAWHX
ue ynamte Xauepoey fbe•a•Ky. A• a
ico• ·Kyhe cw Mil )l(euo ca cnoJoM
o
AJt!IOM C HIMO Cy uatUI pyK080AH·
.
on,a, eiwe naponne onactn. e UIMI
je ltBIDA DJIIM8fll
sa djtcu, tnva11de I
n.a. jep je o•• caa nama. Cu le
' atilt R X n yt'To TH n pMje HOrO IUTO JJ8
'AOi&OBHKe
y eaoja cena •• c1o..
Jy aojoKy n oaoJT-.Jeuy.
M", )f(tHe MeTo.. oe SocMe1 yaehtu&
o
Ha ce6e B eJIISKR 83Jt,tTIK llPO.llotT Ht:
ejeue. HaapmubtliOra cuo aaf<An•~·
KU.il Raeor:ucwa, aljtAHuqJCIM pu,o.-.
Hau:o He GMBje 8:0MWCn8T 8 .ea. Call"' t
• KAJl.O hy?• jom .M.elbt HI CMMJe pt\n
,.Ia B.y ee611, a APJrD KAitO Mory•,
Caa lle• o pa••,.• aaJeAHII'IKa aa 11ae
cat. OCSpu•lieMo 1 aaoajan aamy
·aellJby.
Bawe aaponne 8Jiattl oprannao·
aatie P•A c!erae, a »I cau noat31MN
s·peKo oa,6opa Hapomuo·ocno60.IJJ111·
-ql(or tjlpoHTa npHt1'Jnahe• o pa,ay.
Pa~wheMo opraseaoaaHo,
nnaHcM•
y POll ~tMO 7Ujet1 087 OIO)J
•yCSaa J1 HaCTOjau.e 1\A ct YPIAI ••·
MO ce uajCSolbe n H&j 8 p~~ee M
O)I(e. He
>KUT& AOBJiaqw.Je
zlollnalkl lallum u dao naloj zemiJI I nalem naro4u,
Crveni krst ruvlja svoJu djelat nosf u punol sarad·
njl u oarodoo·o•tobodllat klm odborlma. U saoltarnoj
alutbl pomale l<od preno~eo!a i smje§tanla raojenlh bo·
u ca Narodno· o•lobodllatke voJskt, odrbvanla i lzdr!avao(a bol olea, okuplja bolnl~arke I radnlce u bololcama,
ptlkuplja dobrovoljne priloae za pobollhoje hrane nnlenlclma1 u tdravsfwenoj i &
oci}al noj sJulbl otvara ambu ..
la ote, odtfava sanltetske kurseve. poma!e u borbi protlv
zaranlh boltstl, brine se u postradale. zbrlnjava dlecu.
Pred Cn·enim krstom stoil zadatak podlu nja doraova
I(A fbe,.aLtf\Oj. Sop6e ey 6nne
eeo•a >t<et1'ot.:e. !lo6po Haopy)Kauu. u
na· par ue .1ory, Hllje.Mo,n
T
ey ce O"'lf Hit'II(H 65)111M.'lU n, oa CBe MO•
ryhe III'IICHt1 nOI{)'llJaB.t;IH 1\0. te U38)'Mf.
All II XptlOpn CUH06U Cp6Mje, OBAe, H8 Tn)'
80CHe, HHC)' XTje!IK .11.8 OYC'Te tt.eM&'fKe
t<poonoKe aa no6jer~• Y neJ<t>t<•betUJ. Ha~
uua nu cy u x
~:~ e n pttTa H O,
coe-rehu ,.,, ee
Te tu t<o
o.o.an.y n
t~oliy,
oa caa oua ana
l(OJo ey Xnr/lep-oBR811•u<oau..u
npl~'fu H ntm
HaoakeYIIM HliPOAu•a
u Cp6oje.
Bocaie
Kpoo ooc CSop6c ep6ujaucl(lt u CSoeaacacu
6op''" cy, c oojox t<pa.it>y, noetsjeii.O•umr.
" eayo6jeK o•nelfii.THfiK 6pa'l'CT60 Cp6uje
u Soc:HeJ CSpateToo "-.OJc um~aAP IJnKo
UII W b Bt'tiO nOp)'lUHTH.
l.loMOC:JJ MO 'fn8H8)( 0 6op6AIII.a jfA,U~ OJ;
CpnCKDX ABOJ18Hj8, KOje C)' yo;aeCTBOB8,1e
HM UDOPJ:III'fKOM ¢p0b1'y,
floene )K8GT·OlUJ"X U KpB&B11X 60p6H
H& npanasa.tta Bnje1])DHB. D OeJle P.Y'"
*-fr :U uanopROr DOKpeta D'IHUCO Bp•
neTuo Mt-Jeauu.e. 6poran.e ieaHe ep6a...
Jaw&Ke JlBBaauJe aayaene f:iJ DOJIO:.ttaje
w_a qJK&v a aaua:a, 8aOpHHK& n ana
JlpoHy l<t Ko811}KJ. ropt, Ha ~JKaWI
samu 6opnn xoosJr poaoBe. M5w-)'tnupaJ7 llnTpiU:\OOKI rHea;!.&, npRnpov ajy oe aa oa6an.Hy 6op6J n oe.ae<rwaqKIUt ryeaow y oquwa, nor.n.enaJy
p,one va uecrr. Tno, JY60KO DOll
a.uwa, aajyra ae.1eaO-IL-1.1Ba .llJ'BRa n
liO xa:a.aae ueere e o6ejy u.eeu
CTpiHa. Ba neeTB Saopsox - Jaa.a
opo ... r o••·•Y·· Xaoef .•. XXII RoM&lJK& ADBuaaJa ee o• ana'fl!, p-po6aJa,
6e~u
H DP7** oqajnqKe O'loOpe.
'l'Opy -
-
HIJ"q;UnU
K03JIYK
GJ XIICO ce IIJLI C
CKDmBTD H00pD) I 1'e• l.
Bop11u, Cp6njtHI\U OTJJ>.& ne aell
,
otmo6t ~ue Op6eJe. ooc11np•lr no·
nan.ony 11 on11oaq.:aH~l Boenr. no KOjoJ
'qyJe ee a~tme
jam XOjl,!ljJ KpBIB& <P\WUGTSI'I~ 81l8PH .. Sopuu, Cp6•JaH!III. OJIUA& 88
BocHe,
ooewaTpi!IJY
noJe Atno, eno ..
60)\HY CpOajy ..• notwnpajy II ) 8li.HR
n APYrn, nof"e)ln ow ca coerajy ... H
aasa-ryjy ce nanaheHO BoctH1 :ta. uohe
J
~K81JUTD lll00p81 T81:dKOhe, naTO.&, HU
mpTB01
~~ 1\e fCO )K&1J8hn HHJ80Tt1
-
yquuaTn Jtpaj
~amnCTUtlf<O·yetrauaco·
qi)THUmtO~ TePOPJ )' M&WY'IPHOJ
lloeun.
0Tnoqoo Je BOJiinnt uanan. Doom
6opU,K
ey,
y
li80]\0:'b-118l1N HR1l0111U41
JlOwt,.NH·
sayam.I&JIIf, Je,u.u.y oa nvyrow
paJyho qyKe • eaTopann o6earnuJbe»e
lj\puo,eae, Ha 116CTY
U
yc•y p&attUIIY
-
T3WO CJ Hlml'! apTnJLepu.ol 0Ha:
r.y ee a• oeerpuunorOAUHe uaopy>«ann
li{>>KU.Oll D{>iMa \t&mllota~KOU OMfDl•
Doh Je. YwyKna je opro;upll)a. Be
"" sayx •• aoaa. Cana
nonoau aemaaajay Ollnyqyjyhu HIDtJI.
JypnmaJy HSmn npOnOTOpU ill..6e
.
ee • ••J•n•un 6paHe. Tr•:r a.e mopa11a
u 6ou,alJil. TfKY B ooanaqe ce. Ca6u:u
o11o u
1 Koanr•·
Ho caM ynaay y Koany K sacTan'
OtJ
cwo. Hs Jenne KpOalut.a pe . KpaJ J.t>:.e,
TfHIO ) 8 tu&p& U Hoje Hill JtODymt t~,O
l\
1m Kopatca p,an.e. Tyuao Je meCTo.Ko,
tl\KO
n,a ce 1Hd9 r.10r110 HH
00 a(On~TJ
K no~axHu;o~o
ao
11 aan,pmavao uao quTaa caT. QJl.Jep.uow
n3 t:UIII<nOHa. TyKaO Je
CllC8UM UOK9HIAI, H~I;(011UKO 8KCI:m0•
anja pyttuo~ 6ov6n, oopeweTa u npe1U1HY PUTI.. NllTpan.OCKOr p ai{lln&l
J ~JIIK npyr OftJIBYKAO CO n y6&[1WO
01(0 H.&.
Kpos Kpoo Kyltep•a ueKona KO 6ou61!
nonOli<O) je TaKII KO )8 HI qyKaua
TAl jo Y 8o~P•••Y·
8sopu•K Je oMnOo~o•. ilta 1 o~ ..,
H OJtWIX 0 TUWilO H&Opea. TaKU Je J Ul"'
KllDlJ.Up &HO 'tO rMf3AO·
noH080 Jypum. J OID >I(OtuhB HO
nptTXOJ).HD. Ramo cy eeh y aapo m:tu~u.
y l:L&Ny HOpwannoyJo, I HIWO tMare
ee K0 Rt\6Tpnmy 8& :llllt8 JfiMLQTIBIW.I
a6yu.enor Menpnjue.n.a.
npoll HIM& I• jtKO KOnpnjaTOibOKO
yaopnmTe, aapom11141 Koanyx. Waa6t
ey C8
y
8 1p0WU1Ut
U
OKO lhl jiKO
JTIPA•ne. Opy*aJJ •teTOt< OTnop,
am• uu jow >11ewllo sua"-7ltMO. Ba:aan.yje.wo U11, enO)KliO, bOIII&HO•• 0~
tia ee eaapmeHa ea~Ju~oa caas opy..
>~<I• - onpmeuo eo~· ""' onepa11•J•••·
ll•Joroyje •ama apunop•J• OTJJ>.&
na Cp6ujo. Oponaua ee nMoetepo 011
ClU'UIG rpw li>&BUH8 TOUOII•, 6artl'lll D
llPrror nm•or opy)l(j&. :liTe 1 nap·
ttan HflliJ'IKe tcattnr-e, oono»n.eHa opr·
Too naw:, Ha u.ee-rw. opexo Jloane a ~. KINt ii>O, rpyp,ao aea.e.'lle, yTupe c.e
aaa u.e, ao qyKaw oc.noOO!)eHe CpCSaie. o·y-r oema~nJu, rp.vn..aanny TODOBI
a
JeA•• opawHae. y eupmoooM. peA)'
a oo 011auy naao:te ee noen-ena.e .ROH·
D.ITPI U.Ule neruaJuda D 't eWKOr OPJ'*)B
he ORa, XOOPtl..D JIIlp&DM HI D&l\WMa.
S.CW& ODXOAU'fD,
OK&&yje
npataK
81JH
6ow6u
llftOliOKIIX
MO'!Op&,
u xnow:01'Aa.t WD'fpa..
n.eaa ... H Ho6o Je Hamel Be ana oe
KO je Cp'IDHitjH Y tHlllftAT, 1 Jt ,xpa..
(0
6pnja: newa{lll, IPTUibOPltH Dill\ aaaAYXODJ1011l,A1 ann CO oarypuo BH& AI
Hacaa.Je I<PKJbiH&U y m__n,uauw:y opeA
l,lauujow Ty ey moa6e HtroMunone
.
rp;taH. .M&TipiJ;Jill a
UTIS m JbWBilR
ope'l'aOpAne '1 po•oae. SpaRe c.e llt&CTOKO, JIOK Jop,HJI DOKf WUI)y ;ta 0<1
aaaytty. Ht.mu oponeTep&, W rw•A• s ua, flo~aopaau.w, Tnvoqaan a Paenatla
JCL<Iq)'
J
tlli80CK8 p0108l"1 XBATI}f U
>KDI&, rymajy •• u OT•waJy .,. xn·
Tpan..ea._ JlpJrJJ, caxo aa ;{108TRB7
WOTIPI A.IOHO, K&
Up08pby H8MI'IXI
ll8C1'11, pemeraJJ a
KaliBOHI• Tp & K~Op8
• ,.:oTounxne.
Ka.na Je nan ooqeo A& oeaaja. K•
ewo aeh 6ano aaapuJU.no noc.aajaaeJt.
KoanyK
J• y Hlmuw pyKillil, ooToya o
Bop6e e-y ee npeaene aeh
A,aneKo, npe.wa Jaa.u.
Koo J•A•"• CBOJIOun fll~aymu 6op6a, ocr&lllt &y J.Utoro6pojHU .IJlam·u ·
O'JUJUbeH I
eTU'JKU m'meeu, onJooae, MOII"Opanx
808D1UI, 118U18111 KOa.a., OpepOBilHU TnO
II OABOAIH pUHil WieR.
Jb. J •
1
~
�Mi se borimo
Na proslranoj rucvjelaloj llvadl okru!tnoj jelovom !umom, na lvsaru, u lunu 1944 ~odinr, Mu•limanska brlgada proslavlja godl&njlcu XVII NOU d1vi•1Je u tljem se oastavu toda na1azlla. Svje!e IJetnje
jutro puno plavlh daljlna, sunca, mirlta smote i c\•ijeta. Preplaoula, nasmljana Ilea l>oraca prtkahenlh
oaporlma I borbama po Sandhku, Crnoj Ourl I Hercegovlo1, bllslaju u paradnom atrOJU,
01jele se nagradt. Cttaju se lmena na)bOIJ1b, Najbolja mltraljeska troika, Najboljl bombal. l'l•lpolrtvoViolja saoltarka. Drug kojl je u najkra~em roku od petoae51 dana savladao neplsmenoll. Najbolll strljelac. N•Jbolji
kuiluroo- prosvjrtnl radnll(:
Nagradenim, poredaoim oa sredini poljane prilc:lju~uje se vojnl~khn korakom vedra I nasmljana drugarlca
Zuhre1a.
jol prije godinu dana, kod ku~t. Zuhreta je vukla
ibrike, prala avllJsku k•ldrmu, radefl po ludim kufama
daleko od knjige I svakog kullurnog Uvota 1 rada. D•nas je nagradtn a kao najbolll kultu11•o-prosvjetni radnlk
usvol?i brlgadl, Nt 1zostalu~1 u borb1, prtvljalufl raojentke, Zubrtta I• uCIIa I slekla tollko • nanja da je mogla
druee vodltl I u~itl ...
U Jjeto 1
943 fodlne, u partlzonskom logoru u Frulkoj Clori te~e svakudnevnl flvo t : kurlrl odlue 1 doJau
aasluhva se rarobilenl ustala, okupljena Ceta patl)lv~
aluh druga koll '>bia~nlava profilll>l llanak lz novlna,
dlveru nlske grupe se smlenlulu, dok odotdo, lz !lroke
scemske ravnlce tl~lnu vedrog llttnog jutra polresaju
t kplotlje zaoslalih topovsklh granata sa znpa llenog tra naportnog vota. Pod htorom AGITPROP-a rasle gomila
svjof lh, na bpiro~rafu 4ta mpanlh il s tova.
- Ko Je to sasta1•io ta ko duhovl t raporl 1 uapisao
ovu pjesmu?
T o Je blla plesma o ~ov)tku koll I< posllje dugog
I te! kog !ivot a, naltad sad, u oslobodilalkoj borbl na·
lao prvu radoat i pravl amfuo !fvota.
'
- Na! Clle, - povlkall su drugovl odu~evljeno
- C ! Odie sl Cllc?
lie
Prlho It, pomalo se aneblvalu~l. ~ovjrk ptdesetih
godlna u lzderanom odlleiu, te$klh radnl~klh ruku 1
blagog lspaCenoe Ilea:
- T• nlsam ja vdl plsanju, to ndlo malo upo~to, a drugovl oavallll, dobro je, dobro le, dl je to dobro - pokufavao je Ctle da se brant stldljlv i zbunjen.
U blv!oj Jua oslavlll Clle nile lmao odredenor zaolmaoja. Potucao se od sela do sela, n•doiCio, radio Ito
je s tleao, samo ntkad nl)e pomlsl:o da neSto naplte. Nlje nl s lutlo da bl ono Ito 1< napouo bllo dobro, lljepo
I jedva dotekano, da bt 1uo~ njego\·e stlhove progovt rile blljade onlh kojl mls1e I cs1 t~alu kao I oo, a nt umlju I oe dcs;eCaju st da to perom brue. ,
U cslobodenoj Bijelllnl, u oktobru 1943, u prtpuroj
sail Sokolskog doma oaromna n au naroda, bu daha,
u dlvllena gltda i sluh umjetniCko lavodenje program•.
Zamah novog !lvota, pobjedonoaan, ntodol)lv korak borbt , kljut novlh snaea lzblla sa poaornlct It svakog glau , Pokceta, beau. Program lzvodl kulturna eklpa Semborl)t , omladtncl I omladlnke It okolnlh st>a, lsli onl
mladl~l I djevo)ke koJI su do jute dolulii u Bljeljlnu
na pl)acu uprCenl vreCama I kolarama, na kole nlko
nile obraCao pal nju, u kol a se mlslllo da nl1q of u
8
.
"'
uct mo
•
1
Ita dru11o nl s tvoreni, nego da J t ~Ita. flvo l grbe na d
ttmlfom i tegJe tc vrete I ko~ue.
Ako bl pogledah un•trag, ako bi pn~ll <lue lm I ltlkim, ali velltansh•eno lijepim putevima nde narodnooslobodllatke borbe, ovake sllke I slltlce niule bl se u
beskraj.
Kroz tri i po godint surove borbe, nail borci se
oisu boril1 samo s pu!korn u rucl. t!ni!tavaju~i fat1atl~ke porobljlvace i doma~e lzdajoikt, naSt borcl su, uteti, u ni!tavall neznaoJe i mr~k u k:cmt JC vjekovlma !1vio oa! narod. Pod grm1javinom ropova f bJcata po
blatu, po !etl, pn tlml,. po planlnama pored vatara, iznureni napornim mar~evuna I borbamJ, tuto gladnl nz ..
II borct su uWi. Uall sebe i utoh drua•. Utolo se oa
lronlu, ueolo u pozadiai. I ftODI I poudina lhli ••••
izgradili u veliku narodnu ~kolu. '
Po gradovima I selima utonulim u ntiemu sviklda~
!njlcu bijede i poti~tenosti, doJukom Narodno--oslobodlla~ke vojske odmah prostruji oah r.ovog tivota. tlvora
borbe I rada. Stampa, usmene i tldne nuvlnc, prtdavanja
anallabetskl tetajevi, priredbe, zapiJuskuju svjellnom du~
hovnog tivota i stvaral•¢kog rada.
Na§ je oare d po svojoj prirodl bislar I darovit. Brzo
prim• znaoj•, upija ga kao pijesak vodu. Na§ le narod
kao dobra zemlja koja, dobro obraden&, daje trostruko.
Na komadiCtt po!ut;e le ·hartije~ nadene na tava nu
neke opusto§eoe §kole, ua bukovoj korl, na uiabanoJ
zemlj f, odl su borci s a iako~om s avladlvall slova. Po
selima oslobodenih krajt va, ~ene, ia ko opteretene te!klm
poljsklm radom, obavezama prema kul!l I vojscl, oal aze
vremena da dodu na tetaj gdjc s a mnogo volfe I radostl osvajaju neoavlklom rukom stovo po slovo.
U krvavoj borbi prntlv nadmofnog neprllatella na§
se narod, ut dobra ru kovodslvo, bn.o sna!ao. On te s e
l'to tako brzo I la ko snaCi u op~ tem pohodu protlv
mraka, neznanja i zaostalosti, tdkog nasll jec:ta proilostf,
I pocl svljetllm p utevlma kulturnog lz~radlvanla 1 sivaranja.
Reakcionarnl vladalu~i krugovl bMe Jugoslavtje
smi~ljeuo su dr!ali narodne mase daleko od svakog umjetnlfkog do!ivljaja, koji bi oplemenio, probudlo mlsao
I uspavane stvaralatke soage. Vladaju~i krugovi su na ..
stojali da 1e narodne mase ne utdignu itnad slljepe 1
gluhe gomlle koju fe iskoriUavatl po svojoj \'Oijl.
lstom oad, u toku narodn<>-oslobodllaCke borbt kul·
turoo-prosvjetoi rad u naj:;frim sJojevlma naroda l<ao
lirenje toanjaJ dubovno utdiunje I ratvljanje lh'arala6-kih sposobnostl doblva s•oi pravl smosao I svoje lstlnsko
osh•areoje. Ali pcd re~kim uslo\•ima borbt taj rad niJe
mogao uuu svoi pravl zamah. Tdte I krva ve borbe
koje su se ceprestaoo vodtle, bljeda I ntvOIJa rala, nt·
doslatak kadrova I rata <lehvalt su tad. Ntprl)atell It
unl~tio ono malo ~kola ~to smo !mali, spaiJivao knllgt,
stdjeljao na blljade daka i uCilelja, pljatkao I uni!l.vao
na\Jtn~ i umjttni~jce nijedDostl. ali felju t.a znlnjtm
ljubav za umjetntc!tdm stvaran)em kod natea naroda nJJi
mogao uni!titi,
Ta )jubav, ta !e<l t a znanjem sve se vl~e razgan.
- Kad se vratimo svojim kutama, - brlnu se drugulce u vojscl, - pita~e nas za mnoKo !lo!ta, Bi~e vt llka sramota ako no budemo ~nale odaovorltl,
<..
NAS I
su RANJE NICI
Pt'iit p('t mje!'tc1 ispra tlli .smo ~ a
At r aatenike k oji su savt z nitkim avtonlm o otllll .a Jtollju.
U tim lsp·ataJima, u tim rastancima
sa unje:nJm drulo ..·ima b'Jo je lsto
tpllko tuc:e liohko I ret~ d osli.
Radov-a li smo se !to ih §a.ljemo s vojfm uvezl"ltcima na n j eRu I oporav ak
u e:u ,laooj h.tltii, u bHele lcrevtte. u
h ltdo•Jnu pai0'\ 1, d ale1co o.d dobvata
nf'oujalf'ljJ, d•h•ko od ~ mut'nlb. staln1h p 'J" rtta oa slablm lroojima Rado·
vall s mo s"' l 1 nam ranitnld vile
o
n t fe klsootl, Rl adova ti, &m~ava ti s e
oo olan1nacna, nn jadoim bosa nsk1m
lcutama t ltalama, a bllo nam ifl I
ttho I to s~ r:stajtmo od nJih. 2:ao
rtim ie bilo St ' morafu o a~ustiti svoju
t.tm 'lu, tJ&tavitl
n e dovr~eao
fiJelo o~
ostavlti s voje ie:dioiee .
svo t druqo.. sa kojima se d llelilo I
110 I dobro ...
Toolo o\i'tobarsl<o vete 8PU5tilo se
na pcost•anu, sp'lkojnu dott,u Sprele.
Dva du~ a r eda uosil~ Ide oa ~ iroko j
tl v3di pored otalog ~thera. Bjeluaiu
•• ~loti. bllrll tovt>)l omoto nl oko s lomI)Qnlh oogu. ru\ru, oko ra njtnt- gl ave.
Svl $ U utnemirtf\1, svl su t vfnl. .Biude
pog ledl prema J 'lief, po plavim brdlrn~ M.ate 1ic.a, or?.rna sutlm p1anlnama
SrbiJt, p rem& Tu~ll. Bii~hioi, 8tlkom.
Zar ooslijr oslob denja T " " "' ne uti
,. 8 jdjlnu , u B ~!.o. u Sarajevo? Ko lone t.e I daljt protazUi oo~natirn , dra.·
aim puttvlffia i staza ma. drugovi t:e i
d~lle lu•lt1 r> potoh ja na polohJ j urlbtt., pJe.vaCe. krvarlt e - bu njih.
Oo!ll~e. uallta~a.te e durr;or. nu skog
neprl + elja - btz njib. Mo!da te se
at
I s loboda nasmljall, a ra no jo~ uete
tdobOd l!nia.
SAD KOD NAS
- Td~ mt le &to m l I de h n1ofe
z.em 1 j~. n~go ovt dvli• nifaove
Nt ko It dotu1ja s Jtt1J I utvorl
'*"•···
ml otl.
- Nete• oorndltl, nlhd
godltl -
po!aouuo Je nelco rudrava«'o.
n~l
K ad su ml se ocl'\.bodlle o~4 ufll~
dam J)r_.d sobom. 11e vjetol.,f-1. drugar'co S tdu, hotel Mu•Hmanske brl·
gad e.
- ~ldo. ur sl vrt zdrava7 - opttala s am u Cudu. Prll4 dva f'Y'IJf'VCl
blla jt Slda tll"llco r•"lt ..a •t nnRu
- C:1m s~m fu1~ da t" nas "b·tl u
Uallju. po~ela tam u tllr1tf, pol ela
sam n pomalo C"Jdut»l~•tl na nnJ'U ·~
mo d• oe odem - aovC\rlht ff' skakutoct n• Jedn~j nozl. - Ne mogu
Ja bet «vole brfJta dt, n~t mo-tru ·ul
Sa ied,..lh noslla neko m~ • ovnu
olablm ~lasom. Prltfem. To It lt!ao
!esnatal,~odll nll Sailh, nn)tn u stomak prl zau"'maniu To&l,.,
- Kalco s1 S•ll~?
- Et Q nnll• me. Ne bl mt bllo
,
b o da j e u barb!, nuo lz us,t-dt -
Oti so mu b11t' ounR suu, l{tas Do·
drhta va o. a ru'<e qnrlle.
- Boll II t~ S•llh?
n ~go,
N lje ml t boa- tkn e.
vMII ,
tnM3M
o rtz-dr:~~vteu ,
u ttaliju, o atavltl
brlu:du. Kal<o sam s e oonoslo f h
tam nteo bon.c.- Ttlko susd rtavaoe
su 'e vt~ t.u se kotrJJale c hi ttlfied.•
lice ...
To je bio ooslltdnjl transp ort oolt1t
r•nJ•nlka u ttat Ju. 8eq1t1ad I l ltaYa
Srhit~ bill tu us\coro oslohode.n.t. S ad
n1t1 rtnft'nl drugovl osuiu u svotof
Jtrnhl, kod nJs.
Po lsrotnnj Bosnl - od Romanlje
do Sove - ne pr•staiu borbe.
Pthttt u saone sa ranffntdma.. M.i
h "tttmo da ct. udl bt•ntt~tjl os}de
kao 11 svotol kutl. Botnt!<e <graife
au orostrane i t.iett', sviJe.Ue o~t.-racl
ont sale, lltkarl I bolnt&rlre ol u rbaoo r•de Uoiobne p~stelle svojfm r u-..
k1m1 ' 'rnnalu t §lju. t eoe t omladtn~e . U bolnk:ama ae radi bu. o4morlt.
U stanici a~ tr:u\lfutiJu krvt mnorf.
~:etcalu d:t dadu krv ranlt nim -borchrra.
Srblja svurdno pruta r uk t i matf!rlnf'kt cuima n r~e , a nJenike. Ocv~dra
fe ~irom vnta svoi' h bolnfca t sa:D&torlja. S vakl dan lllltu preko D rlde
nov I I oovi bore! u pomof Bosn l. g<lf•
at vode t.u to k.e borbe s p osljedojf'llll
ost•clma neprl!at e1j•kih band !.
O urdana T .
.zt"-'511 • • •
Na )~d 1im noslltma ltlt Rnma niiac,
tan) t l\ u SlOm4Ac: I u czt.,•u. Podrbtava
ma cla-areta u rue'. krudt se o.climaju..
ue mole da ROvorL Po red nltga sjedi
nje-gov starl Ol.Jc. Niz. starafk o, n&
bou no lic e, nit c!u, atte br«e kotrlja ju
se &Ute. O~ao starl s Romaalje dJ:
ob!dt slna. da a a isprati , . p-ot u
d ale:ku zemlju. Ka d lm prtdosmo t tl•
tJt obrlsa s uvom, ataralkom rukom
aut . Uldahau I zamts li st.:
- Sh ne bi naie dru~rarice • • • ito •• lzu~ile ~ko
lu, dola,fte kod oa' da na~ nau~e: Citatt I p isati, da nam
pro~ltalu !tOiOd primjefuje Muslimanka aa graJtl<oj
k"nftrtnc.ji Antlfa!l•titkog Ironia ~eoa u T u•ll.
Kro• svoju eslobo1ilatku borbu u kolol •• toll ko
pretrpliO, tollko s uu i krvl p rolllo. s tekll • m• uvle re3Je
-da 1• t oaul e v~1,1o o.:uJje o borbf protlv nepr1fat eljo, u
borbl •• llep$1 t lvot I ml bo~e mo da I to orulje lsko-jemo da ))ude !to oilr je I ~to svjetlije.
Savladulu~l or plsmrnost ml •• osloba<lamo tdklb
okova t to ~p tava tu nde duhovne stvarala&e soa a:~.
Zaletinlt l(hn radom ntt kalturao..prosvjetao• U:tdiz.aaJu.
uufll~tl s ehe 1 pomuu~l druMima da s e utdl&nu. ,svl
<!e ttlo, kao sna!no buli<l novlh snaga, priletl liifi ditjl
avoje oslobo<lt nlt I dra~o otact!bloe.
R.
9
�,.
y TyGJit re OCUIIVO 8, .,.PT cyH•
.>JO>t Mcue~cu. !:>Ke•c Hcto•ottc &cHe,
X K'fnJbtiiC 110 !cbc•o npoO GH1V.¢AM
::W.MC1lt'IKCM Mwn!Hr\!, n~:~ ocn&eMnc
c.y
a b'aPT ecpeit•u DI)UHIIK )l(tiJO qi()'UOr CD>IItte.
Bfh OA p.tHCr tV>Pa 1!0 c&MI<O ~p.
~CBMM4 J"PP8,Aa OK:yrlhl'r.t cy «::«tHe
~~ aaJ.r.ttto ca :.ttW,..a. t's VA.a.Jbtt Hx
Jl'eleu Heto•me 5cet"< cole cv llPK.Dljuc: '( Ty:llly ACH P<lKMit, nd)y
IUt .C'Jb(3HM'tt.y UlHVQy, A«' A,0'1C'-'
•r fv a:the sus c6r,~tb1'X M:r:cTa u
c v.a.
Avr~. " 'ArrHa
.cn.aptt:ttM.-:tt, ce
JP<he
::oP:n
lll Ml
~pt..a
nc-rtcp.ca C'a
:..u~)IM
~H
n~pcn~ ,....a~
Aor<~ 110o -.:whthU :strt u~MM Js r.apcCll )t.;C'hUfit II~ Jf\UPIHUIUI:l. H!5
,Dyx~oua,
uon ~.;~•.
rop11 e T'?,.n<,t "nvPl>u•hll,
•cllt "'Y cboty P' aocT uoTo ••»xoou
HarJC" ptJ, tL t•XC~ft ll<tlblt A,O ce C'fAH~
He HllC\! 6unu yzanr"""·
Cut ouc ua csotw>< ucnoh<HH><
n»UIINA HOC< A'£U0k0 Tp&TOBe npe-
notttott. To cy »:ttle ¥o!e
C-\" Hccc 6tt'-'ttO wcnpitt.ane cb~·e CK..
K<'~C II •htpkC y OcliC!OOA>Ikl•q
6cp6y K SI!C:S Ol!t J!,yre I OAIIMO
;,t.;)lB)tJUtX
sp•ue 6cr6e SI!. .PIIU :>ll!tAKO ca
CeO~OM A'C l~M. CBOfJ!M HY»i:ff UMb U
6pal!OM, 34 tAtOO Cll CBO!C .. 50CIIOM
WtO (e Hl'~fotTUIII y <lCIIC6oAtt7'1 '-I.ICM
YCTatiry, (J·pc MH~ AlJ ftJ)MtCYtty, ~
IK"'MCrt'Y C8y~a r.t;e
rp<~no llpMTthtt II CO>'O~II,
re
Ha ri'~ACitOM Tpry nO'll\lbe "'"r•IIJ'.
Orpc.-,lia Jrkortca HIPOAlt OOA 'UITiBCJ!of
WYM<M
tptucr:epttt&ta lt
s.
n~pon a
y,..,,.vr~. ~m•••e. •"<"~"o
N~pT
II 6Cip6tttll AMI :o<CI!b!<
~}l(~eUIIO f1C'Il06~<".6l-lfl& JyrOt'ZJC't!tUCirC.
1111 rpo•o• llnte, ell 03PCtoa, 113 floAl<GtbylCa. Cnc ce nponaMa ('A V3Uitka.
M' l)y"t POAI
.>)Ktttttt110 _<",At.!HC1 KO :.Kti1Cl fJC.T<'4He
1
JX-cutl• >)f(llnHo APH T11to!• :tf<t~
~~"'"'~!·
•)l(,run
n~~~~
,.apwon Jy-
rcrntNtfc ,pyr l 1'To!• •)K• ft'O ca~·e xp•6~e :o:t><c Na•ut t.te '' CcM- btts Dlr.art'a:r. l>tc~-tfe " AM« tM.,;rl•
&~M!tl• •:lKn~nli i'!'H< ''"" Pc>'atll!al• ,it<J.~~•·•~ Upbtt'a 4PMH'rl• ~IN·BHo
>)J\)4Btlllf' ncuoct~t xtve 6Jtp'.el•
AtnH~Htt(n't.t'•' 4Jpotrr a::t tul•
6t'll"~'~· ~'""-' nci!Cfl.:d KCtTDJtb ce
MttTt t r no~~PlJ;Plb3 'lt'~U nJ)t1'CCI c:T"t!.-1\C llptt-ra J'p.>ACkObt 1Ptl'•
CcM6tpa:c u Nt.ftBtwct-JCt- y t~e&uM. Cit ~>t u "~ :~ABHCiit•X·ll, APYr Mr6u!enHM CK'{tl'Ma c6py61bttWM 'ltlfi·
.s.t~a r.cp~A Pc~aruf,_,, y Tl~..HOJ
~CIUbM
R"J~Wll lll ,
.J'Ttt.<f.tt
lket••"·
:f'AHCCTift t~X
Wli>"UI
UJ)Rt t!O
t(3(a--H
nop~,1 Cvltll>IX
I'CILVJt-cl fi~ P"'lH¥B~
~~Cbll J<l\ C!II'MlYtl',
-
CTa-
JWHCIC tl\f~ttye Ot!JJX' ms YA~JbtJUtX
CfD"• J..:tue X~7~-tUe. It$ CICOnl-Utt
p&T, llP\'F( bu ~~~ li:O!CM:t,
c <Jl:um pn
cp.6Hift<Cbt•X It 6ottHCWI1X ftJJV~H.\tCl
l!roe.r:onc~C'I(e
tpl"ltfr, CA ~r..a Ccsinnor Ctbtro APYrtPI'UIII'>Yt•lht·
e.,, r. Xc•"' ('A &r~en~ ..,,..,.ft. t.C·
rnaT AMncJ)lwJ!CTM"~eor <llorrttTa
''""" M3 nr~~··-· Apvr•J» ll" 3opa
HM•on11h rN.,rn o ~IIAYaty 8 M
IPT<>.
]"y3ne ca tbt"'HO »&BC':SttnfM y6pa·
AllliMMtl
0
ua rJJ, rm. Muore cy cna6o
l>AttBChC Y lt~RCW~OnOM II OKPDlbellOM, M3~ep~ttC o6yl!e, dntt IIOIIOCMC
l"ti)YH4"0AH0f COII»A8PII0Clll ll(eHa
za KCIIO"ttiO II h0TflVt10 VIUIUJTtt-be
(j>liUIU:.MO y •mTbBOM Cflld CTy.
;ep 10 CY TparcbH Tf WKUX n-'11t)M It
npo'UIT.'UIH C'f' It ea OAYIUCillbttbeM
OpuMn.tUU T(l!tlf)II,.M \'O'fht'UH Help-
nowTt"l ~r tpr•.Jt ttbll, ~r6e
WOn'{
ca Herr..
J,:M1attlbJI~c1 ( , .. ,_ ~CTCt U•TO CV
c_ee TJ)tt rQA)ttte xapaJt.~ no
JtOI 6o<; HItno fiJ)OU 11YT
XJ:O:S
HCToa.a.-
I'ITCrll><aH<e " Xpe~»ll".
Oa-vm•ltc cy s..x sa ·~•.v- • tkc Da'fH:tC
Cpmn•ll>t,
Jlt WJIOOM K1)0308t 111M M
-d>e
ao
P<nHOM OA6cpy
¢1><>""' ....,a.
Am•ll>otuMCtiiY<e r
r~~8HO.. OAOOPY
AJ4T\1C:f>t.'tUIIC1t4'1KOr
C.V
ce Ai'ltlaC:
CIJC'Tdne
.lllCttt K::l CHIIX Kc>a(t~ .ICTO"li-IC ~
.ote, OA PoMattltle AO • floca•>HC.
C""'f1Df....,
Ttny, SA6HOooX-v. lie,._
no
.,x te xc:.a Ad
fO.AJ(Iot~
~t
lfd)y
""~A>o ~. o~J<o .~ ·,1.1oe,
¢pOHT8
'JttH4
Cp6•Je.
Ca 'tPM to IIO~Oili<A SPt11'{Jta YIDI110>111
l 'o'3re.
TpattmapcHTM, cOle """" e noM<>
COM. IUK'OKO Jk" t t• fCIIIOCl' C 0 tt.MXC 80}IJ
-•ob- """""~ otO!e
spo:s lt.oPOAttC>Oe.o:c6c-I\IIRA'll:¥
P<l.AY, 0
MIT
cj)poKl, 0 ,_MX~Ull <lltt...,OCllt A4
VrtO~e tOW 1\JlWe. •)f(m•UO (eAHHetbt'tm ~fdf.AUOoOCJJOfioMtnA'UI'Il cf>flC"HT*'f liMH Cl-10 Alne
6.4-40 ptAtUtX Adlltl• ,_/J.Dnr: <'Mo 5.730 paAu AGt!il :sa HQlliY 00 1 ~cy!• •3a Ht.we Oomntue
7,S70 J)",61fli.X Altfl t• •J\t.i tolO fCW Kpfltt :SO Jy 'IKV brm Hi'iU!I>IX l)liMMIKi':lc ,fitUUt M J'."NbCUMI.lMM~ no1p~6Hd 1e tl!tr~, nol)tiMO y 6onuwt{terl• •XoheMO 1.1t th~AtMO cse nHCMUttl • •tin
ftAiiH J'CMD'A I' AWt: Sf HJbe Hfhe ocran' iit:sACf•HI•
ni)OIIo':l<' IY••~·· 5•P~Ailkt, ll<ei!C (4 Pl>."'•uuje, ~ta:ebwr.... ~. ll<eHe Tpe6abe II llccaBHYt'. ,.tt r uno cy n~:r~tt&:u:e cse c:roa.xat. aa ~cpc-tt'A KONII:Or ci>awY!KA. wto ey
<•"
OCitn•r~
n~.VC'CT t-~:J~!e .4CH~twx ~>'S'pON ,.Ao!bC: qenum,.. M
3A411Ht·wt H ¥p8Hl'.C:H cbora
~~<'All• •0CPt11•f'tf )t'0 KPB CI.Oje A.teuC't•
i>n••••le MAY XpiUHIIt 113 Xycut•A - cnofoACibY61!oe OOI'C!c•e
TmcH. Mu C:MO Y-' TITd!• roaope lbUXOfiU TPOt~cnapttttM.
AHtt•¢aUJiltTK~'" ¢r>o11t ll(eol T\'311C n Kpeb~. <!JpoHT Mal••· ctcT•Pt "
ncr('A Cptrll'ltil Cll
Xyclt,..<I'Hr.:t.
:S..
•Mu
"t "'"
CMtt ca
"'•"" x•·n <All ((;f)l CO ccncCc.ur""~•or nokl>"ll wro '"' te AbM Tv~na. To lt 6c~6tMrt ¢f'OHT
paA.e, c6•·ot r, c;bpottT pa,&ttK'Jr.:ux ;a;:ett.a. PfA"' ua. J»Av.OHA. , CM ~a tl'tPc'h'f- cae !WI no6!tAyl•
Ocr< (cl)nc ll<<t e O!lr<'"'• flypa""ll}' 11>£""""1!<, Cpurtnt.<", ~lycnMMau~.
tl
... C M 'lf1tU~I'l'l, 11CA ll\ tfAi.rC:H er:J!tHOS.
'
:lKUI<' 1•3 nc:oortp"l ur, lfen•hll, flolltl)t
COA
OlkH._,, liOA HC':lt>C"M \'CT~wa.
Y U!OAIIO. CP< llll<.
AO
tv~•
Y ncecptvo ev npon,3Hne ctapuue
wtauoM " """"· :o<r11c ca ><anew a!ouo>< y
P'\'kiN~. y ~~~pa"'"'i· 11etupu AOua cy nJrw
11e y cna6ol 06£hll no CHM!ery, no 6naTY 11
z»MII M M tl'i y Tvznv. /Ill npocm~e ooal niJu•" ,Aau.
fl(1ttOC ll toC60lO<tt0CT C KO]IIM HCCC CnOJ(napOnC U TPOilCrtbr<IIT~, CDO<K tb~XOD UOkPCT
cf>o•11 •opn TCCCPII OOKO CC AYOO•O H 036•1110 nl)Oll(UOJb'i'tC CllOi AOH, AaH S<n». e C>IOTJ)e
k
!H•xr' ' x llf nopa n :oon~r~twt, M .H &t-Jmtc~& hatw ce.c:Mt nc lttUOM tpyry Tmy. cacMe
fot~D<"AY. *C't'",..a ..,.. ,.~fl(r fF.. ~TAAit he l!CT
Til AO ~OHd\ftH~ llf'l61ttAe. '~Ml!t!O ftA}tHC11f'H!t
Hepcn~c·CCJ:t6o.tY.JH'lH' ct>c<.t.t•1 , )N_'fHO
yr TJttol• '~1:ur~h\ l"o ,,u.y AC~C'-f61c-ay
~Atr""'"'i Jrrccratt•Jy•l
N>•t»o·r ee llPOAYli<IIO y 0MMAioHCKO>I t.CM'o' y npenyttOI clntt, ecMh<HO) cn••u•a.
z aCTIPt MD. UlJ:OD6~i). llltt~Kt til Mil H SC'DCitUnO)f 11(11Yibftt0t OAYIUd•lbtHtlt-f f $\UI Ma H 6) pw~M
c.r
n~a" :e llt1Yr!•Ra "'" fOPCJ'H A3eMi' n~epol!, ~lyc•w•••" "" Ty:snt.
- Cpch! s.1 1a Cl :-c tttro lt~ttA. c:aAa. KttA,a ft'.U'M M CMO c tw~ cx:trll>tHt-. ,,..~ M~rhOO•
K Cr 1 uuu·. H X~P.t:t Jtf", H MycJ~ID""at'Ke <Auo AMtt.au r s yn It enum :e Oft. J•tr4~1'C' "~re
w;.u tha, c. to HlWt I( ,..l<t!CliO ttcfll enma fe J'bCDOt\l ll IW'Wd 1 drr.tt'td C6C1J.tw . . •
I!& .,,,.•• ,., Je M wro A<> ny•cr ,.,..,.sa k'A•Hetfx> )I(toto llcTO~He BocHe. )f(rHe Hcroq"c ncCHC "P<6fOAIIDt C'o' kPO:t ODC qtrupu IOAIIHO lp!>aoe II 6ypoor AdiiC 6of)6<! II IIOKOlbll,
a A4S:l c cculttuhcuc u p&Accue c MP)f(tbON "npt.:s.peu.. eM noMil l hV 1 131\lllh~tKe HaPOAO.
- Mu Mvcm MbUit 11:S KnrAlba - Kb~t Am·,eca new6ruh -- A,- ro CMO 61-'mt IIOA YTH..
ualtt-~ tt 1·ttpc.:o•• ycrl)Wft JC()Ju c.y oKan,anu 114we Mytm'~1&HCKO tiMe. AnH tSaxn&lhVIVhn
Htu.oJ xpt 6~ZOf ~O!(Itll 11 ,Apyr y Tt~TY "'" ~MO COA cno6oAo·~. 11 b<-Jbtte aa ooY.oru<MO oa'{
34
6on.ot
l0'1\80T
'i
11()801 CnCOOAHOt <IJtA<PGt>BHPl
lyrocnobulto
J.~3 CNICe ptt!t'UI *t:lkl WTO t i!SltOze tta fOt()ptU'Iaf U.:S.~'"De AY6< ttl!, HdTtQHttCKA Jby6oa
sa OlO'UIZl!Hr. z.a OC'IK'6o_.umalUrr. y RO!c•Y· OA ill ~eo lc HO'-~t'O ycrducuc tt:HXObe ryhe HI1¥$)Ac'l
KMCV 6»n~ CDI'O , ..,~o•e. BpoT<> cy HM 6wno w•poM C?B<>Pello 6opUMMa ocno6oAHn<.~l!e
6op6c •ole 11•c.y OABafane oa cboie pcl)cHe Al<u~.
- Koa CMO ca3uone 311 WTO ~taw" naPTioSOHII Kpo npooMooJy - kB)I(e Xaea Mypat<>
!nth
H3 )KMBmmua- OA CBOrA
Alefe1'a
Ht *a!IMM :st nor•J YSCTU tl APyry Aant.
AOK c.y ¢oWIICTII'<l<a roo'a" " 4tTHu~•e 6aHAe
:S.. npt<'C.'IC VII C<I:N>H3Kl!e
OC.II YA.III><\l!M CtiiKHa II snAJ:H, liC<H< i!CT<>'IHC 5octte CtmO""'r.e
<ao 61lftOU<
CT P<tt.We II OOII<O<e
6cpl.l<,
aQ>MfMK •'X MCOOA ~HJbt', DO *\IBt:tl)a."''a K Cf'M~I~a. AOXlAM' tlaA tt.>t ..,a KaO ttaA pcl)tttOM
AJcll(»<. O>te c.y 'ltcro rnuue •••o u qenu~;» llPOotaMS<',
Btl\e II II~ H~ry liM HMUAft ""001><\fitmL
-
rO'n "' Ko!~HotOet.ta npowa "
1<·
WKUM U UPIWM AIHJfMl.l W10 I'X 'C
Ce.k6tpttttl U tbfll HZI)('A 00.6-HOCV.O
OOA 1 C~C pc M
'iCTIU.iiCD
34
C~H~UB:f'.
C:t.I,.HC
8J)J.1.~Me
Kro" 6ot6'o' " nattt>e :.<tHe Keto-
""t 6oeHe
Hcwhy,
OPt~a
Htn~Jare
cv ce 6o!l6e-
m nc ,.vplbiiBOM
tttniJttiMt'JbV
Ml'llrtbCM
U ltSAl!IJ Ut~a
CBOU, H l\ro~.e. liBpolfnt
Y IL\"6en t
"" ty (Jq:6y, "" ~JIC OOA'o'·
- n<T
(I< b11 CtH #DII 'o' ll"PTKHC
:UIIt - •l:..t APa Aw•cro•ll >'3 511p"'" 1t A& t •UftM C1'lpi', M
MCP{
li<H8CTC'M. tt ta 1UtC:TA 6H nowna, AfJ
C.C 60PIIM,
- Mn
t>>O napTII30IIKe oa npuor
Aaot& ycTau•a - 11Jllt'<ll rc,r~llo 6cp.
6e1111 UJtKCPibo'II<
Ka. Y Ill WI >I (e
cenuM4 nytnb npPa. yc:r-attttt~ra. uapoAJta n)~uura. He 3UlM llll JCClU'KO
Qo!O c$1~31'Pa ~P"TVCIInt, K
Onll•o
6aHAH f..'c\'fCKbnt-. PttMHH.ce v 6a:.c
HCC•!Rf', AftUV
rn.,AHY
no
Ul'£11-kr-tcl
Kp.,ne, ('80IY ¥pe. cso:e cuuose ll
<t>e... lb'£AC 'o' tOICK'o' Aeben~. <!Jou.tiCTII C'{
APYl\' Tm\·. Jyrc cnobettc~tol tp~n1v CTaibUHY " c~rtSI'lHl\\~tc1. ncC'ntll~ J)'
paT~ o P&3rOIV n C"f!htt'tt.UX A~r<'t:>afa o Vt:twr.y :.:tna y l't:p<:IAUO·C'IC'II<.(X\.-.a~nc:'il..Of 6o~6u M
~~~~~~,..a At•u¢eurcni'~KCr ¢~ctua JKC!H.a v.nyront
,..,,_ r /t" rt.bq::-t.
CPi'UWl Yll
6op6y
nn Tt tothe>~o opere"'""· A Ia cool!le
Afett~1\': CSll1(', 11~ UJK<l lH ~J. Ht: wz6 1-1~
na, tC8A O UIUIO Y \leTHHKt".
roaop~
....
~HIIII1111
-
""'"
'l)ypiJMJa
nentHIIW 113
"''f"" '·
Y6l•ldt'o'. " ra :sfl!epcna
Cuf)e'le -
00Aftl (tiHa
y ~THHK~.
H-aC Y abtOY
:a;ue 61 J.ltTU,
4; H
~~1
yCTcun::a ttltCMO at:mrs-tpn;re. HlwH
cy AP\'fOPII :S06cB Xlb(6 :t:ru II AI:•
"""'"" •vru••. a ell ePo!lor 6p""'
~WYCTC'
AftUV
tytcru.
u.,nmc:. a
ll M'tl ('MO cbcJy
PcltbeHmV,tMtl Sclj.ttif
l(afl MJUifC:IC'Il HOCHnl". Kl'IA APYr Tato
ba ~e • IOUI orpe(;a OOMOhuc - OOl'li)rQhCMO. M110,\tl< C'? H~M ¢<1ou»CT11 no-
rpm-t ueM4 le Jroutoro,ll tno ul'.c )t(eHe.
YAOBJ'Itll CC'AltMAtC:tT nx le Y Kcl-
lUtM Ctn"{ lt~MdMO HllrA'C lll'.Wfi'l.
nOODJbCtnt <"t·IO, OO.TI::AlfXdHlt, l nH MH
be~•o c• ol\' •rb aeoano CP6•i•»uu><a
wro cc C4A 3d uac 6otH'.
Hd ronopamuw re u:sawna ca
wTa-
uoM v PVUII CTdPII H<Ha Cc¢Thh.
- w llll CtM t<NICf !<AI\HCf nrHa,
...
ua COM
ra
cn!XMHM ">tilT cboJe ADYAa ux. 6orAO. Jt..Mc1."4
rcbe AA ce 6oott..
Jew <ooe 61o llX I!OCll<'M. W•lbMTt,
MblK~. CIIOj'( Aklt'o' Y Tmoay notCKT.
o 1»t AfeiiOt•t. uc rne..atre MO><a•a
6e3 ny1ueco X111re y 6onHuur. rnc-
P61h~II11Kt , Ht~~ 1/ftN npHje
03Aflo~c 11 onrT nyuo•e ~SM'{•
AOite
Bocuc 11DAC! c.Be
)K<'ue t1c.ro11nc
WTO OA ti<IIX 1 pt-~H T~liUCd 6op6a
Jt.o~<N l"OII()f
-
IIAPO.>a :s;, cno6oAv.
CT•rc> reM -
Kt><e Karo Lte..-
jtnoh "' Xya.ooo - Ht>!.l>< co"'oea
AO Ill< COJ)C>"'" 'i 6op6y, All Mil 6y-
u fl~t'OC'. Anll, t eo. ca.Ma.
KOJ'HCti<M 11 raA" " · llcuool 6op6tt
TPt'tid 11 fTI pux u M11<'AUX ~Cit4. MH
AY Nt1Cd
CMO '"'WY cnorv npeHIIl<m "'
h tl-10
ll Ha u~wy clt16\'", na h tMO sa~eAHO
11CC~11t, IIN;J:C'I141l', 34C'U!IJ-r-.t. liaJ,u
he Pl'A 1)41AONnt A'P\""r• Tur~' u KAme 6c Pllt WTO OA nyw~~:e He MOr'(
y!'ellt p.lJIO u tr4011fltY.
Anyra PIH,lll ~1yl<C11Pl>, OOP4U tl
6onotoo"ap~o Mycn)IMrHCKC 6p11raAe.
rouopu ucnprA crmhtx APYrilJ>IHla 'i
bc*'ull, utyc TJ)aumoux CoPt Jtd, noe·
K·I~CI IIX y l<ftTPII 6oftBO.
APvrc~>·u• Jby6'11ua Kr.U~p»h,
6~tlalll't"-, flC'PNl.
XX\7
CP-
t.I'PU='1t1<", rcoo-
ou o Jb\•6-.,"u cprc.;:cr l'llpoAa npeMa
Soctn~. 0 TOM~ kU¢ cv Otnt \" Cp6ufw..
tt4Wt 6o ·cvt'CKe ''"A' tu U'= Kl Je cy pa ...
:st'une
~•~•\ •·:.~cbt
lkt m: u Cp6H[e
u nptmr.e y CPU>~IV A•l :s :1 llll uo ocno.6c'>~u-e uponn ·•· KPB .,o 6pW(f0DnMa
IIJtNo&AJitr t1 II
HnC.tt· l'U:I~.l l)eo..
rp~...'·"· JI.Cn•c • ""' ca pa~owhy M At:tn..e•u~
o~-c,.
If ctte. : cnd.C e.Y.o se!eA• ". \·-
r rnw',
·c: I~ ~e:ta
YumurcwaH' ucnpa~a
~.Jituu·u KO'.:t H
J>i'3rr:1\lt1111111 .
110 J) lCHU, OCDcllt !I-tO
nOA UOA-
( 'J'I\OM APVrA. TurD, <'Jt06"•\UY 11 JbenW\' 6'?A\ !tunc~ ~" cbe "' c.
MuTm r C't :s.,npuJHO y :suat:'i m~:
YP<HC"r CIA\'Itl('nn.e.w; ~~ 1b'i'6~ UH ;.KCHa
JiCTO~Ue' fx'CI1C :S. fCAiutCISO, :3tl6op6v, !Sa Tnra, 3.-~ H ·poAHV nnaer, M
c J1o6o.\U\-' ~ACP6'TU8lt\" AtHOCpa'I'CKY Jyrocn uul,..
4ur,ob Muru.tr Je
UJ)OTCK40 II 3bi>PWIIO CC Y ttAHOI
(t>AHHOI *Clh\.i, f¢AHOI :o-wcnu, KliKO he
ce no:-~ohu bolcxa.
K OKO
heHO wro
OA
npH!C OC"n6oAIITII Cb'{ :!Ci'!Jb'i
<t>twurn.-•e
n<I><\HK~. c~co
lle>K>
Yl10*""' c~ ~e CH<Ore aa 3C.'tltje-.at."SS tew.:e CNl)te uno Ka>t •x te
~WH$aH !54,44('t, Aa WTO npufe DO'i •
IU'MO l1Cllllill1"
C:pthtt:HM
11
!-HtPHMM.
IK:H&OTOM.
Il
�;
'
low 't
n ')xomne
nobtt~ A..,KM~I~~ YCT41wlta
CY t~Wlt 601111o4liGOC~ A&
l'btrflY OolUt.e:Ke n.mrM,.,.ttf', All nc>
MorHf ()UQ6o.t.~~n >•t<y 6opGy.
Bwro le to
1u1
PJ"'.,mtht K.,o A.fe·
ua 1-taf.-~".t o604.1.C&dD~t CV Ct tt4'1UHt
DP&Iot OJIItbf'tnll.t~ 6?:'lt'IUI.ti'IOIC41Ha fl~·
::.can cy t '~Awoa wta!1K H~Mn .. aco
0.1
a r:...1 6 M!c.mtx 8':).t.•, fl1)\trutlamt H4
paNe t-N"''.q' V .t.t~J boAa n~nt'kl"Y
U n't-81.:1 t y3 f'1'CJie n!tt'\oft Q YCtaH~T • o!t c:y C·l"'H cnJeN7Ht
Swno le T<\A.Il o,enHcux norelUICI'\hill,
'Ht.nDMfftfflb fe tht o Hoh;,H,a uac Miln & wa.. •nto.
Mnac. cae re no~·
m..::'"'he 04'\AttOC'H.,U C:MO t' rfC:C~H
na
EO -.! V
er~ur.!.
-
6o:htH.Ult
UHI~A KW'e
KAKO e re. T•U:O not'rtre
T .,ne (;.( "tt\'ICe. KOfe
o 6Hh'f cant\!
Cy
PblbtHt
Hlttlt
u-\rne He~"''I\He
APVrO&e. 6o:rHt.tC\1 f"'IA,b \f.diTe
cy wx tb•I\,Mnt>, en ~
t1>i4·l t' (t" Ct! tUUC4J.Il
U
0.\ tt~u.x
0 tt
W~bMe liM lln!ROTC, OC'T<IIMC nopeA
t b ''X u v tc~heil<'1M ttl<"•)fHI'1., u "i
AVf":o-t WltHtU"' MdOUJeHUM", DO ne-
6 1 SAMA MCi"t?A ~H!'bt', Y
Mm•• 6o'eea. 'I~ 6oce, r.:1-dl.\'11~.
hll·t.'M 1 , flO
Jl3'1t~rJt.
Qtte cy ,.,.~,,,.... q~CH:'l
BOWM~'" AYX'HOCT Ao6PO&J "b\fe 00.
HW"'bPKf'.
ft411'1tWhr' cv t tl G,u,,. n(Y.)(:~. HeOHC"'tt••e I\1C'I\('th:e ca een t, anu 6e-
cKua'u" OA.&~e 6oo6t«. C ue c v 6oso
H~Vlmne CBO' noe"'o. t~ C'f ra V'Utne C 8Cnttii:QM :by6i!Bi4 lt 1J -,1b?M.
nOM---
A.,HJ~C M 1 M""l.M:> CB~ benoucy.
c.11 tb'1y H'l004'10 oe106.>Attl'l~c ysoJ.
mt..
oc:y, t l''>l\1 no&y AeHOII:'t)1TCj(V Ao-
AOn"'HIJle All' f'OI ."\h!tH '{, UOOO C4Cfut"1 Oen')() ~t)eHy
cwwob,.. -
MH
OMO wx no \1tt:le, e ~wm tt~t"" ce ne
6.n M'< T"I(O rtttA~ne K em
an
A C"TdPI11t cv now.tc)11K AO ev o ..o-
OA ¢
itUitCTit'tlttiX obyn~rope.
A 6-on-
uwtttnl(e c"( noHoeHe, lep e TO Atetrn
u thU'ICI')RUX uanooa u lbHX08'1r no)ll(f)tb~R"'ttnr O 'M,o\.
Koruuco Tetllb'4.:X
r a P4T"' 110 "niH14~ WmtTbfh'rt"11t AMAfeatt HltC\r., pa~eHwK•, lln'i TbXtnt.x
x ao wt.) C'f Hfi WC. HUCbtut
- ~ft.t CMO ruprH.sOH IU~ - 6nno re
o6fi UIIhUbe.
PI"Hh CV' !J46111I~'tlUIC. ICOI'UtKO 6oa,...8.J
v6rnwunt, teomn•o licl'UHX At.46tou
6op,,~ · Ot~ne M:S Pi'tcV Oil)'litl U
n oo 1
une C)! TOlt roA'UIC nvue TeUJ'(,HX. tte.,uuc.ubMX ut~noon. llr.npn'a-
uenouln'N" Jb'-
Telb 1r" XTI40 CtA ""J-1 O'(fll V COOhtX
<;e AaM CTDAWIIMX Ocl> !H'•tM ;\-\ H1lC
VHKUITK ll41tU4 O'i 6'lOU 4 KCXU: THX
ce;\cl\of oci>"'TUtb.) 00;\'IOC«l.t ltd!.\..
'10ft 1
e'4•UCC'C lC[)!'"\{", 1htrl\4 K f)l,
\'Mlf·
oanu :n ,.,.,.,'\~. H ·noH'r~Tel"h\1 ev
tt4Q XUe'Cl TOl'4CH:m 6ttU UI)UI ~ 6nn•
onop•ft1,eut'". npeiC~Ibf!:Ht, ucnoanUJt:
Y 61f Ad TYK'i 1-t W:StOHe It-' SOMI'be
ttOIH t14M 1~ rom-hco
He""'O n-xs\t&a y pary co:u ""UJe
OAI'OMP<I liCeHCKOI Hb()abll. 110>1"114
y KOMe *CI'ta HOXO 'f4KO KOO\tCTMTS4
H~UJO!
'B~WC
lliTO
6op6~ . y COMe H OiKC ltMdTU
A'{WeBHOr 3-lAOIIO/bCTRo't KdO
,e n o :SliS
Ao6P?B01bo.t~ 6oxr.,u-
'-~'tKt. He...a Alaa ro'H"'' M:>>c--w
Rtou~ .-,6.-ne1clnt 'I">Bf~ca .:•o JCM
MY 6 ' ;teat'lH fl'0"40rtiCW " ,.r;M~W
TewC.e 00ao'IC:. f0.1\.UtiH4 en l"'U\bT
M '4\tTa&Or he ce :.c•uJota cf~hotnt
uaouM 6oow1 OHHX cote cy ux Gone-
cue
Y
tt:.eroune.
Klu.IHM 6o1l"Mq4Mc1 nf"...:C ()l.lbC•
H\.C M 6o11:CHH fiOOttM. ItS tnH'< ~DO
Ieaa .. awe BO.ueHto, TO.,l•~~to u mdhette
se'f!be ~"""""" ey
><le• TO rAI< h•-.o
N Oh-;t tt4'b•cn.ue OOC.IJ3a"U C&<')'(: OC~e~
h •fe 6oaTCTB" K leA"-HC'TB., oelt h-.•e
AyfioKe ..e')yco6~te ;,y6•eu cbux
H.c'JWMX
ltttJ)OA,<J., JbYfidi'U II:Oia te
":soacna n:s to1t1-tco npanuseue KDOH
U OOT.lb't.
OoA.ttoceh"' Cl'\'"' ""''"~ u ur.IJ()Jbe
P ! Ta KI'WC. cy 60ll<flN ePKC "l n Or;~..
ntMA Hoatne 6o1f1UtUe. H r\Cnne uawe
oatt.eHe 6ooue Ha c:bolwH nn•h•M~
M \tSAOlKone. AaHac ce Hawe 6on,.»~
u.e
H~R"IC
118
MtCPIIUM
MfCC:1''tM.t
OCJ1?60t)CintX ti3WHX KOIIfCIIl\ lt 6 0 11•
I<>N8PKaMa !e yronu•o noK•.uc.
p e6ttn
"{ A~Hltn UbHM RCniUIIM It K0H4'11t~ M
6UTICI\~ i f·>IU ybMfPK nn(y W:Oft ttalU'1.
U!\1
(1():h I (l·fotOHIL PdlbeJ-Il4"'1 AOYNSUMtl n lYPt6ttcl le ~lJI:. no'fP(6.u> le
I "IU M tOfO "I)Mfe4HU.X )l(ttte'XHX O'f•
ll'V, W'IIICOTb('I~HHX AOyrJPUIIC). 6on·
UH. P.CM
t•P><tte A06D0801bll0 laolbftl\' V
M
cas!eCHO oG•PibO(y
.conniCO nneMtHnr Tt'n'd.co M o.,r,IIO--
Je A" ce It Aftfi..C UftiUC AOV-
oon·
H>N401Ce,
P ,H ~ \IJ·T n:: 6~.ii!Ut\41PICC ~Ott~:
A~ S1~A11U'fKHM OfrldM4 II 34)!CAtUf\l•
KU~
"anopt.tMd
AOBJ)lUMM() AftZlO
l>'{lKn
0.
--------------------------------------a-~---------------~-
U Modrici
Sve!a no p tol,ttao lul•o ort(eltlvafo I• o• rllunakom
pjesonom, •mljohom I dleel!lm ua vlclma. All naltdnom
za t.ot~ u naore,outom lslelclvaa)u: du,;l ntprekldnl crmllava tukon doladla Ia aa ale ver.. Stdou ohoalva.
U " ' • u de u b•l• I uoolahlroooot.
k-Tta•l• u prawcu rl)tke B~•o•
tamo
u u1rnu p'lolalt . Nu•d lstr6ao na eutu I cut otm potlt.clolD l t orat.a t olooe bO'I Oa lcoje t.u u mlealc kroa za!...
a llo I bebor poaava1rlb votnta~a. MnoKI • • It prld•ullll
"'olocl, opraltalutl •• •• onlma koil o aulu pu ol brla•.
hpoole ol ernlm alutala ma.
T oLola•a t ookova postola I• svo luatl• · San 1m bllu
oaea a e 1 nokollko allrall u~lh rafall . Zapote borba,
Nakt drurao1co o~llorok:a Antlfdlolleto r froou
odl o~llt t il cia onano u toll•• I kid at • olaka
Jiovalr.
a--•••d
•
«•••
12
4
1
Halra. mlada crnomo nluta lena trlk• nla lt po ~uti
sva uabuctena.
- Ne bol••, ll~oa dnorao1ce. nlfta u oe plal l, kaq to
da .. .., ••• ba. d >ila u • • ••• - e ovodla I• pOiajOOG>
~.tom
r.
~•n• Modrlta, uprkoa av<mu, nlau al oa Zuak
klonule ~lrfa!a protlv d lkouea I porobljlvaea vod lla
!h Ja pu tcm upornor, prkotnor otpora. 0 n olol dul l
eu bitt u par llualrna Sve llo au mlaHe, ovt Ito 111
~lnllo, bllo J• urro l<dno: d1 evojim p artlzanlma po·
mognu. dalh podu f ru, c!a u Ito prljt vrale t lll)tralu
n r~riJatciJ o. Nlkakvo opaanoat lb nlje mo~la n driatl
u radu. Ita IYO)Ih mu~ebala, llpod zerova. ooe •• 11
• 11" ttvoJim oovfm lt•otom, \ltdr e I borbt ae.
Sva kl faa c d• po neka u lrufu:
- Had'· BaJro, cl• al, bolan, polurtl
Kr 1om au prelulla pl•ma Ia ol•d•ra u a lt dra, a
kobrt so t rpala brana I lllllDiclla, ... •• lo ooalto
d ru1o•lma u l umu. Obllaalle au u partln nake porod !·
tt, pon aa:ale, tjdJit, brtbrlle
Zrne au k oo vrtJ<dnt lrollce ••mllu podrt u lc pod
no~ama copr ljottll• t lho, noprlm)Hno, all upor co.
Jodnoc dana ulrta u aC>bu oek a od lena I 'a u sbu-
d:, na.
A mao, d ulmano, eno opel .1alli, plJa!kalo, no
cdniJd<l
Stara nrna, Halrlna malka, u •prnl •• I no mraeo a, pun a prtarenJ• d~eka - Neko nootl !hum lm bllol Neka nnat, moau
no o~nlleU, ama ovo Mo )6 u dull nr odnuoh nlkadal
-
01111
Ltpa Kulllt
Nasa djeca -
v
nasa buducnost
.
11M-
fllAf\ !'lllt..ao.
norny11e no61eAe.
~lra h I ulas tavladall 111 tradom. S•akl c11 u
vrllo pret ros. Llude su ronlll kao da 80 diYije ••lltll.
Topla orvena krv mlrntb ataoovolka po!ileula le pra·
r • •• ojllaovlh lruC u kuvavala pruinu njlloo•or rodooc
a,
rrada.
Shl.. na lu molobska u Hajrlnoj sob!, potmalra•
Ia um danfma puatu zamrlu ullcu lsprtd e•ojlh l) ~cao~
ra. Su I I Oat bl nallao P' l oll uatda. SS·o•cl au neu·
morno marl lrall u rllkalufl p1ostatke plu mo, dok au
aereleaokadrovol, u duclm pwttama, tsdrraol, poluboel,
provla llll r radom. 8 •l'lm<na II& vr!Jemt poln lJI•a la re
tetllltka tulla, &arula u bradu I dure lope. no.,fl a•olu
&ulavu u c a tplaom • "' ~ rallal otad!blou• larrod lrcca
.. ktrl mrtvaetra clava aa dvlje ukrttene • lovaolct.
- Oblll ataro c Hauna. Poho atarac da otvort
podrum, a ne'd mu er uCio rarat u elavu. lz. ~lata mtr,..
- Zaklall l'elkovitl<u, odborolcu Aollfallolltkog
froou hn&. Nla n Je doklall, mutl u kna, od jufe lo
t a va atrllar do lol ko • • bl prlbo...
Komi iJe proau olo o!Joeu, lsldd•o lb mtullu. du
ala! fta, d" l lupk a mesa u l<rvavlm dronjclma _ Ublll,
u~lll, lakanplll, ubUi .•
Nojemel au llae da !Ia It to ave n!lla na Ilea.
prnlr utl ••• I avakoro, mlrno punlll noje llamlont
vrtfa ma !Ita I odlulll prcma Brekom.
u offma.
ovako.c •l•ot~ I)Otrtla lltbllal• le radoot n~ lol
• • prutHa prillk~ 4..1 r•lto atinl •• oa1't h& I bat u to
l'lt
t to I• fttp riJatell b!o l •to bllau I opuoost vt(a, nleoo
llee Je d oblvalosvo tvrtl• ' ' ' " odlut not\1 I nopokolt bl •e<11 . Vadlla (e I& oudu~a • • •J• ll[epe h rtno cllmll e,
bluu I taoku lamllo I pomorala ml d a •• obueom.
Vet •• SJ>oltaa mrat. Botta le p ,..uh. U tobo
u cl:e olarl l hsllma o I kao 4a I• bUo d a Ia • • talrm:
- Oolll e a. eao Neala rautle. oo.oiJ. .a l•·
()d Ia vtlerl pot• kll t JI o ModrtCI I u OllavoJ Pooavlol krvavl I telkl daa l poeo •.,. bllatttke o kopael)e.
U ! lrokom planu socljalnog tlaranja
koll I• • •t poCela da sprovodl na<a
ml ada f<deratlvna drlava, nll)vllt le
posvetena palnla zbrlalavanlu ndt
djrce, Radl ae o sodavanju oubrla ult I ralnlm aeda(ama urro!ene dlece ko!lm a trrba pruJIII hltnu pomoe.
N arodn< vlutl sa ~irom na§e doono·
vloe u u)ednlcl sa antllallstiCklm orraolzatllama povele nlz akclja da ae
110 bole I tto polp•ol)e pomoro• nal oj d)tc!. U Beo~rtad a I• od llune
nal•lllh aallaova o•oovan Sl>Cilalnl uYtz &
altlll dJtce, mladdl I mo.Jkl. U
ta l u vu 1u uSII pre~rla valct Naclona laor komlloll, AVNOJ·a, svlh na·
l lh aavualh I ledtralnlb dr!avntb uata aova, kao I avlb anlilallstlfklb Ot·
aaaluolla.
Socljalal u vrz I• bltoo prlot•>plo
poalu. Oo It do sada zbo1nao vrt pret o ftt koUko h!llada df•e• 11 svlh kraJeva a ate d omovine. Prostraoa I bo·
rata lmaola plodnog Banata I Baeke
vrt •• prlmUa ••llkl broj nat o djece.
T u te •• a ala l&
mueena dleca odmo·
nil I oporavltt. Tl plodol k ral••l, boratl hranom, povraUtt &druljt I oaacu
oalol djecl.
NaSa brallka I aavn alfka Buc araka
dobrovoljno J• p rhnl!a oa 11b t brlc u
o ko nale rot om postradale djtca I tl•
jdlla da prim! vellkl broj nah d tete
oa OP' rovak. Bu~araka te mot I do
pruli nalol nepateool dJ<CI avu nleau
I •vu udobuoal, I•• ooa nile od rata
toliko postradala kao nda domnvlna.
U. Bugarsku I• vet uputtn vcUkl broj
djece mcdu nllma I d) tea II nde po·
o•ll•n• I opuuol ent hlo~ne 8 ''"'·
Ona aim vee p11u o svolol ndoall I
srrfl, Nalo d ltu vt( oritta!u l)ubav
bralskor boK
arol<olt: naroda, ••I•Ca )u
ojd nu pd1 u buaanlrlh rra lkl I om.
ladlne I t 'PIO so ubval'ulu na •l•hO·
vom plt'Utnltom dobrollostvu, U llatu
.Narodnl hnakl alas" koll l&loll u
Sof1!1, koll nam lalju drurarlce It
Sollie, lllamo hko baRarakt l tne vod o brtau 0 oaloj d!ed.
U Tnll I• osooun Akclonl odbor
-za ~puth'ara)e djtct ko!l at br'ce da
so sva nubr,null d)tca ll oblasti
lstol nt BoJnt upute u plodnlle kral..
v. rtdle ta lm b!tl omoa• ten a rva
n !o~a. Tal I• odbor nt uputlo nekollk o atollna ntlt djece no oporavtk.
hna lol mnoao dlec• u lllo~nol Do·
• •I kola trl!ao ot ekulu Ita kada to
moCI do olpululu tamo tdle te u
nllh bill hraot I odmara, &d)a te ae
motl oporaviU od to rotnt palloll I
spu lll od nJeolh posl)cdlu. Nda dlt·
ea !lve ldklm l lvolom ralnt btltdt.
lzlo.Una 1u opasoostl da ovako lscrP'"
llenl po~lranu rn nlm bolutlma. t~
lklm nrauma k.o)e su moa ute u k-ra·
ltvlrn o &
die lt front t ako bllzu kao
11o I• aluC kod cas u lotot not Bo·
•I
ani adlc I t vode noprutant borbr.
Nedostalok n)rge I sl•b• l&hrane pot·
kopato &draviJe ndol dj<d lako d a
te to lllavoc svor t ivota • •J• taU.
Nala d)tea u o vaklm telklm ptlll ka·
ma n•m•l• avoca zdravor dlrllol•e
l lvot• lspuftle noe smllthom, l&rom I
radoatl 110 I• tollko potnbno u pU•
vllan ruvltak d (eltla, u luradlvanlo
nitRo•• IICnoall. Od t oea u kalr.vlm
po111kama odrule dliete u vial u maoc ome kalav te tovlek poatallod nlee a.
Trike p1lllko u kojlma ae a a lnlmo
nt dozYol)avalu oam dl I pond nal·
boll• voll< prutln:o nalol d;e<l ono
llo lm J• pouebao. Za to ae ua'<ra•
t ulmo pomot dl<ci ltoju fta m pruh
braiSka Buraraka U tome ne amlle
n!Cia do nas omtt<. Treba da 10 pobrinemo u adravlle svole dltee. da
lm oalruramo rutao I radoalon ! lvot.
Nab dltca no smlla propull. Na to
nu oba\•n uje n•l• dutnost prema
nl ,ma, prtma badutlm oallm pokol!enjlmt, promo ulol domovlnl,
M C.
.
13
�. ..._ .
.,
.
Y I<I<HKOM O'NU611ltCKOM PITT COB!era>!X HOPOAO
npo!MB cj)awHCnl'Ue tbeMO~Ke Hlll(&!M <:i !CAAH SA
APY"'-'' 6e~6pobw, Allb~u nulloau eo&!etO<MX JKeHa,
UOBOM OOK'fWal y6KCTU COB!ett~~e Afe&OIK<, xepoj•
Cooreraor Cabe:sa. Map11je !'>alA•·
6pahOM K AI>YTObiiMO AIIMnc AI ~paHC ~acr:cnoOOA'{
H Ht:saaucHOCT caote AOMOBHHC. Te A~BHe JyHaKmbe
COBJtTCKOT HOJ>OAO, l!C<He - XCPOIII Coe!erCKOT 01·
besa cnyllmne cy npur.sJrpo~r tslumtM J<eWtMa>, t:ofe cy
nowne nyreM coelerc"e )Keue, nyTCM IYHO\.fKt.tx llOAHH~
TA U eaMonpuleropa '{ 6op6u ~a CPChHHJ 6YAYhHOCT
Y
cnora HOPOAa H \.fnraeor 'IOD(e\iaucrba.
M11ore coBfettKe >CeHe oncwne cy "" ¢POHT. Aa
611 C 0oPI111MA l.lPBCHe AP>n<Je DOAIIftDHne 7CW<Ohe
6oJ>6e H !><'AOCT no6JCAO,
Y earpu 6ofa, Mt>C 6ootc!f«ap¥e KnayAIIf Opnoae
YMPO lot le tta oy<aMa OA rewc11x paHa. THXo ra cny.
ctttBWH ua seM1b'{ OHa te nOrby6una tt>e-rose aeb ne..
)'fNIKH~, IO!e ey ce !WfeAHO Ca <:801'1-IM' MV1tCeBH:M"•
•
Aeue 6e3<!CHBOTHe yCHe.
AO.
•Mun>t Cawo•l Beh Je 4e'r6Pta IOAIIHa KAKO CMO
ce PocranH. Kobo ce Ao6po cfehaM rsor OAMC<a.
0POX'fKTa/Ta fe DOKOMOTHba, npowao 003, Til C>t Mit
t.toxuyo l!anoM, a fa caM Ayro cratana u rneAana ~•
BbWHM 80$0M.
KoAA Je OO'IW par, paayMfena CAM Aa je 11 MOle
M'feero raMo rAie ce uana~mu nc - '{ 6olv. M11oro
HYIIe >tc Je CTano AOK CaM AOOHna AO~oony i.a crvn><><
Y I!O!C<y •ao A06poaon.a11. HatsaA MH ce JK<!W -OCT
aapHna. CaA " Ia HOCUM BOIIIII~•Y rany. A<cerre nyra
IIWJUI CaM Y fiO!SaAHHY H<llDII!aTelba II 1<38PWaMna
IIA&tbe. Tpu nyTa c:y Me pammu. Amt Ja HaeTa81b4!'ot
C4MO tPe• J· aK M. OHa 61-11
T
HCnpHf<l'T<"1bCKl1X )tONbHHX ni)COI)CitO rAJC ey p31l.oeUHJ.t~l
RO BaTPOM ~eKan>< lbeHy no,.oh . 0caMAeCeT Ref pa.
A
lbtHIIX boiH~<Ka ~H!ena I< TOra AOtta K.,AYA•da HA
CBOfK'f pa!-~tH.i!Ma ca
AltTOHKHa. KySX><Ha, CM><OIIa u~II>IAHU'Iap¥<'1 6POB01b.!ltl llMWC CBOMe APYTY:
JoUJ
~M 611 nycn<na !Ia DOlbY !eualnMa KOI!l C'{ POSAII•
paMt tPV'A", - ndna HI\ AP,.ro THfeno "s.wwe Je HHICO
11e 611 MOrao nOAMhll. OrpoMHHM Hanopo>l BOJbe K~•.•
YAllla ce npu6oana. H4 ocophyhK ce orny~na Je AO
· -
OOI•tor
O()JbA.
OHH
tcOfM
cy tea-
emile cr>eTaJm ty >taneH\', KPXKY >CeHy, Alll!HnH cy ce
OAaxne: iOJ C'tiCife A4 HSIPlUU f4K48 OOA8Hr.
CecTpa no><ohHtcua TaMapa CM~tpHosa y•lecrbobana le y CMI<nwM A<CaHTIIII>t onepat~KiaMa. leAaHnyr,
OOMdi)Kyhu 'f HOhliOM H:Sinif)lUb'{ pal<bemt~f MOpUa01tMa,
G11na J patuetta y rnaR'{, ~P'{AII, 6eApo u PY'<'f. 11a<o
e
JC ll~ry6Kna MHOTO Kpsu, Ta'<apo le npe8HIOJIO l><ll..e•
nH<e. A ~"'"'· noA HenPMiarelbc~oM aarpoM, lie~
XPdlle, ABa ,A<lli4 H ABHIC HOhll npo6JJJana ce HAWHM
WAH"'ebm-!a~
•
BojHn pauap!IIIK Huna K1byl•~~<~ >tz!Udena fe c
001-
A& C:t 6op~M, ftp :SHaM· tU'KO OC,~M HeC C'a~m:x, OCMM
111eHe, tetie U .APY'rJ.fX Mfl4MtX lbVAU Hawe OTdU6JtHe
Hthe fe MO~W OA6P4Himt. J1 T4l0, 00 DYDII It KIIWII,
14AATKt,<
3a DPHfeMe HOhHe 6op6e y 1Ua6onoec.o1 W'{MK
6110 le oalb<H KOMaHAHP naoriiSAHCKOr OAOtAa. OaP'tll·
SiiUJ('d Onra TuxoMHpoao, ueroa*H04'UIU4 M6onMnllap~ea
cranG le H4 "'eno OAPt'A-' H noaena napntsaHe: Ha typuw
He HenpHiaren.cba yrbPI>eiM. Oapqe rpaHare onHKY·
DO lof le AtCHY PYKY 0 .... le OI>OAYliCKRo A• HAC AOII
•
MapHjy &II.Y onKonuna Je rpyna "'eMa'IKHX bof·
HHra~ Aec:~14H OOMfBitttlleltHX cj)awwcra cTala.mt cv
npeMa 1<1.1101 COBiercrol AI<BO!wL w~rr.e..ano Je AO le
M<l>'OA rpareAI!Je faCAK. IUra Je oclehana Mapyefa9 A~
nw YI:O"'eHOCT OA CMPTtlOr CTPOXa, k.O.ty octeha 400feK
IC&,I.a Ce
C.pe:J'He
C r>1YTHUM
XMlllfOTW3CDr'taiM
04HM'd
B><HIHHHM? Aa "" ylt<ac ocy~e>tor. y>Cac 6e~H"-~•~Hocru
K
liA uore OTe:t(a(y rao 'fTe:sH H :sonw1ene ce :sa 3eMlbv?
Aa n11 HeOAOibHS'f li<OibT Aa no6Jer11e? MoJKAa cy .fa
oclehalb4 ••o M\!lba npocrpyfana >bO>ce, anu 11x 1e AIC·
BOJra trYWHna Y ce611. 0110 HC CMHie '(C>Yii\H\'Tit OPM
Henpufaren.etdl CBel'HM nnaMeuor.J ropHna
tbeuH>t TP\'AII>.<a
re
MD)I(tna y
11 Mapycla le crinuna v 6oo6y. Opt.
Lllt,tutM XJ.tn~uMa o6oP•tn~ (e nerHaecr
Hui~1aua.
ncr
HX lo y6HJia KYIIAdl<OM. ~fapycly cy P<UIHJIIL Amc 011a
co DpOOMlla CI!O!IWa. AsaAecer <t>a.wucra DJUinll!O 1•
14
TBOf>aH, Aa 611 WCCT CTOliiHa DYfA CT481l0 Hd lOI.IK'{
COO! liCIIROT Aa cnacu li<IIBOTC AP'{tHX lb'(A'L
le
APY t06H tU!C'!i' OpaMOpa~c AA flpCBlt{e pauy M tta~
RI CTII 6op6y, Caonal)yJyhn crpawaH 6on, Onra le
CKVfliiJta OKO cc6e PAtbtHHKC H U38C'n4 HX Hb. CMrypKO
>II<CTO.
•
-
JleT- -tW u ocJehaw 1
AaHoaa -
sa.-
J>CAO c 11>0>1 netHJla Je ""'"" AP'Yf'•PMlla. Ha!eAaHnyr
yrJICAA D\"A4HON M11Hl<Y rpyny lbeMa~!CliX 6o>t6apAepa, KOJU C"f nentnu npeMa ICAHOM C08!etCXOM 803Y C
ropHBOM. •AbAHaecr as11ona•, ..; npe6poJHna fe DYAb·
11011a - lUTe Aa ce P•A•? Aana fe ~~~•• APytaPHIIU.
Qea je OAIOBOPHna:
- HeMaM ropuua.
- Cn'{CTII 4el - ClltHan><~upana !of Je D'{AaHOBa,
a ca.Ma fe rpo~Hw~taao no>mcnuna: •lJJra AO P4AIIM?
lliTa A4 P•..v•w9 Aeauaec:T, a Ja feA»A .. . Anu 1"Mt"'ftl.4
JICTe opcMa roowey. He, He CMKICM nponrctiiTIII< W c
TO>! MHW!b'i OAII<l>CHa ooo!eTCKa asnlarn~•o•a IYPH'fna
1e Mel)y ca.'<e HCnpHJorelbCKe aaHOHe.
Tat K~lleHaAUH ynaA y ca>~o CP<AHWfl: rpy ne asH·
OHd 1<~5840 fC Mel)y <l>awiiC'tii~KII"' rpaO/biiDilUMA na-
HH~Y. 0HU Hlfllt:tiKO HUC'f MOrnH OOMHCnliTH Aa le '{
6op6'f C tbWM4 CT'{OHO caMO JeAaH I.BUOH1 4 WI HA
Da>!et 11!>1, HO!><'BHO, Hille Od/TO A4 IC n>tnOT•AfCaOJKa'
11HftMI.III cy 6pzo n~6au11mt C4B rooap 6oM611 11 110·
6JernH. Amc yGp~o C\! BHAfen>i Aa le ClaHO ICAaH cobferc<ll OBIIOH II CBII Cy HdCpllynw lid !hera.
Blewro u~Mn~yh11 " owrpo llanOAolyhll, ByAI 1101111
,. T HCPI.IIIOM 6ofy OWTCTil/TO !CAAH lbC>IA\11(11 OOM·
6apAep. •
eoo era puler 0\'KOBOAIIOilO M\'3•1•. ApyraPIII.IC Aue
Ja• osn.eoc - KoerJy weH<o. C1poMHa, ybHfe• 6PKliOia
ltmt: K seccnll, osa :»r:e:Ha aeh ABaAtetT lt nn- fOAKH4
OdAII 'f 1>13HHM APVWTBCHII>I opraHII~liiiJ<>M4 TpaA4
IUyla. l.lHJena lbeuo Mn4ACCT npowna I•
POAY KOA
JeAHOr APBCHOT pa36ola HO KOMC le TKOD4 a eype. 3a
BP~IeMe Peoonyu111e OHa ce yo03Hana ca oen•~»>l co·
alerc<IIM OOICKOBOI)OM <l>P'{H~eO>t W OA TAAA Je no~ena
POAfltll Kao lao~•• APywrf>eHa POANHI14. CaAa Je oHa
ynpaliiiiiK <Dpy11zeosor Mysela y rl)aAy WyJy,
v.
() '('tUTt 1bUUU nomtH.U fx>pHteHKO US Cena l>f,e'noxyTOpCI<O • WssJeeruJ<>• nuwe: •Huft><llll C'f nOC!eo:m~
BOh,...xe, nopywun11 wKone, Kyhe >< nnyroec. Yq11re•
lbl!Ua no.muca ooraHu:sobaua re 'i ce:sy Ao6po801bKiof
POA l!CeHa ua OOHUib<l"'Y ceua. COAa Je OBAIC nocal)eH
MflOAII napK, no YDIII.I4M4 le CBYA4 noeal)eHO APB<he,
nonpaBJbotHA 1e " ocnoco61be:Ha wKorra. y csa~oM ABopuwry nocal)euo le no neTHa<cr KOMAAa aohaxa, a
OC~M TOrlJ 1l0AU ce CTdJUid 5pl!rlJ 0 OOpoAUU&MA 6opaua. Ta•o cy 38 'TP" "''THe YAOf>uue 11~ ooora cena
carpat)eHe riOTO'fllO HOBO K'{he, 1\ 3ft TPHIIdCCT APYfi!X
OOI>OAIIlll\ Kyhe cy teMeJbi!TO ORPdB!bCHC. Cab 0881
nocao C6PW114C OY li<Oite '{3 c.ll>dA"'Y II P'{KOBOI)elbe
yqltrc.'biii.IC Ooni!He.•
•
•
HOr nolba wecr CTonma pcue,euwtea. Konwro Mopamte
'18PC'ri-1He t~6a J.IMM'lt, KdKO 'lobfex: MOpa 6UTH. OO)I(D-
A&lbY II HOlly, nobna4ehH ce KPO~ 80AY, TPCke, WVMC
II M04U4pe, UA<M C rtltWTOibeM 'i PYIIII II IIS8pwan&>l
OoA CralbiUITPaAOM, ooc.'tlde H~IIPWCit.a caora
Aat~:a, BOAhana ce DYA•Hosa ..., cbol aeDOAPOM. Yoo-
K4)l(C
aoulaTu"Ja.pxa
J5y ..
ocfehaw •n1raoy AOMOBIIH'{ .... ceoe, ca'{
AltLtV' KOla C'f oc:.Tana TdMO, Cby lbenory HAWUX fP8AO·
»1. coo 6ora. erno :seM1be. H .:aA ce coeruew.c HHieM·
r
UHM4 flOCTOht Cil~to fCAH4 MH<"40: A4
ue
fl.POrtyCTMM,
linnowro uehy oponrcniTI!I H ry ueMa crpaxa, He,
Oetale tH c.u!O AA PiW1U1.
As1t1e cHaJnepcc, Hatama Oapwoea 11 Mapycfa
fiOibiiBOHOIIa, IIIIO~e HCPA3ABOiHe APYT4P'Cllt, ~anane
cy leAHOM y 6e3113no:>aH aono:o<al 11 <OA4 UIIWC mtcy
HMane HH fCAHOt MCTK<l. OHAa cy ABIIfe Aoyraput~e
lt0f0 C'l 611ne 30f<A110 II Y :KIIBOT'{, UPIIXIlaTIIRC S4.
·6oM6c 11 :>altAIIO nowne y CMPT. C~ta!neo•a lbyA>mna
OaanwteH!CO OAnltKoBalia fe y 6op5aMa KOA 0Aece 11
Cesaeronon.a•
•
CtaPMflt naltiiAIIT oatpOWOII<l ¥ ~acy 6ol)6<-. KOA4
le 6HO y6HieH a oM4HA.AHt 6atalb0Hll, npeysena le ,.,.,.
rooy AYliCliOCt 11 lt>APJKana ca. CBOIHM Oopll""'" 129
'IOCOBO HtOptKIIAHt OopOC. 0A6ftna le 53 HtQplljaTelb•
Ck a 0POntBH~N4Atl H. ttwJe OTCTymma HU KOPOKI1. lJe..
71)Haecr carl! 6op11na ce palbeHo 11 HH'e xr1ena 11h11
f §onHULtY, C6C AOK fe C"noM HHCY O,AHCIIH, 4 HclKOH
<tPH AltHa onet Je 611114 y I<AHH111\U. •
•
Y cearoM 6poJy cobJercK>tX HObltHa, y csol!ol
!Ot>ltSH ltnH 40000!\C'f, cbYAO Ct 1101)\! IIMCHd COBJerCI(II)( lKCHA KOjC C! CC OA>'llt<OOA11e 114 pa5MitM R01b\IM4
I>IAA,
)KeH4 I>IAIII<ll<'l 11s Ys6el!c.e CCP. To fe se>clb4
caMu lbCHW craHos~u w:alKy AA le AO PeaonYllllle 611na rtaCTOp~e pye<e APlKabe, ~eMibO y IIOJof
AO PeoonyuHJe Hille 611no wKona " q11111 I< HAPOA CMA·
~pau :sa AHBibaxe. AaHac, y rol ••~>~lhW He ~Mo AA cy
C8U C1'clti0Dtllll'~ nMCMet-tH, oeh 1''£' ~f~1a U YHHDCP3Hrer.
14 MV.31t"'KC llt\(1Ae:-1H!e, H APYre . SM:Stte J.UKOne c<>fe
noxaliafy " M\'WKAPII" u l!CeHe. AaHae le ro ~tM·
lb4
H4RPOAUe
OOibOOPIIBPtAe KODHJCBKe COBfC'l'CKOt na><yKO, SCMJW. <ODX03a. )eceHaC IO T'{ OAIIIU<O·
f>aHa OPACIIOM II AIIBH"M hiiJ!I!.'IOM KODX03HIIt14 Pax11.'14
YIXol.lateoa 311 BCI!HKY npo~BOA!t>Y noMyxa.l•A•H APY'·
nt yc.nJtx noc:ntrao (e: conxos uaMat4HC..:Or peJotta rAit:
1e OlAHfa Xar aHosa ca. CBOIOM 6PI<~aAO>I A06una ea
leAHOr xent,pa no 7~ u~HTU naMyJCa, a AT411~ Taxra~
6aJe"" 11 Melpa We.1H6eje.sa 11>cane Ci no 500 AO 5!0
p aAHMX MHO ~• IeAHY /beTHY ce30Hy.
Ta<o ce sa cn ~OoAY ceo!e orav6uue 6ope :.<e11e
ConJercKOr c.~.3~. tb>IXO C8>!letnw npi!Miep AltO Je
B
norcrpc<a ci>>~M ll<euaMa CBHJera ao 6op6y npOTHs
¢aw11~MA - IICtiPIIIOrelba cno6oAe, Kpf>IIIIKA CnOOOAHHX
HDI)OAO. Ha "'"xob DPHMiep yrneAM< cy ce croruHe
H XHlbaAe :«eHo lti!We seM."be xole H.e *Anuwe craaa
KOA ee POAI!JIO 0 6oJ)6H S4 C/TOOOI.Y II CBfeTliiiJ'f
6y•
.whHocr,
ea
K"<>IY
15
�0AMIIX no ocJI06o!)etby Tys.1e OTOOPtH le AIO'II<'>c
.AOM y Rv•aeu'(. Y n•pxy. ycoeA c:~enon4 <l>116o"""""
"SrPAA~. teAtUl
M(CIM .st"'~Aa, OO.P381beH4, 0'-IHWh:.Ka
JtP MMHft4 le Ct\O}e ltOOe CTdKBpe, B"We OA CTOTHHf CK"POH4UIHC Afeue.
=srtnmnueHa nHtta H41Jl'i·X Mamttuftua 6pso
-cy ee n&s8eAouna. AteM ce na~o noltllarol)af>alv H<>5mt1eAft,
X.u:.aM
tftup aua e Pouunlo
uaMO•
ceh wnyaU.1CI Il.lltP~O K:DWt. MIIPIIWO C811•
Jer • ••••·
lttCTOM o.t
• Y•Y ee
I(Oaou
Porn •qe noe•u CapaJur
6ec~tlllhle m•ancwe •nTOpaaoun
>KY~ c~ ma.acSe, G!e•~. C o6Je
CTOIMI u eete, ca aoaetPIHII,II• Ol01.1o c
DJtlt~Mff& noonp31iafr
• x aaft>MICM norJtt>ll•·
•• nyne erllffMe nonan.eHax ct-.1A, r"'otSnl!l•
Uftii!JriUI )l(f:M:a a tt!e~e. y a&Tpy6:t'(f:HU
aluolaka • cno u.a.
Ana CSuu v Cna·
I OIICK()M Spozty, A3 HlC na ny'tV ne OMeTt•
IY rti"TI1811Ut, na H~1u nx 6-op6n, - wa·
- Mw 4w
lUI CtiUM
)11'0 tUIOOISlbeM1f
- Bxoee.
waa('io,
SM&Mo Mts
.YrOI'If on&kan,
J
TO waa~So. 1'1)11#
'"'JU
- Kl)l(e CTAORI.ll Hill llrt'H•
wouha ~Jtoloj te 14 \le:l."'!\" e,.rormM. n.nho
b 0Hl1'1, KU CMoO Mo.Jt'CT() OVUUI·
wa li: lll'tM.~ • co,,ue HOC;Pna, a Jtl Re n.11h m caa. Xw, .. u . n or.~ua)u! - nowa-
ayle
U
C'TI P I UI OtltM2 tltCTa, I
IIICOltiiMIHf:
A "' tl,tCtR rpRL Mnoa.11tCW11 patau
•• notcnh·. ao.~tyaeatrajy 611tWta, o;~11afr·
. , doilGil:. A o,.olro. pnao h . Nt6o t\e
fr.:tHQ 33 IIPYfl'"' Hltll'lfehY
ttam• " cue3HJiqkM aBMOJuc. Pu,,eTe u
~II( TIMO AO B~tltOIIIsa, n il
HltM•A ~ec:n
UC'TIMY l(O faCTpt:60 BH li'Cift,Yrnena!)' HIM!Shf,
-A WfO ro•e 6or JIM AttO,,.
Xoh c CPUt Aa IICK01.(~ OJttUtnlfHC, ItO MO•
lttCI "at(O HWW'r& AI PIJ'lW. M CTAI)O \1 Nllll•
AO lfCTP'ftiiO HI 'lfS:e Jta COllOM. >KCI'IC
Tel(
•apaM c r11ne • 11\ttdy.
e
JbeOOTe tOTO C.MO ,IIO'ItKaU, 6oWt
•••,. ••• Heu. c.a~ • wu6o IIA:tonw 01
Mlllla't •••oaa .•• Xaf.le KJDOAe .1& no•o,...
u•ol - Cnoa Ma:~ow. ceo~c11 OIIISOt>ua ,
Jlla41 D1CDICJ a aa.•a'lt apt•a M.u'7, •.
CkiAIIJ
•
Atusoaja y :rta1'IIO ltCIIIIIOr runcSy, - ISta Arwe aonen.u AJe~a o:c ICon,IIHO ra te ra IO,!ll.
-
l.JH'CI
OpcA ~~:OMIIHAOM y Wr~tol)nktuUl tt C~tv n uo
ce Hll.l)on. C1:1e 6tJ )CTi eno .!1.1 1111a11 •u•no!tlbC·
MOr Hllfe )llll,l, IJCT·Or OMOr IUTO fe tV'Ie lti)A•
M" H N OX0/1,
6tao6&110HO riAnO
llO 118WCM
CPIU'o MIWtM o6oaay II J(QI'Spy,
-
M a t e wu<So. -
nl!ltafy lb)'J\M " •ep
o"""•' no
rt, ryoajy ee llltu..a, Tru'*'~'"
ro••~,. - Ma iJ.'o oao? TCM'd""'"'" ce Gor~.e.
a ar.uau• oa na ce ooaMa, CTYJ\.a'\ ce,~rc•·
ft O'l• DOial ;iOOOI, - Qpo•ae MIW AM·
APIII, I CDUISO foor J'o<'IN.11UfM, E Cl110
• t • a .. n
ana ca .tO'fl!1rA!Ia.
- Opa'laf A"AO¥ja .:e.ro ra yul'lfll.
H IIIM. 0R.0Mfl1 O:t 0i1 0JI)l(tfltlf~ll. U~ Nl
,,OICIK wea6o. now() H JlOM!iY ;~a nooc
a
a orn.~•de. n oei53UII() n yun:y nntKO naMeua,
I PYk& OM3CT1t0 0 aopu,•Jv He nV./111 '"'e.u~ .
A Ia CIMO t IIO.*eN . J'> ~011&1(0, QOtlllttO 1.1
'TAMIM Al ra KDMUI., 8 n oohe Mil ttPOI r.1&•
IJt GOJbO ill~ ISSJTH u ra y$a.nM >~'Mil u
aocaa• HtW•Ji\ a.o1ron•a :ta •Y CfAt .•
OT•e• Mf avw~ty ••• jeua r.1 AOanco:r
aoue.. not no ce aacl• CKoT, na nocpte,
•••Ao. . tteuno KO fle • Y ra awua wra.. . •
! To •aa r~:, ;;lpJron. cyaan ay a:no eaan.
16
ra'tnM nyTen• a. noct~t.y *CMt ca acueH& f'!IM.fMaMI, C1'1PIIll• ce <>T1Ul &
•n.ai••• noayu.
troaaa ,-a
O.:~OSA() u >Kn.e~ofl.l aua K0.10Ma H•de•aru, n&T1)().18 o~ l;fCTOAt«T n..•~•. anteno a:oDnn yo Koniii"TO. Y onHI!IY tOM'V u ·
..,ase, '"''"· an• r.ua, <>"tdy Netei3~ aovr,11a
he ce no TI!M Ct!UIMI Mat"' tj)w Kole JyMe
II I'Oja .MNIJU! KfllU .llll CCI n OitfAepe.
Oa mu ~i'IH
-
KO l(o) IQ
cycpd;y
- Hetota
lift,
IJCO'IT'YI Y ~Ke·
KDMYfiiiCT, li ft R)'Ty,
narrrtlfll!tUI, ~ o cy
'ftTIIOK
Cll.l'R
•nt
O,AU11(!, -
nlll'l t-IHtll~
OtlrOII80IIIV·
0411a1tuvno mu6ttu, noy,.,alv <SoCSPM
*"0 Konn: . • , A"" na n•lecT.- ""e-Tapa na•"~>e "ot& 111111 R3tt.A q_nnn, n o
U'It'"O OICO
K•OO.Ilt50r 6oona 11 'feka JoiW'Y'oa .,.t"rtra unit> a'
DPoonr-, .lt'f, pnr~f' - no Ta, wuiSo nnUY•t~o.
•
.. a p~»~JUIIV,
flf~ CIHfU.V.
He
tMAe! ce Mlf noct no~'A oro ~o~ , Oao Je a noyrn CKuier. no,uu~oe 811-"1\, xnlt~ H a n liYra.
Ctr.a cy .a:ocSnna AOVr" urM.a:
6ftittH1
ueo ..:oac:n Mm"iaQthi Q ~~~·flltQ.t. Y ».nMl'\ llP"
Kiln v KOWKIIUAIU, nnenv11e cv sojca~e n_
nAGitr:tor H
apont. Crn.aun cy uecems n
np11raallb.
315lllktMO ee, - llllltft\.1.11 'y ee n,py•
ron•• ce:t.•n• r jauvv
- Hame cy nhe cs.,e •~"ll•t(e 11 ,,•!ene.
-
WTJ>Je
a
KO.n•tSe ca ca ~'Hto •.
:.•••e - cat cy KVfie kc>-
CTOII'Olll, n1
~>
0.M,1~ti1UIItt
noA CTDV411HM HCicA.SODOM f>aCOHTi\'HH.te Aftua y1.1e,
nltc•OM II,C,ti! I UJ I•
ujy r.uue OIJf'OIOrle )l(f'Ra:
I'M#'·~ • •, ••Jt_ t;HtJtt
tc'q•C/ .OM Ulla ~{1«--ltt, , ,
01'\a(e
,llteflaX 1"0!1.ft4 ROII'fl:
-
Pew.'ltl 'ff'TH•I.l• 113 ( .I.M . ICOJlOII"b' -
f• n<u• llrana: oJ~:nnaue . H31hm&
lMiU4 ltlhl :13 ~e TYKV 3rJ~UH MC tp&CT~'~liR/1\ W()fl tli'M n C'CCI.IItfi:"Tr!Wfl Me DPt'ttO
lf1l,'otf'H3 1 lt'fltiM .Mil CTllt) ua pyJr(' HOr3» 11,
A•Wrn ttllnvun!O veT"' llil rt ae oty{t t' •tttlt•
A-t, ~ Tpek" Ar&\o. Ty~Jtii R Me no~ CI!.M
'1'\'JI~ lUI ce. Ht•C.'·"' -"'0r.11a uhn. avklUI t'"M
1"0 n OI54J"'kt. C11 U a ;1.0 kOJLefll MOA'&
tle t3,\l
~tiJIJ,
llviSov le nnea111p "'"'-Olt c P t\)tiHIIft:
DO-f:)tl -.f"TMIIQ.II N a • Clt tlt-"'3 DaiOCT OWIII Z
t::o~o~on I'IO,.tKJff
OkO OMII ai*-J,
- CultTAI O~fl3" no cnttTv- T!U~uta,
TO T" It CJII tt•lrJI:IIIIIIfe. - .. 'lfe ct 'le•
C:TO H4 PQ.M.IM"'I• V.l!A& rOiop-e 0 HIDQAU M
11'TM"ttlfMI.
H8PO.I(IU4'1 1
-
H e )ttfli'UUIO mT'O C!o!O DOl'OO!ene. onn.a'C ..
J:8He, OC-.,00)1~UII1 Jif: - C3MO .Q3 tH'IM CnO ..
Gon~t~
nol)c,
Cno~n,a.o~~ l
Ta ce puit'f IS&roeJM eft
CMnff'UIKOM Ill VCHIUII, ca CJ8aMII Y O'tM,_A,
AiHOrO C'C npcaatw.10, IIUI01'0 ce RtiU)JI.6
til
10-ee:.Jt, -
va -
6oji'I.M
at.lfll cuf\a ouGorntn CTa·
Mory
M8"'HO .111 ucn••• "" ce He
lUI $.! OMO "'110 1Uitli,D1'0 [e y OOiloy,
Poxa~~teltn HI DOl te 6•cnn oo no•po-, UI. OT~C..T, TO Cy qi)IU rQrUUt'.. Q.n t:Oj•
I
104t CSi);V llOXOIUY, CIO(}' t.1o60Jy.
Pacnnyly ce 11111 Unte•y ao••ly. 'fv.-n
cr u c.v *eu v CotSwl• C'Ttoane t;'!'llule
• u,anftht noa ovc~te TeHKOae.
-
A "'"
~ee~o~a.'otfl
MltWTA
no q,enn noo-
CTpflleyr, ()(ltM 0.\lOI)OIIItX rOilH41'11
ta,.. - X3>Ke Aec3 ue:c~no nOJl!Pteylw oGoae:.
- l(vJ, - noux"t•k• I M~<a, - tkHlr<the·
MO ~apa v.e (. r118ll3. 11~ Cftl'tiTII OpCJt tt.ISX,
joj, Aa H3M je 'tO AOloKQI(t'tU , ••
C1'10J:I Otup •• tliftllit Pyce AitAOIIHh.JLA~I
liS Ojtta :
Jl,. UIO •oln4 .wuf•
4topw .,.., ~~·
II• c---. • Jt u .,...,
..,p"
C'ICIIO.M•n.
A••ua nocT
aly Btcell4. 5e$6PHliiHa " nosteolh>loa. Y
-<no6oAHO ROUfeMe oJecMa M !S80NKK CM~tle.X COeTtUtX
ManMW4HI pa:smtfe*e ce AOMOM. Otnt seh nc-rynaJy ua ~
IIPII0C4MM4 C~ npOrpaMO>f. fl lef>af'[ nfecHe Aoyr'{
IIITY,
CTalbiiHY "
UooeHoJ
aoMnht.
Bone
M'{:t:ll<f,
CJtV'IUaly OIJAHO, fl uaomnno eone PBAUO f:M\CC::u fe cno· 60AHOr BeoroMa. Ht~rapecyl'[ ce sa 6Qo6e " no5Jet.e
BOICKC: H OA"(uJ~!>JbC:HO npare no6jeAC xe OOICl<e
1.loseHe IIPMII!e. H
em Je • mbor Al••le 'l Ale•mleM AO·
MY y Koe•~·
)l(eHe n:s Attnt<baumcntttKOt <t>:>..,ttra *ettb, M3
rou>I!4JtHt>SAOII!>ctbeHe cnyliC6e, n • Uof>euor t<OCta,
MaUle
"liOi>~OibOI'I C8'{ C801y MONlfHCC"i 1by6af> n nalKtb)! HO·
1uoJ Atea.ta u nt"l AON:OBt.IMa Oue fi01CPT~Ho oaAe M
1JouHy c e AO cy Aletti HdXI»tbtH-a, 'IHCT4 U o6'{'1eK4,
C:e Aft HM )! CB!I!OM norneAV :S4HIIICHC M<\IKe.
BOhtH41U1. '{ ? OPGU ttO'iK. b.OM4A,t-tl\ OVXt: lt'flt'fD"~•
nao'4e onOUKet nan"p ca Hebtewto ttcn..C4mtM Cl109~:t~~Ca,
OQ it~a AO'(rd
lll'd, web01fi41CO N!tlJIUl H 110 KOht Sl00),
To le npa&a oolc<al
- Mw ~m. CMo, AP'irclPlfue. AO u eC"re "l ~on~'HtH no
f eAatt. KM&rnc C:"''O lt 0048\t nHcab:ut. - np~rnswieAa
fl!tp
Ma.l1."
HS
Wec-oa'.tba JK~HK
"ora
rd.
V'tt)CI4 y
c:'{ft'f.
Ateua c:y OA.M~X owuwaH:a.. o'QynaH.&, opeeaylfeth!
" ntt1e'4HWtKn npe.r neMHa.
n.stttt~ H yllka<:ft noe*Ya[CliMX AclH A OCTd8-Hmt C'f
A)!liO<C: 'l fHC•e HI!. JtHIUI><& MlJtHX 6HP~U• • Qehojy- <:4
OHH CftUX 11 ) ICOlbi\ J.l ~n~'l\.tHd H:SbPWCH~X H44 1-blU:GBH'C DOA.. TOibltMa, 6oabOM, C~CTt)I\M4 M cycleo\\41'4&.
3no fe tttuxoBa MO:te:ttt:t ooeMa <tnuiHcta"'n 6ee"Cp1hta.
4 Jb76.sa noeMa serJioutOM AO'irl( Tttt'( H H4lUOI bliC~tlf
AO C'{Sd A1t01b\.tiU:.
CoH ce O>UI
ClehliY
q 'i yttane '4Hra.r•• w
AP'(rbPHIIl 1111"0 C'[ ltx 'l DHP-
n~car.t,
cleh~y
ce caote np.ae
wrorre " npba \i.M Je :xelb' Aa te uacra ee.
01\.t, "40 H 4 lell:l liS Afe1,1 1(n."< AOM:>"-1 Ko~e "
Ry<dii!IO p Wlh!" ce wto he uh• noe<o ADII"'· 3Ma!Y
A4 k: T4M:> .t.otr Tt.tro - MO..:~a he r" 8o(Ater"l. OlfK
~ oa.,'[l'l wro ho noll• 'l Cs:>5>tl\'. ibi!I<
W<Mf 14ft
'(i~IIH'1
6ytdOCC'f A~ Td""fO y MltPY' yqe 4\ot'f IlK " DliClN.
Ale•HIH AOM 'l KPeK>I npt<Ma npB'[ royny Afeqe
"" 6Hp••• KOla he Kaerabwnt ny T sa Cp6HI'{. HoaOJtH·
tCO AAttll v)l(yp6atto ce noaooeMa •• ".<OR h.?tt:K. PaA•
·OHWL\"1 (e 1)4Alll14 nyuo~ oaooM. )Keua K OMrtaAUIUe
KoeKe uutnt'l CV' P'l6Jbe, a Ma(crop Pacro, uuoanltA ea
K >A tnc y HerO'! HOI 6 >CHH lotu h e ce aOAI<M
><ecro<e oop5e. Hawa xo•6pa 60DIIH ... D)CHC II Co-
~l>oMa~mJt,
npeHn onaH'uthe.
u.-.a
- Y ••me~ ef'.IIY
~owwxa•a. MMo·
ro fe H1rMMT.10, WTO
OMU4) QTeUJ-"10 V
aolctty, a KO.:. Kt•e t.ttl') c.aMG • • *e•e •
~eqa • 010 .IIIA:IO ~yp_a, Tuo • nt6&.
*"•
u ehe A&Tl-t He:no~-t(arelb'{ Aa ee
M'a~qe u
ttaute !leMilf~. A AOTne he KaU16 A'e't«U$ y utx:o11aMa 'I
Af•'•aiHM AOMO&HMa y Co5•1a " Byrapcco>J ttaOTas~a,.
6"re
CBOie
SOC:OnO AICTIUbCtf>O.
y
Zene T uzle glasaju na izborima
it
J<ao.
DX UJTif'l'tJ , 60!11R, k ill(() Oil {)tt)'naTQoa TJ ..
)(0 u (I~ AOMIII'ilt:r 'SIJOftA" \ft'T.U!11'3, .
- E BUJ C.MO ,!l)'llJt'l)ll .IUI'IIfJUI Olkti.A CTC
04t5oO s•I04lll1•
AiC!1'( n oo•eon'(. c:r>tC>I'{f't y Mlllo n.:>4eP•>te t'l'lblthe.
C&aKO le HOCIIJtO rOp5y o61eweH'[ npe~o l)al\f8Ha lTC
DOAHJ!!UO.
Hoce u A.aJy aa
- Bn::t"Mo Mn H ~nnno t1 nn1
t.e H~roe
DoleK - roaope xnodpe r;HtCftiPHIHJ<e.
e
Becene ce u1TO je Mlcwn yr. lt.~ex. uno
,.uajeua o6~aa1"1
ce. 01114 HMaJy C:&OI
Atf!:tfKbt XHC'ttfC-H«"'t o~6op, ~eynryouo-nPOCBfet'tm
·OA60D, DaAHU fMUUbOH, cf>oJe 3UA HC K VCMCHe H08M.tte..
O~P<lHO 113ry6n.euo A~lbc:Too oner ce soaha.
1-te.
•
arte ._,., croUJua enpaua mta·
Rt.IIH Jby~J. Sam
HAPO.AHO<-oc,,O(So.,.an~'irtY
'POAO H sa!i.lan><~JY
CIIOJOM
..,,d)e Ma.ao NITICDalf:KI, CI•O :II ce coace 010 ro:r• *WIOT-a
Cllitc:aa c:v nOTPt6e *nue:a ~tole noa~oo~y .
.'BOM )KW80T'f.
u•f• A<P>K·•·
"""'"
r f('T& M, r ,11l (CJfC'TtrnJ Ct
oo ,..eRO)I ~~1\,, - Pllllllfut
c.aaJra aro:Ja,
au:aaasa Je XOil.U
Ce.~Wn liUfiC.TPfUD.
- ETO n , 6n*el
r-.ao c• r.a:le c:y
OU OIAOCfiO tlftT,lfUIJy.
ee npono•an:
thoo!l ca eezumn- Jl Jill Ma~aoa H
a
I!Jreo
:~a tS!e*"· Tol4t: Koae, fiUd:tv'' :t1f"U-' nv·
K ?K0'4110 re cmrao n_psu ll:ilM:.tOH C4 AJet.t">'f. )Ke,•
He cy notro~11e ao-e.A. tb}IX. PdAOCHo C'f' npaxa-tntlll
-
M• ftctHae caacoctto A•t-['IJIII'JMaa.-
m.'~o1UII',
'f&i
UH
c•O
TOf' C,UC
Ho•uo Oli'O Bt.'lltlte r ocooh1He.
auoM UOKVntiO JrnYlKHT"•.
c• o te lllo ll, M"CIIft!oiO
I'Sieroc_,o noa CT-I'elv
ncena:.o-
IICDr'!U iaTtJb(J(IIt,
nQ-o
1'3fiMOYft MO, rntD::IMO otle '"'' CSoMIS ••~aTn t<3A MJI.HMQ d1r ..
jt ... O CO I(I'V111o'0 V0811Tnl\ #ltM I'M1 1 8 JUUIO"
ce IICitOIIfi" O KO rH' ~ e n3CT>! noneTtUI.O
Cltll Hll lt.ltR'I, M':lll Ta.'!O \tQt:IC. T n<!JI MI M
I'Sr3 :tVntft IIM'Cf'' T•TI'I. T I'ITn 0JUte11eMo " "
v
t<u CSual H3HtC"l" !h utaHa
\iaf'nka, xo~~ ,u r1 ao~• CJI co60M .Dcalii'I!Ht)l •olt'un". 1ft :till. A
oM. iaAa-H, eae
ns
"•""*'"'"tit
''"""''*e· T"11'· T•to. Sora • "
ra oneu le~"a :o.:tMa ouetie :s.• l(.nce
I~JHIU'n
.a:ovroaw••· Tt. ztotlow~ • «t~o6o!utuze ra.
Y OUttiR .• fii ... IIIM. 1"381'010Pirlt8 OTnO-
'fiiR.e JtOM~I"CAII•fa. )f(ne- c.,majy u
.MMON> n:\*"'e· Mworo l'HT~"ot-coea~•. l<OM•
~epCMttiiJA Ul ll:l.lpWU3 niCOIOJ4:
fl#lllf'l!t.tlt<flr }IC',.I(U 0~4po11rtrl
0 111/a/Uit(rt CPIW(U l.l"t%1jH&IIjU , , ,
-
X ohc~roto 1t11
enu:not~ ?
-
n1cTa JeD t•~"~
>'<CtUI Jlll>t.:fhn ct aa ll'lt- o o rneAalytiM
f8KC.IIttll)etf0 )' Hopl'CKY Jl.Y<SIIKY npOSOpl 1CaCMO
ft,
- Couan? Cnua"'a cax
T•rtll to.t•ne, xohy CIA .Aa
nt)l,eceT • .. eaoor.ne:tax -
,«.O'I.CICJJe )'llljeK atp,pa a uacx.eJu.a Ma.1111:a.
HIAa )•
-
lako Je ratoo v rtl•me I ntprljattll bllzu, u d•ctmbru
-prolte rodlne racotuni tu isborl za Oradskl NO odbor.
'Moogi aa mlohfl da ta odluka nile na m lutu. All Tuda
I• nala. krviJu vuana z.a borbu, srula I srodlla se a naJom vo!skom I oalt. vile narodne vlattl znalutl 1ve to
nlau po~rl lelllc kod a su raaplsal e fzbore u Oradskl od·
~or. Tuzf~ le a ve!lklm lnteresovanjem doe. kafa frbornu
•
kampanlu. Btra le to novoat ~to su t t.• n• doblle pr•vo
glua. Prvf put lfne su d oblfo oravo da glu a)u I •ktlvno u(estvulu u politl~kom ! rvotu s vo'l'a guda. One se
olau abonlft. Ooa n brzo sbvatlle Ita za njfh znafl
prno aJau.
Prvl put u latorfjf nafeg naroda lone po~l nlu al<ttvoo d a ueutvuju u rjeiavaoju ooltlh pllanja zajednlca.
2er1e su na prt:dltbornlm konftrencljama aktlvno
ueutvovalt. PokaJal• su da rm Je mno ro atalo ko te
bitl lubran u Oradshl NO odbor.
- Ml nemamo z:aaaja, - govo rt jedna lene, - an
&namo da treba oluvati ono ito su nail alnovl u kna-voj hnrbl lzvnltvall. Ml vl~e netemo da tfvfmo u nezna·
ntu. Hotemo d a r1dimo, da poma!emo nalu borbu, da
zoamo Ita ae radt u oMoJ zemhl. h o~emo da blramo u
-vlaat one !judo koll su sve doll u narodnu borbu I
ll<oll fe •odftf brf~~:u o oarodu. To I• oarodna vlut.
I !toe au predtarate kandldata na lab oro u !lata
Ora dskoa odboro. Davafe povjtrtnlt fednhno, a drep
koj f su 1e o ~rll elffl o oarodnu borba 1 p0111apli aeprijataljo lana au oltro krltlkovalo.
Ooho le dao lzbora.
Na blralllte dolaze Rlasa~f. a m• du nllma pr-.1 o•t
mn o~o dlevolaka f !eoa mladfh I •tarfh.
Bllo Je dtriJ!Yih momtoata. Borel Tualacl kojl ae aa
utekll u Tuzff ciolue da clesaju I teao koje oe zoot&
litotl ofhju parlluno.
- J t If ovo za partiuno? - Zatvorf •onrtw. -
Olasam z• partlune.
Jtdna Muslfmanko vodl d•oJ• djt ... a jedoo a .,...
oosr r Rovort:
ru~ju
-
Nepfsmtna sam I dolla urn da &lasara.• dod?-
glh lxbora nau~Jfu plsatt.
Tora d•na Javrto •• na fzboroa mjuta hitlada ...
damsto I trlduet !ena lz. Tu&le da prvl put talra.ju oarodnu vlasf. 4S0/ 0 od utupaor brola bl rafa bile •• lana,
One su d olazrte na ltbort u rrupama pod partlcaoa•oD!l
zastavom kao aa nt ku sve6aou manlfutaclla.
Ztno Tu&le oa gradlklm f&borlmo pokaula au s,.ltao za Javoi !lvot a.-ora lfada, a time I IYOjQ ~oreJoat I
aposobnoat da te t dalje tktlvno ufc:•hot'atl u t&andojf aale alobodat dtmokralske fe<ltr&tlfM Japalafi.ie.
JT
�r
I
JeneHKa
YCT4WKH
ni-1CMO CI-1HA MA,Il..ll-1Cjrf>,OUJ JIU t:e, iJpora AtO/KO, KOiJ CU JIIU,
liJOjyliU py6uue y CG(lU KPOj Of/CUIUIUO, CJ811UX
O~ujy IUOUUI0/10: .Oqa cy UIU OiJBfJIU U MO:JICOO
ra, iJywo, uuwiJa auwe O'IUMO ouiJjemu Helieru• ...
A ja COM CJIJUiaO WBOj MtKU, CIJIO'IHU rJLOC
u uJLaKao. Bop ro saucma IJ/lme auiJjemu uefry,
sap Me au nuwe nuKaiJa uelie caojuM xy;bl!auJlTIMr iJJLOIIOAt rJLaiJumu?
A KO lie COiJ1 MOjKO 110/Jin J CJAipOK iJOJ.u U
CjeiJojyt.u 110 AIOJI/1 mpOIIO:JICOI{ BtcCJIUA/ fJIOCOAI
apu'lamu: .Cmpany ueKaKo yaopax, a cympa
/leAIO 3ajeouo osullly autenuqy cujamu•. Ko Ire
IIOAt caiJa MOJKO, ua rpaiJti pyou11e iJouujemu
u iJyro Kpaj orHJutllma 6oxulrue npu•1e npu•JOmu'? Ko lie uac caiJ, .ltO}KO, CJ/1/t /IU'IIIIIAI XJM6o;,r
xpauum11, iJpHa uOA! cjefiu u uolty uao .friOJiumue
C llOA!O /10 T/OCIUC.IbJ JLeflu? ...
Tu C/1 Are •tupcmo pyKOMO cme3aJLa, a morme fD:BOje CJiiC KBOCUJIC AIU KOCJ.
.He 6oj ce, cuiiKO, 1111 na uac rocnoo saoopaoumu, oaJboa, Het.e•.
Omaq ce 1/UKaiJa rwje apamuo. 1-buue. cy jaJIOoe cuanaJie, a '"u •recu1o IIUj!;.rDnll rnaiJuu.
Y 80AJO CU mpO:JICUJIO JIUjeKOBe I(QQ COAl ja Jle:JICQO ocuuqe. YJoJtyiJ cu o6ujo11a uporoae KOiJ
CJ HOM • Cmpouy" OUlCJIU ... A KOiJ OliO apeiJ
(Joxuli HOIIIJ PyMemry oiJseiJome, mu cu Kpaj
,,eue JLerJJO, iJyro anar.ano u Meue jeqaje,u y
uot.u 6yiJuna.
DpolloiJuJIIL cy i)auu uyua namtbu, uot.u ayne ueqoJba ...
KaiJ mu ja Ja flJIIIKJ up11pacmox, oKo cena
iJo6pu HeKu lbyiJu uo'lewe xoiJarau, KOiwllO cu
mu, cjet.aw JLu ce, uo!.y y ysny 11ewmo nocuna.
Tu Ate jeiJIIOAt upeiJ UC'Ie r!OSUO II TUIIXUA! rJLO-
nAPTI-13AH K~
l(oHu.e.- nporwne ro;taMe OAJ))I(au Je Na
n
•~•a
ro... au•Ja
u epe-; Porauau-.
y
ce•po•.
AH"DI-1 PAJI-11i
COM uocte: ,Cjehatu 1111 ce KaiJ 0110 uaa oue fJyne y ce~~y oqa oiJaeiJowe ... Y611nu cy t·o, KO:JICY;..
oa.•wx IUOMO neriJje lfpOj Coae. Mu BUII/e 1/UKOro ueMOMO ce.•t nome iJI!Mibe, KOJY myl]umr
xot.e iJa arose. AJLu iJownu cy aapmusouu y
nowe ceno u, cOAtO pobeuu wymu, Kpujy ce.
anu jow KOjy ueiJeJby 11 /fOXY u1i11fie ua t{ecmy,
110 KOCOpuy. /1 ;II/I fii!AIO C lbi/A/0. flo II Offlal{
HOM je 1/U IIOJIOCI<)' CO fOpiCUX BplbUKO pt!KOO
iJa 11/IKOAI JteiJOAIO 06pa.1 iJO I/OAI )'Uplba",
/1 Otfl/111/JIU CA!O, AtOjKO. CjefiOIIf /IU Cl! KOiJ
CU CC C;ltU}U/10 AtOjOj llJIIIKU iJyrUHJU, KOjO AliT
iJoa11pame iJo iJecnor yaeu,a? Gojao co,lt ce Hail
tAro ce pocmaJw ...
'iecmo COAt uumao aa me6e 011' 111/KO 1111wma ne 311aiJe.
TeK jy•te,p cpernox PaiKOtsy Op11roiJy u 01t
Mu pe'le iJa cu xuaa.
,40HOC Cll II UIU, ~tOjKO Atel]y (iOplfU.liO IIOCU/11
y pyt{U u oopmu ce ys Turna ila napoi!J.
Ha IIrBOjoj ;llpiiiGBOj P)'l(ll, 110 pyKOB)' BOJIIU'tKe
6nyse, pe• At/1 PajKo, cujojy u11a snoKo Je
mup11mu u 3/IOTir/le aaujesi}e urecmoKpaKe. CaiJ
cy, suaAr, muoje O'lu cjojue, mu o/1{1/e ue nJLa'lem.
BuaAt wma caiJa MUCIIUIII. Tu u coo nelbyiJe
Mpaum. He iJpxmu mooja pyKa KaiJ norane iJyuutaue ouje a o6oo3 cooj, •racm 11 se.<~lby caojy 6panu.
HwcaiJ uOM tJ/111113, AtajKo, myfpt Jbyuu o'leoe
uet.e soiJumu, iJjeqa rJLaiJua JIU}erauw, a ,11ojKe
y iJyre, qp11e uot.u, unOKOillU.
MajKa ~toja iJporo, Amaro m11 cpcfie xenuAt,
a .lbJOUAt mu mooje j yno'IKO 'lena.
Tooj cull M/1/J/E
ayw~ry
*,....
To Je aawa~t 4rtJ• 'I n011n•"'XX• a A
PYwneao•
»>ry aam•• •na •• Po•anJ•. lliTJ• •ora O~~tt Mthe ilyro
U6Qpn• t• 0ae CJ octne;,t 1'13 TOj tCOH*tCitKQ,..f• (ICHRje.
......
•tro Mun •aw-o 7t:aa•• •
~tuo
euu::a IIIAIU.• ne*e npeA
llhue p.Kn~tu.•e J:ll TY
IIPIV KOHtf>c r ttu~aJy 61MO j e ~~
u1·ro cy cJtaw~tc"'u ~ v• T'C tt t~o•n 'f)'Tilo8.ul Qt·
MNTI)I.tl.tiA nC.J ;1ptCT3j&u, rp)'.03 81 r pyaecun·~ nt'at~<••• •e.a Cllo6oAaph:e Pow
ae•Je ceeutto
.. u o. C•fll'tu.o
eTO• , a PI~DIII
ao•
~7
AO:JaU.'It •• ('•oj ap .. •t•wn aeop
Po.-~v•j n· q
TOra
up ~eooeh
•upaJanlh.J.
:~••• np.. DJT •ttJDiat ••
roaop••-
. .. C~J..O ro"""9•Ar 0 Cfll.ta' t»TO • •~ M ..TO »>t.Jif1 ap•'UJI• o ~ taT&aJUI XOit CJ ao;~uje.u J 'lOttJ ou6opti"t.
18
-
pun ie Je,ua *f!ML
)l{epe Po.-a••fe N•traaa Katy carue eaojy nowOCNf r;~uy
aptA +&tGac:-r• .. ~•M y6•&&••• • oa..a'IKIWalla, O•c IIMt-JII!OttA•
lue ua caoje CSpah " CIIHOI-a, jyea'ln.x, JCTUMI<l Po• auje..
woJ• cy uojo• Kpa,.y aanen• U31f)' c.Taay cnau Klllltlt <~a'l'a·
110r 011or apaj~. Meby Po~ a un )ta ~ta 11•a Mttore *tlia sa KOje
KO~
ra Ch• ce one ynnaruune. na ~tano Tpe6a P CMt;'l" y O'IH norne·
AITII Hthe )'CT)'IlHJTSI Jra,ll;l JC y Ok'1'1U•J OJ1.6pUI H "f8C.T , CIIOje8tMn.t. 0;~. npaor AINI ycntuca *eut aa POMIMaja 6ue c1
UpcT OC~Oftal( UOjla j)'ttllf,._.. tatiOI)JU.. Kpo1 Oat TDI •
DO•:t;.,
f'Oaaae on t'f .aue c.e o.a ec:6e r 6o¢• ea c.-o6o,u lUcy
•orn• U011an 'leTU'IfU U•I(G.act• aoja CJ ax 6u·••u•, opeGa lua, &10<'TU~a, tpa• on•• a yCS•J•~•.
Koneem 19t4 godlao lnrten Je p>~alj 0<1 lltr& l8
uatah u 8~8. S•meu I okolnlm ot)hu. ('~fotkom .....
·R'Odlno1 oa Bam 8 >1\t. uth6t pod k:OQl!ll\<lom p or:natol(
kol)a6a lb)~o•lta, Ante Mr~onllta I A•daoa ll••'~a,
lnrllll su ponovno pokoll u No• om Grado, (Vu61•~
b
P Jnvlna). ;rdJo po prltaolu otevldaca d •aa'
nem' t l•or ub.\. 0 tom ftt.om mJe•tu ell) da.tta• Je pobije-no pr•ko 1000 Cela, dhoa I muik&r\e1. Z at-Ins, ts
lsta banda pro~la I• na de• no obalu rlloke Boone, e~l•
Je l••r411a ub' l..la i p•1i••l• u "'P'"""' solo Mllahvac,
u lltGm In
PtA6e. Oyuo MnetAana.4.Ke BOJbe sa J>aAOM, cni3Ma le
11apoAO 11111enora <pafa.
tkcran• le ceAM4 tfeapu(aTelbO<a o<l>lHs••a JencHba saJeAttO ca o:Td.IIH~ APY•· )Sa"'l tunrwu M &-..
ltB"UY W. 0An4:SU ca HaUJW~ [CA.tU.t\jl.llolM4.
Y cp~6Pctttt•coM cpest l}eneuu opu(eA!tO P Mit.
-Cy 4apeb>t '{cram<tt M ttb:>ouH H
anase lo '{ oen'( fp'{(H4ttbi!M4 110 AoHitH. H~nottlarefb:'"' M>
ttoalb'-5 noope·
werao (e MnaAO )eJICitKH.Ho n~jcno.
Mpr&y, u:sHaK.&JCeHy, OOA btJIIHICWM op~O!'>f KaWnK
cy ~lb4ltlt Hawy Je..eut<y. tb:H o36ufblt~ M3pa.s nHt~a
'!"obopno f~= •OCBeTitre Me!c
Ycno>~<Ha ua JeneHt<Y B~h•uh Ka? "XHIMAe APl!"
t'WX 3H2UutX U Ue3lUntHX iyHaK4 UltPOAIIO·OCliOIJOA"-"
na•·IKe 6op6c. ocrdhe o!et~Ha KOA ua.wer HapOA.a, sa
~"·'" Je cno6oA'i " cpehHitl'Z 6'{Ayhuocr uece6K• Ho
"'Proobana CBOI MMAII :t<JtboT,
-
walu~ae
aa~oa1, 40rHa:~ea.
"ro H'l uuaaa 11ehexo U·
KA
*e paa6opnn
esen11.e-.co co tto ailAI\~r Aawa. -
TeWt(O •a (e, C-Pllt • • IU KUO JU (f.t -
c.,
N trUd.110·ostobodlla&.ca v.Jjska pobjedo'lo•no aattu,& 1
naee 1U{O prJ61 Ol 6e a:tl z.likO'IGI od t~ts fa~l PO z u t_,.
ltiJI(t .JIU.I•
•••• Ava Koapuu,l kOla je •cr-.-pa cau aouuuu ocao6oAUI'fCOI 6o¢•. - a oaer TJewa• et KIA ao••en•• ,aa fiy cy"'~'DI • oh • t.to•e.•ol ao••l• opaeo J •"• aorAtA no a e.a}e-
TU ot;pau CApT AO'ICK&U.
Cu C'f 0110 aapa*atll1e aaju,snJC:y *CAJ .,.. c~ oll'o npa.
it: IICTjtpA uenpafne.n., AI y.. a pCTUIO lt&UIP H3C10Jt11U llllaCTII,
TAl ce: teooo ~ p()y yaurtu~ •o "' a:acnna•o. Jta ~tOrnabyJeMo liCI)oa
' &p8TCfiO a )e:tUNC1'iO CIIU
Ao• onay.
MlniU
vapOAI
CIOJf
Cl2o60AHJ
Ha kON+eo-eaQ.a j• (e. aaa6pu 1npoa oA6op y ItO)• c1 rmu
••• • we• • •IKe • cec't'pa Mawax • oaa.a? u 6opaqa, •eae .-oje
• OA npaor .a.a•a • oc.e y uol•• cp••a.a n o paaotTa • n~t
t1 118e •••
._._. OCJI06oJ.a •a.. n 6op'c_ C:lf .,~. N MMa •a J:je-
t,t b lh iiOn, k:~l}(
ostali eu viernl p.e1 t1vo~a rospodara liiUera. Q11l rw'-·
Hll KOH4{epetn{lll• cy roaopur~ peljue c• Jn1Hl aa APfrO•
crapt, yu.a•n.ewe Mtftce., .-Jti,l,e *e• ~ • o • .-:t,!l,tUIKe.
-
lJto..t~
dutlm, u borbama 11 Jtdlnleam& na§e NOV naotapaju
jedinll<eoo Ito ae moglo vldittl I prillt<om posiJt<lolll
borbl u Gradae1o.
I du., Avd•n H u16, Mrkonllt, oop Savo 8>!1t I
l dru;i oHm' H116a.1 oro1u.la·..-aJu kffl'I IIO 1lultua~Je o~n ..
patoru. All nJihova nedjel• nitl 6• •prheeltt nl odlolltl
uolit01je o\:upatoulcih l<rvnilu.
obr•fuoa I• ~11• ._
J\\Koro C!IIO Q0e1'0111111e 0~ Okfi'IUOJ)ll, OA TCT'atll3:, a
OA OHU
j&tl&l\
••l
'{ caa•o ceno, Gttna p:uo no11>t ltta H t~•tle>betta OA
l
,, ~ ,,t . 1 1 l>Onln,)"
je, no pt'lrnalu61 borb& 8& 8r1>1t~lm d!ela\lm>, 1Yaka 1<o
.Qo planu'' poblor ao prema Modrl61.
l•blotlle••• Jz Mlloiovc• kao oaro~a lz l( >4rl4e
miott• Suo
govorlo jo t<>r• daoa tetnWtl l:omand
Nl1<16 d • to ao u aluhfu napad• oa Mod<!~ ·• 1> >rlt1 tlo
,
posl)odn(eg, a malo zatlcn poslao Je a• oje tehl•e l<ut •m• da provodu B >1lt. Nakon ••rteoo~ o~sla " lll·
looevou ustale ou se uputllo or om a !hdti~i. M , 1 1~4
je doon pustoA. U~ad >m u M,JdriOu uitdo au pohlte
oko 60 lena, dlece I slarac•. Srpskl ~l •alj prll• ~·anl a
doveli au ored crkveal portal, gd lo 811 ~~:a protbod ~c mu6UI, a utim p>klall. Ojtc t au ubljalt u
najnjersii:IJI oatlo. Oalmall eu lb za notice I t&da nmabom luplll glnom o zid. Nakou nd•aog- po <~>IJa
lzvr~lll ou nttu•,eou p!la~ku, upallll i•dult'etln>l 6ot·
l'le i tllttm !ilft QOY'll1df. S\ 30btJtll HU Olh&li -&1'tU&O.O~
iupnlka fra IJ'ran)U ,Jur lt&, I<O)( ~0 Jol l911 I[Od tqo (~.
t iorao uata· :e r ub1fnlke l;t cr:Cvo, n\ao'"ca tt\uv~l rm d&
h
erkva nljo n rubolnll<e ~ ~o u lolllolovou. ~to u lo{odr: ~t I okololm oollma, pod&oo Jo oko 4:o ljudl, teaa
I dJeea.
Sa~a •• ~alnlcl pos~nplli no Is\! naeio u brut·
si:om seta G trevao k od M ldrlte, cd je •u nad. hr fat•'«'IAI
livliem, O;ofl olio poho zs u<tahou u Prud,lnrtur po.
koll, pllaa~ .. I palfon)e.
l•dalnlel orrt<ko~ { b r utskoa: norod •. opro•o<h61
clos~Jtd :t o p 1\ltl1tu ok,tpttm•" br&touMiae(hD i streo1Jiy,,.
o)em, ne vode61 raeu.a o frtvam& l<o)o daje ••~ oarott.
jOIUI.Nka.
Hn}tca.Jt m~eo.tzOUifl .na Y~~'•jtM npalfan llaftoo. c.a•o
lll)tJ\ KOfOM <fn one IJ9C"Ta/ll, "tM:I ltiDOpa
C'{ 1941
:¥nyne OABenlt y norop MnaAy JcneH<Y B :hlltth.
Cue crpaxore " My•ttttoa Joceuosua H APYn<X
:noropa oua lc BI<Aielta " C.OMa npe><lfafelt.l. A "<aAa ce
ifeAttora A4Hcl cnacna ~ noropa, Olla Je cxsanu1a tAJe
,Jof (<: MjecrO II HOWM nyr KOfttM CC AOnaSH CJI060AH.
Aoltlna re Meln• rtdp1'!1:s<!HC.
)!(una, '{Ollie< Hae><ula••a. nyua nonera HO'{MOPitO
fC PdA>tn4 )1 4HTH<I>tW>IC1'1NKIIM oprdltlfS<IIIHf4H4 M4fC•
ew« or O< Prra. C nyHo no&lepe"'a cnywane cy le
xeHe Ha cou(j)epeHII" IIf. Oua re :ntau y lbHMa npo6YAIITit o ena~'{ lby6tb noe•<1 HlW)f HtPl<\lf:>.OcoO·
>6oau."a•xol BOicu>t K AY6:><Y MP:telt>f np• M• oxyo•·
ropy H tberonm• cnyra>~a. 0 •• Opr.t•tt>yfe •rn<'lPHH
llelnboT, OTBIJpa talta.ncllt 6ercKe Teiu)ese, Cilp!Ma np~ ..
·6o );Usna.
liiiOI"f pet; a Aa Hill It 010 .,ljlbC'OlOII .,aH aoJ• C-NO AO*UjC'. if!J
loiCIMU IIOTeWI(O~e
3ffit<091.1'& H3 f.}:)"(Or OA80AHOH
..r,o,uuie u~ 5p'-IKOr 'i :snornacHu JaceHo&ali K'It nor o p
•Mel)'{ OAP8CJUtM :t<Pf8<1Ma 11 Aleuy. ToKo cy ItS w •onaae
CPECKA K OH<PE;PEHL!IIIJA HA POMAHIIIJIII
•J KAt ..xouo.y nr 11-a .:owttp-t•u•1a Atrn.awncnuor
PONOVNI POKOLJ U
POSAVINI
Bot..K~t..
'
1l P ~treboo !< u o•lrn posljtdalm botovhu n hoofno tulob'Odenie- naprerauU ave 811ace. ('to&reaao i• 4.&.
........1 po~t·n ~nlok ••ollm ufd!em d >prl•••• ooojo4i
kako ,Ji Jed'n luod - nar.>dnl kcvollt - nt bi ~!ta•
nek•hlen. S<l u N>toloO·O•Iobodllo6<u volaku - I
muic:o I i1ask:o - ne gleda)ntl 1\& vJeru l ftu,,h. oet:.
u b orbu prot-lr k:rvnlkJ1 u. botbu u tdl)bOdll, t& epa.•
nller oarod ' kota lo t kOIJu ••I kr,olool. 1'·> oelfl
bude oclr o.-or 1.1bleama ae•laUa •&&rae•~ •••• 14.jMe I t ota!el•a.
Ultall&raa
_ao euo6o~ .-a.art ••• ...
•
�\
ZEN£ TUZLE I KREKE RADE ZA
AnMallsH~I>I
front !ena Tusle I Krelte neumorno
Tl df I pomate SVOfU 'fOfsbu.
tn..v nte radlolca radl punom parom.
It racllonlce (orqano svoltl don so odne.u urodno
ltro<1enl l<>rianl u tivlm boflrD4. Krot ftloqe se vide
lene bal!o, naqde nad ramove prollvs(u IOrqen•. pore
IH!dobrane. llfu t>OS!ai7U, dob odorqo s boll!ona zulbnte
malfoe '" fdllante paroulta ne pr"~'·· n su torqanl
namtenlenl nallm ranfenldma I uto ih lone laroduJu
"" norOCIIfm zadovollslvom I pa&!Jom.
U radlonlc:ama qdJe se ltTia« lionel It padobranJlofh aallano u•tr•lt se orl Plesma. Tu Je oroslton<l sob<l
provf Zlvf solei vrftedolh I brtlh rullu !lo premolavaJu
lro~>tt, veseflh t~la.ova I l l'fth ofltu omladlobl I teoa.
Od lib l>onac:a u druqoJ se radtonlel plelu wape ca
na!u v<>Jsbo.
U kdn<>l mal<>! rddlonlcf u druqom dJtelu qrada
tene brole I or6ve u•ole ra ronlenll>e, dol> u bu~ol
l>l'oJacl>oJ radionld dvadesd I pel ma~fna od (ulra do
mraba rodl u tedan t~las. Tu se !ene sa omladlnl>ama
nal!e~u bola ~. vf!e parf ve!a l•baclll do se !to PI l(e
o!premt borelma na front.
U druQe lrl radloolce paralu se padobr•nl, llrpe
we<!e I ~flu slamarlce.
U tednoJ radionic! lene mflese rezonoe •a votsbu.
Trl•ta l!lloerama bra!no I lrl hfllade lot<> za prvl obrob.
Rod 1e 0'9dle orqoni!Ovon I brzo se odvlfa ua !alu I
ltllf!eh. Do~ redne miJese tl(eslo, druqe ratviJatu. tre\!e
r«tu re•..-mce.
U ·stanlct aa transfurlfu brvl, I u ovot nolnovlfol
1ll!c!JI u pamc\! vojscf !ene su bile prve. Mno~o t
NASU VOJSKU
IIIDOlZO Utoro rumene, cusle ztvoh•oroe lu vl ~to vrd&
u l!lvol aamrle r<>nJenlb~. dale su dosed lene Tuele I
Krebe. U slanlcu sval>odnevno ulaze mlade dJ<vojl!e t
fe~. siMe ~fl!e, .sre~ne ~to mOQU daU S'fOfU l!rv ••
lrqubltenu brv na!lb tunaba.
U Crve110m brslu uvlreb ~el~atu na zene nov! poslovl I radacf. Tu se nab<lvlla mlflebo u bolnlee, orqani•UIU orlredbe u l!orfsl ran!enll!.>, upueufU se na rad
dobro.,olioe bolnl~arbe l!oJe se sval>odnevno priJavIJt>!u. spremaJu •• nedelfnl poblonl ra ranteolb~. I stollou 1rul!ih poslov.,,
Zene Tuzle I Krel!e rade bet odroora •• "'olu
•<>lsbu. Tal rad smatro!u s•O!Otn patrebom I dutno~<!u.
All ne sHiu, Jer te sve vile poston, sve •lte no•lh
dutnosU bole !OVU ·na sve strane.
Na druQOJ qradsbci l>onferenel" Anllfdbflcll>oq
Iro nia feoa u Tuzll obuolle su se t•oe Tutle I Krelle
da o~ledatu re•~llate svoQa rada. Konotatovale su da
sc teoe Tuele I Krel!e u svome radu sve vl!e pave•ulu u •atedniclllom nastorantu da lrvrle radall>e boll
stole pred oflme. Dosad su zene Krol!e I Turle ddle
nrebo to.ooo radnlh dana za nalu '90Jsllu I ntoae poltebe. All sve to ol{e roJ do'VoiJno.
- N!Je vf!e vrf)eme da se l!rl(emo od s•liela.
Dosad cas nile bllo mooqo na obupu, all sad nas te
sve vl!e I 'VI!~. Pozurlmo se druqorlce, oa posao, oa•
ro~lo vi mlade bole leb rnlsllte da ! lvlte, da poradlmo
!to vlk da pomoqnemo narol volscl, da cas prlie do~ebamo slobodu I pciiolmo ~olflm Hvotom, - obroU se stora M•JsU
ia
maoba zenama na bo~ferenclil.
rOAI!Bt CKOpO qRTIU
0 0oaBI H&
194 { rOAOOe K PH•l& H3W8 60pl.l8
aoseJta
'
R
ft 0 N&rln4 ftOKptT,._
waa<Sy A• MY . woKa*e" nyT ea Rp'fiCO.
LUsa6c C8 ny·reM. 6ojao c8aKOr u6yHa, 888npao
OA ClaKOr
Q:IIOir.
na DJTJ' aapt•aaua.
~apt .-oje cy 81Wa 6opno. Blpo(Mnn J r paqiHNOI·
Mucro OJ , • • • • llfiOA• muCSe 111118jtne noe:aaauu •
DIITOMOM Sy~tiiH~·y. A UAI OHe ••At uofu• o-..naa
Xl tc:O aW~OIJI CIH081 pywe TY &e•&'~•Y .IWICTI"tKJ
....y.
Bl>•h•Jyb « KJhM, na ayry aa WnaOKIIIJ, optTO•• HaJ••r:t• r ojo je yenoo Jl.l nce juwe •• rpa•n•ll•·
r.uo ayr •• ""~··· 1(11<0 J• JlOh J Opuo, II.TJ. Rlt IIITJ!l3i)·fla tpnUB.
Cnaeoaaja Baeal!, •Pntlt.lHIJ:l& OnwraH<ror Ol~
pa AirT•4>aruaenuor 4>po1tTa )l(e•a, • oJa ie Jom OA
WTAMnAHO
I
Je
>KeHe •a eena StKBteKa ea nrHu• Top6a.Ma 1CPeIIJ'1IO oy p,a rpolKe Mafon ..y 6PMUJIJ • y >t.OI eeoje
6ouraJ I re 81:ni81JJIII '1 rpa'tiHMUn. Ty SYJCBzqaa ..
ICe npe11 " Y' a•JJewe oapo6JbtRe HwitwUt' "JtnA)J(BH·
..
Mill«<
Cnaca MY j e ,noKaaana" nyT
Y npon.ete 1943
61Aa Je ornolfo~tna.
•
wj-M DO CTO DJT& lliTIO J\1 HUIII nerAJct
a,
npeo,l Be'fe BCTOr lt3ff3 ynJAt 7 KOlUH)Y M)ena y
6JK8B~Y rpyaa >Ke a a ca npaaaw•
stct o~a a nacaaja~:~a 11aua.
Top6aMa o
pat~ eay
Eao Jlpyroaa, GliHc•••• CMO n.aHac aca pnH•ne
TOp8e, a H• BUf& I!UICM.O AOWJie RPI.3HMX PJXJ, AOIUIC.JJt
Cuc•••J• rypaiylla m..oy HnP•l•A·
KaA ie w:aa6o ew: uo ueT~ICp ll:t: 11a u nue1 ope.
f»nJ•ll•o Je • no..-eo aa BIJll n1mto&.
1-beros 6necaaw aorne.t oao Je ff.a Coacy - 1 1p.
TIB&HCk J H 3 j ky, Oa ca rypeo ftD TOJI Hl jt CJII U I O u Jy
Jt aea&y xtao ooxopaT•·
Bua
Y TY311H 1945
r OA HHE
•
�-
\
CMI'T <I>AWJ.I3MY -
CnOBOAA-,.HAPOAY
,
•
�
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Periodika/časopisi
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
SP
Periodika
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Žena kroz borbu : list Antifašističkog fronta žena istočne Bosne, God. 2, br. 3
Subject
The topic of the resource
Antifašistički front žena
Creator
An entity primarily responsible for making the resource
Antifašistički front žena Istočne Bosne
Source
A related resource from which the described resource is derived
Narodna i univerzitetska biblioteka "Dervis Susic" Tuzla
Publisher
An entity responsible for making the resource available
Antifašistički front žena Istočne Bosne
Date
A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource
1945
Rights
Information about rights held in and over the resource
Antifašistički front žena Istočne Bosne
Language
A language of the resource
SH
Type
The nature or genre of the resource
periodika
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
25-P
Coverage
The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant
20 str.
1945
8. mart
AFŽ
Bosna i Hercegovina
Istočna Bosna
Miting žena
Narodnooslobodilačka borba
pravo glasa
Tuzla
žene
žene borci
ženski listovi
-
http://www.afzarhiv.org/files/original/37550d34965e5036478a06729dd662d0.pdf
4284e321684487bd508cc57fd53f3dfd
PDF Text
Text
I
.
wa
1975.TRIDESET GODINA
POBEDE NAD FASIZMOM
MEfJUNARODNA GODINA ZENA OUN
<
•
<
,.: J·_
BROJ 275
1975
GODINA XXXIX
�z·E NA
DAN AS
Prvi broj izasao je u Beogradu 1936. godine, na inicijativu KPJ,
a pokrenula ga je grupa clanica KPJ i antifasistkinja. Casopis je
redovno izlazio do novembra 1940. godine, kada ga je policija
zabranila ;1942. godine, na Prvoj kongerenciji AFZ u Bosanskom
Petrovcu "Zena danas" postaje organ AFZ Jugoslavije. Jannara
1943. godine u Drinicima izasao je prvi ratni broj "Zena danas''.
Godine 1945. "Zena danas" nastavlja redovno da izlazi u Beogradu, kao organ AFZ Jugoslavije,. Saveza zenskih drustava Jugoalavije, i najzad, kao izdanje Konferencije za drustvenu aktivnost
zena ,Jugoslavije.
Povodom pros lave tridesetogodisnjice izlazenja ~opisa, Predsednik Republike odlikovao je "Zenn danas" Ordenom zasluge za narud s& zlatilom ZVEcE.dor.a ~
�U MEDJUNARODNOJ GODINI ZENA - 1975 -
Izdaje Konferencija za drustvenu aktivnost zena
Jugoslavije
MI OBELEZAVAMO I TRIDESBTCGODISNJICU
Beograd, Bulevar Lenjina br._ 6
POBEDE NAD F ASIZMOM, KOJI J~ BIO, JE-
Broj 275 - 1975.
STE I OSTAJE SMRTNI NEPRIJATELJ SVA-
Izdavacki savet:
KCG DEMOKRATSKCG PORETKA, A-POSEB-
dr Gordana BOSANAC
NO JE BEZDUSAN I SUROV U ODNOSU NA
dr Vida CCK
ZENU - rekao je DUSAN PETROVIC SANE,
Neda ERCEG;' odgovorni urednlk
predsednik Savezne konferencije SSRNJ,
Joklca HADZIVASILJEV
svome intervjuu Redakciji easopsa "ZEN A
Mara KECMAN
DANAS"
Danica MARINOVIC
•
Nada NOVAK
C IJ E" - povodom Medjunarodne godine zena
dr Blaga PETKOVSKA
o:iom
u
i ""CINJENICE I TENDEN-
- OUN '75. i 30-godisnjice pobede nad fai!iiz-
Hazdije SALIHU
Perka VITOROVIC, predsednik izd.saveta
Ivanka VRHOVCAK
Cena pojedinog broja 10 dinara. * Adresa: Konferencija za
pitanJa drustvenog potozaJa zena Jugoslavije - - "zena danas",
B e og r ad , Bulevar Lenjina broj 6 * Ziro-raeun: SK SSRNJ
60815-678-11394 (za"Zenu danas")
Stampa tehnika
Thnjuga, Beograd, Cbi!ioov venae 2, tel. 636-355
3
1
�I
"NAJLEPSI SPOMENIK ZENI - UCESNJKU NASE REVOLUCIONARNE
BORBE JESTE DOSLEDNO OSTVARIVANJE IDEALA, ZA KQJE SU
SE NESEBICNO, HERQJSKI BCliULE''
I
Ujedinjene naciJe su 1975. godinu proglasile za
Medjunarodnu godinu zena. U njenom obelezavanju, i pored ispoljenih razlika u gledis~ima, dominira teznja naprednog dela coveeanstva da se
polozaj zene razmatra i resava u sklopu borbe
za ostva'renje osnovnih ljudskih prava, za slobodan i neometan privredni i socijalni razvoj.
ravnopravne medjunarodne politicke i ekonomske
odnose i mir u svetu. Molimo vas, druze predsednice, da iznesete Sta je po Vasem misljenju
od sustinskog znacaja za ostvarenje ravnopravnosti zena?
Nema sumnje da zene i danas, kao sto je to bilo. i u Citavoj nailoj novijoj istoriji, dele sudbinu radnicke klase i da je borba za ravnopravnost zene neodvojivi, sastavni deo
borbe za dalji razvoj samoupravljanja, za revolucionarni preobrailaj na.seg drustva, za oslobodjenje ljudske licnosti.
5
�"Zensko pitanje" po svojoj sustini je klasno pitanje i svaka ozbiljna, naucno zasnovana analiza uzroka nerav- .
nopravnosti zena mora polaziti od sveukupno.sti drustvenih od:nosa, a pre svega od karaktera klasnih odnosa. Marksisti su uvek isticali da jedino radniCka klasa moze, ne samo na pravi
nacin postaviti, nego i do kraja resiti pitanje oslobodjenja ze-ne. I u na8oj zemlji je istorija radniCkog pokreta u isto vre-rne hila i istorija borbe za ravnopravnost zene, Svakako nije
slucajna !J<)java sto su upravo zene cinile veoma znaeajnu snagu u klasnim borbama pre rata, u nailoj revoluciji i posleratnoj izgradnji socijalizma.
Probudj ena s vest zena i njihova s ve veca teznja za ostvarenje pune ravnopravnosti danas je dobila karakter
s vetske pojave i sigurno je to jed an od znaeajnih indikatora
opstih progresivnih kretanja savremenog eoveeanstva. Istovremeno zene su i sve znaeajnija progresivna snaga u tim procesima.
U savremenom svetu uopste je veoma karakteristicna pojava sve masovnijeg ucesea zena u politickom zivotu, u borbi za demokratizaciju odnosa u mnogim zemljama i
u medjunarodnim razmerama. To pokazuje i veoma aktivno ucesce zena u svim dosada8njim socijalistickim revolucijama i
narodnooslobodilackim ratovima koje su njihovi narodi vodili i
danas vode protiv spoljnih agres.ora .. To potvrdjuje da se radi
upravo o dubokom saznanju da nema i da ne moze biti stvarnog oslobodjenja zene bez 1ikvidiranja samih osnova eksploatacije, diskriminacije i potcinjavanja u odnosima medju ljudima i
medju narodima. U tom pogledu je od izvanrednog znacaja i
veoma jasno opredeljenje Svetske konferencije Medjunarodne godine .zena u Meksiku za stvaranje novog medjunarodnog ekonomskog poretlm, za ravnopravne medjunarodne politicke i ekonomske odnose, za slobodan privredni i socijalni razvoj. svake zemlje, posebno ubrzani razvoj nerazvijenih zemalja. Na ovom, kao
i na mnogim drugim medjunarodnim skupovima, kojima je obelezena Medjunarodna godina zena, dominiralo je shvatanje da se
i u cilju poboljilanja drustvenog poloZ8ja zena u svetu mora voditi energicna borba .protiv svih, vidova agresije, kolonijalizma
i neokolonijalizma, rasizma i rasne diskriminacije, aparthejda,
fasizma i neofasizma. Smatramo da je ovakav svestran pristup
problemima ravnopravnosti zena kao politickim pitanjima unutrasnjeg razvoja pojedinih zemalja i odnosa u svetu znaeajan
doprinos borbi svih progresi vnih snaga ostvarenju mira i razvoja.
Nagla8avam sve ovo i radi toga sto smatram
da je najveeu stetu borbi za oslobodjenje zene uvek nanosilo to
sto se drustveni polozaj zena cesto razmatrao van konteksta
stvarnih drustvenih uslova u kojima one zive i rade. A upravo
je to karakteristicno za razna feministicka i druga konzervativna shvatanja koja nastaju pre svega zato sto se zamagljuje prava sustina potcinjenosti zene, sto se tendenciozno zarnenjuju uzroci i posledice i seje neverica u njene sposobnosti. Ali, stalno treba imati na umu da je sa razvojem r·adniCkog pokreta
sve vise izrastao jedan drugi pristup re8avanju ovog problema,
u stvari, borba radnicke klase za svoje oslobodjenje i za oslobodjenje celog druStva nosila je sa sobom i ostvarivanje pune
ravnopravnosti polova.
I mi smo se, u· razvoju naseg radnickog pokreta, dosta dugo a cesto i veoma ostro sukobljavali sa feminizmom, koji je razoblicen u predratnim godinama, dobrim delorn, zahvaljujuci i Vasem easopisu "Zena danas", preko koga
se Komuliisticka partija Jugoslavije uspesno borila za nase poglede i programe akcije i stekla ogroman uticaj i ugled medju
zenama. To se posebno posvedocilo i masovnim ucescem zena
u nasoj narodnooslobodilackoj borbi i revoluciji.
O:!Iucno suprotstavljanje raznim feministickim
strujama u svetu u toku Medjunarodne godine zena treba takodje ocenjivati kao znaeajnu pojavu, kao jedan od dokaza da se
problemima drustvenog polozaja zene zaista sve v!se prilazi kao
integralnom delu borbe za progresivno menjanje drustvenih odnosa kako u pojedinim zemljama, tako i u medjunarodnim odnosima.
Savezna konferencija Socijalistickog saveza radnog naroda Jugoslavije usvojila je krajem prosle goditte politi cku platformu za obelezavanje
Medjunarodne godine zena u na8oj zemlji. Na
osnovu nje razradjeni su siroki programi aktivnosti u federaciji, socijalistickim republikama
6
7
�i pokrajinama, u opstinama i mnogin:i radnim
organizacijama. Ti se .programi uveliko ostva~
ruju i deo su naseg tekuceg politi&og zi vota i
rada. Izmedju ostalog, kao Sto je poznato; u
toku su i pripreme simpozijuma o primeni i
razradi marksistickih nacela 6 oslobocijenju ze=
ne u nasim samoupravnim uslovima, Sindikat
organizuje opsezna i ten:ieljita !StraziVanja o po~
lozaju zaposlene zene i njenon:i ilcescu u sam~
upravljanju, u toku je razmatranje polozaja zene na selu itd. Kako Vi, druole precisednice, ocenjujete ovu aktivnost i u cemu vidite njen os~
novni znaeaj?
Ova si:toka i svestrana aktivnost, vezana i za
obelezavan]e Medjunarodne godirie zena, uklopila se u nasu ukupnu politicku aktivnost, vezanu pre svega za ostvarenje novog
Ustava i predstavlja dobar nastavak nasih dosadasnjih programa
politickog rada i politickog zivota uopste. U Socijalistickom sa~
tezti radilog naroda, kojf sve vise deluje kao udruzeni front so~
cijalistickih snaga nase zemlje, tad na unapredjenju drustvenog
j:mlozaja zelle smatra se kiw znaeajan integralni deo nase ukilp~
lie aktivnosti na izgradlljil drustveno-ekonomskog i po!itickog si~
stei:lla i resavanju bitnih problema privrednog i socijalnog raz~
voja,
bsnov!le politicke stavove i najvaznije aktuelne
zadatke u borbi za dalju drustvenu afirmaciju zene u na8em
drustvu; u savreniMini tislovima, Savezna konferencija SSRNJ
utvrdila je jb~ u jtiriti 1973, godine, na osnovil prethodnih veo~
rna sirokih polltickih tazinatranja u svim socija!istickim reptiblikama i poktajinan:ia, opstinan:ia i radniin organizacijama.
Realizacija ovih stsvova i zakljticaka dobila je odredjene imput~
se i nesumnjivo je obogacena i programima za ohelezavanje
Medjunarodne godine zella. Ove jeSelii cemo ten:ieljitije razmatrati kako se ostvaruje politika i zadaci koje sino postavili pre
dve i po godine. Inace, sva osnovna pitanja od bitnog znaeaja
za unapredjenje drustvenog polozaja zena dana8 u svim organi~
zacijama_ i rukovodstvima Socijalistickog saveza integrisana su
u nas celokupni tekuci politicki rad. Tome dobrim delom do~
prinosi i aktivnost Konferencije za pitanja drustvenog polozaja
8
zena u okviru SSRNJ. U tome su postignuti zapazeni reuultati,
mada jos uvek ne mozemo biti zadovoljni. U stvari, to su veoma aktuelna pitanja svakodnevnog zivota svih nasih radnih !judi
i njihovih porodica, mesnih zajednica i organizacija udruzenog
rada. Mislim da- je veoma znaeajno da se u rasprave i re8avanje ovih problema uk!jucuje sve veCi broj zena. To izmedju ostalog treba da doprinosi daljoj demokratizaciji politi&og zivota
i razvoju samoupravnih odnosa u nasem drustvu.
Dublja istraZivanja pojedinih pitanja vezanih. za
polozaj zaposlene zene, za razvoj institucija drustvenog standarda, a posebno za razvoj decje_ zaStite i drustvene ishrane,
za politiku zapos[javanja, obrazovanja i s l. - nesumnjivo su
znaeajan doprinos pripremama srednjorocnog i dugoroenog pro- .
grama pri vrednog i socijalnog razvoja. J er, kao i za svet u
celini, tako i za svaku zemlju pojedinacno, pa i nasu, drustveni polo:iaj zene zaista je jedno 00 vrlo znacajnih merna i pokazatelja opSteg stanja i napretka. A upravo u toj oblasti neophodria je smisljena, organizovana i planski uskladjena aktivnost
brojnih cinilaca koji svi zajedno uti eu na drustveni polozaj zen e. Mi smo duzni da i na ovom podrucju sprovedemo temeljitije preispitivanje dosadasnje prakse i pravih uzroka izvesnog
zaostajanja u resavanju nekih bitnih problema polozaja zena.
Mislim tu kako na materijalnu, tsko i na idejno-politicku stranu pi tanja. J er' u borbi za stvarnu ravnopravnost zena, moZda
i vise nego na nekim drugim podrucjima, faktor svesti ima
vanredno veliki znacaj. Postoje naime, nasledjena tradicionalna, konzervativna shvatanja o ulozi zene u drustvu. Ali, poznati su i povremeni prodori raznih liberalistickih i drugih slicnih
gledista, koji su u ranijem periodu dolazi!i do izrazaja u pojedinim sredinama, a po kojil1l!i iskljucivo materijalni razvitak
automatski razresava i probleme ostyarenja ravnopravnosti zene. Zato poseban znaeaj tmaju kompleksnija razmatranja i dalje razrade nekih osnovnih marksistickih naeela, odredjenih idejnih i koncepcijskih pitsnja, na kojima se angafuje znatan
hroj nasih naucnika, strucnih i politickih kadrova. S pravom
treha da ocekujemo teorijske radove i istrazivanja u toj oblasti.
9
�Koje do sada. postignute rezultate u procesu
dru~tvenog izjednacenja zane u Jugosta.viji sma.trate najvaznijim?
Kao sto je poznato, politiCko i pravno izjednacavanje zane ostvareno je jos u oruzanoj fazi nase revolucije
i neposredno posle rata, kada su - pored osta.log - ukinuti i
svi oni zakoni stare Jugoslavije koji su zenu i fakticki i formalno tretirali kao nize bice. Time su, medjutim', stvoreni samo neophodni uslovi i poiitiCke pretposta.vke za ostvarenje pune
ravnopravnosti zena. Stvarno oslobodjenje zene poeelo je tek
onda kada je doslo do masovnog ukljncenja zena u, drustveni rad,
a to je zahtevalo promenu odnosa u porodici i oslobodjenje zaposlene zene od iscrpljujueih poslova u privatnom domaCinstvu
- putem njihovog podrustvljenja, kao i organizovanu drustvenu
brigu o deci.
· ·.
Gledano u celini, u toku protekle tri decenije
posleratne socijalisticke izgradnje u na8oj zemlji kontinuira.no
su se ~azvijali i jaeali svi oni bitni drustveni procesi koji obezbedjnju i ostvarenje ravnopravnosti zene. Tu, pre svega, imam u vidu dvadeset pet. godina razvoja radnickog i drustvenog
samoupravljanja, koje su i zene prihvatile kao svoju istorijsku
sansu, kao put os.tvarenja teznji radnickog pokreta da oslobodjecnje radnika postane stvar samih radnika, a oslobodjenje radnica
delo samih radnica - kako je to svojevremeno isticao i Lenjin.
Zato je proces razvoja i ozivotvorenja samoupravljanja istovremeno i proces oslobodjenja zeneo
I pored toga sto je nasledjena privredna nerazvijenost nase zemlje jedan od ogranicavajueih faktora, jasna orijentacija organizovanih socijalistickih snaga, pod rukovodstvom
Saveza komunista Jugoslavije, vee je dovela do temeljitije promene u polozaju zene u na6em drustvu.
Podseticu samo na. dve grupe uporednih poka2;atelja. Prva se odnosi na. ukljucivanje zena u drustveni rad. Pre
rata u na8oj zemlji bilo je samo dvesta. hiljada zaposlenih zena,
a da.nas ih ima oko milion i sest stotina hiljada, tj. oko osam
puta. vise. Dinamika zapostjavanja zena bila je skoro dvostruko
veca od dina. mike zaposljavanja mnskaraca, sto nesumnji vo go•iori o sasvim jasnoj politiCkoj orijentaciji naileg druStva u
lo
tom pogledn. Ovako ma.sovno ukljncivanje zena. u drustveni ra.d
temeljito je izmenilo njihovu licnu i dru~tvenu poziciju, otva.rajuei im siroke prostore i za. neposredno upra.vljanje svim
drustvenim poslovima, za odluciva.nje o sredstvima, uslovima.
i reznlta.tima rada, o sopstvenim i zajednickim interesima radnika. u udruzenom radu.
Druga duboka kvalitetna promena izvr sena je i
u pogledn opsteg i strucnog obrazovanja zena.. Pre rata je u
na8oj zemlji svaka druga zena bila nepis mana, odnosno 56 odsto zena nije imalo ne samo nikakve skole nego ni elementarnu pismenost. Bilo je podrucja na kojima ukupan broj pismenih
zena nije prelazio procenat od 10 do 20. Danas, medjutim, osnovnim osmogodisnjim obrazova.njem prakticno su obuhvaeena
skoro sva za ucenje sposobna zenska deca, dok u srednjim skolama ona. ciue 45 odsto ucenika, a na visokim i visim skolama
nko 42 procenta. od ukupnog broja studenata. To su vee rezulta.ti za koje su, kao sto je poznato, u mnogim drugim zemljama i drustvima bili potrebni mnogo duzi istorijski periodi.
U nasoj privredi i drustvenim delatnos tim a 1972.
godine radilo je preko sto trideset hiljada zena sa visokim i
visim obrazovanjem; a na visim iikolama i fakultetima danas
se skoluje oko sto hilja.da studentkinja. Situacija sa srednjim
strucnim kadrovima jos j~ povoljnija. Vee danas medju njima
zene cine vise od poloviue ukupnog br'oja zapostenih sa sred'njom strucnom spremom. Broj kvalifikovanih i visokokvalifikovanih ra.dnica u privredi, pre svega u iudustriji, ta.kodje je u
sta.lnom porastu, ta.ko da ih je sa ovim kvalifikacijama 1972.
godiue bilo oko dvesta. dvadeset hiljada, odnosno znatno vise od
ukupnog broja zaposlenih zena u stsroj Jugoslaviji, medju kojima je ogrmnna veeina bila bez ikakvih kvalifikacija. Znaeajan
je i podata.k da je pre rata bilo samo trtqeset sest zena sa
zvanjem doktora nauka, a da je u posleratnom periodu ovo zva. nje steklo oko hiljadu i trista zena. Danas zvanje magistra i
doktora nauka ima oko tri hiljade zena, od kojih oko pet stotina samo u oblasti prirodnomatematiCkih i tehniCkih nauka.
Ukazujuei na ove izvanredne rezultate, razume
se, ni u kom slucaju ne mislim reci da vise ne postoje brojni
i znaeajni problemi koje eemo morati dalje reiiavati. Medjutim,
dosadasnji rezultati su, mislim, sasvim ocigledni.
11
�Vee ste i sami naglasili da masovno zaposljavanje zena zahteva da s e istovremeno ostvaruje ·
drustvena zastita dece i iznosenje iz priv!ltnog
domaeinstva u drustveni rad mnbgih poslova koji su tradicionalno vezivani za zenu. Ako toga
nema ili nema u odgovarajueoj meri, nuzno dolazi do konflikta izmedju rada i materinstva sa
vrlo brojnim posledicama za zenu, za porodicu,
za drustvo u celini. Kakvo je, po Vai\em misljenju, danas stanje u tom pogledu?
Veoma brza dinamika zaposljavanja zena u proteklom periodu sukobila .se sa ozbi!jnim zaostajanjem u oblasti
drustvene zastite dece. Dovoljno je reci da su u staroj Jugostaviji postojale samo dvoje decje jaslice. A da i ne govorimo 0
potpunoj nerazvijenosti drustvene ishrane, mreze perionica i
drugih usluga. Ovome treba dodati veoma nezadovoljavajuce stanje na podrucju zastite materinstva, posebno zdravstvene zastite majke i deteta. Tako se, na primer, po stopi smrtnosti odojCadi i male dece i po procentu porodjaja obavljenih bez ikakve strucne pomoei, Jugoslavija pre rata nalazila medju poslednjima u Evropi. Ovome treba dodati da je neposredno poste
rata. drustvo bilo suoceno i sa zbrinjavanjem veoma velikog
broja ratne siroeadi, jer je 1945. godine bilo u nasoj zemlji
dvesta osamdeset hi!jada dece bez jednog ili oba roditelja. Te
prve zadatke ostvarivali smo, kako znate, uz ogromne napore
organa narodne vlasti u periodu obnove zemlje, kao i besprimernim pozrtvovanim dobrovotjnim radom gradjana, zena i !judi na8e zemlje.
Kasnijim snaznim razvojem zdravstven.e sluzbe
i opstom socijalnom politikom u nai\em drustvu, temeljito je unapredjena zdravstvena zaStita majke i deteta i u tom pogledu
smo se vee uvrstili medju zemlje sa veoma razvijenim sistemom ove vrste zastite. U opstoj zastiti materinstva ostvareni
su, u celini uzev, znaeajni rezultati. Tako je, u svim republikama i pokrajinama produzeno porodjajno odsustvo na sto osamdeset do dvesta deset dana itd. Izvanredno su znaeajne i akcije
na podruCju planirarija porodice i vaspitanja om Jadine u duhu
principa ravnopravnosti polova i za odgovornos t u porodici.
12
U ostvarivanju neposredne deCje zastite, posebno u pogledu broja i kapaciteta ustanova za dnevni boravak dece zaposlenih roditelja, imali smo i imamo i danas najvise
problema, i pored nesumnjivih uspeha koje smo i u tom pogledu postizali, naroCito tokom poslednjih godina. Zbog poznatih
zaostajanja u proteklim periodima, upravo ovom pitanju danas
se kod nas posveeu)'e velika paznja, mada sa postojeeim stanjem ne mozemo jos biti zadovo!jni. Slicna situacija je i u pogledu organizovanja drustvene ishrane, gde je takodje pos!ednjih godina dosta ucinjeno, ali su jos uvek potrebe znatno veee.
Upravo zato mi u Socijalistickom savezu smatramo da tie nam
ubrzano resavanje ovih i slicnih problema biti jedan od nasih
glavnih<:zadataka u narednom periodu.
~
Naglasavam, pri tome, da se tu ne radi ni o
kakvom paternaUstiCkom zasticavanju zene, o "pomoei" zeni,
nego o prvorazrednim drustvenim problemima, o podizanju
i
vaspitanju mladih generacija, ostvarivanju jednakih moguenosti
za start u zivot svoj deci i omladini, o podrustvljavanju domaCinstva - a time i likvidiranju najznaeajnijih izvorista neravnopravnosti zene. Ove krupne zadatke mozemo ostvariti S</-mo doslednim ozivotvorenjem naseg drustveno-ekonomskog i politickog
sistema. U tom pogledu je izvanredno znacajna uloga mesnih i
interesnih zajednica u kojima sami radni !judi treba neposredno
da od!ucuju o delu svoga vlas titog dohotka koji odvajaju za zadovoljavanje ovih i sticnih zajednickih potreba, kao i o najboljem mogucem nacinu koriMenja tih njihovih sredstava. Oni sami, a ne neko drugi u njihova ime.
Vi ste, druze predsednice, vee upozorili na ne-ke Cinjenice koje vrlo reljefno pokazuju da se
bitno izmenio niz faktora I pretpostavki koji uticu na povecanje licesca zena u drustveno-ekonomskom, kulturnom i socijalnom razvoju ·nase
zemlje. Ukazali ste, takodje, da zena - kao
proizvodjac i kao gradjanin, moze danas vrlo
efikasno da utice na stvaranje i donosenje pogodnih resenja za · zadovoljavanje ekonomskih, socijalnih i drugi h potreba, ne samo svojih licnih,
13
�nego i svih· gradjana jedne mesne zajednice,
jedne organizacije udruzenog rada i sirih drustveno-politickih zajednica. Molimo Vas da iznesete Vasu ocenu da li je delegatski sistem,
kao specifican izraz samoupravne socijalisticke
demokratije, ve6 znaeajnije uticao na takvu
snamu integraciju zena u razvoj nase zemlje i
kakve su u tom pogledu dalje perspekti ve?
Nema nikakve sumnje da novi delegatski sistem
i u tom pogledu otvara izvanredno siroke moguenosti za dalji
proces ravnopravnog ukljucivanja zena u upravljanje svim drustvenim poslovima, na svim nivoima i u svim centrima odlucivanja, od mesne zajednice i osnovne organizacije udruzenog
rada do organa federacije. Sam karakter politickog sistema, koji gradimo, nuzno stavlja i zenu, kao uostalom i sve radne !jude, u novi drustveni polozaj, pa stoga s pravom ocekujemo
sve ve6e uce66e zena u politickom zivotu i odlucivanju.
U Socijalistickom savezu radnog naroda Jugoslavije pozitivno su ocenjeni rezultati poslednjih izbora za delegatske skupstine i ave druge samoupravne organe, u kojima je,
pored ostalog, u poredjenju sa ranijim stanjem, bitno poboljsana· i zastupljenost zena u delegacijama i medju izabranim delegatima. Zene danas cine 22 odsto delegata u svim izabranim
delegacijama. Najbolji rezultati ostvareni su u delegacijama osr
novnih organizaeija udruzenog rada, gde zene cine skoro jednu
tre6inu. To priblimo odgovara njihovoj brojnoj zastupljenosti u
ukupnom broju zaposlenih. Time s e jos vise priblizavamo ostvarenju nasih teznji da zene same, a ne neko drugi u njihovo
ime, ucestvuju u odlucivanju o svim bitnim drustvenim problemima, ukljucuju6i tu i sve one od cijeg re8avanja zavisi dalje
unapredjenje njihovog drustvenog patozaja.
Zelim da istaknem da medju stotinama hiljada
zena koje su danas angazovane i ukljucene u neposredno upravljanje, ima nesumnjivo veoma mnogo ne samo izvrsnih poznavalaca praktienih drustvenih problema i reainog zivota svake
odredjene sredine, .ve6 i sposobnih organizatorskih talenata, ciji je doprinos u radu delegacija i delegatskih skupstina svakako od neprocenjivog znaeaja za dalju demokratijlaciju politickog
14
rada i odlucivanja i oboga6ivanje njegove sadrZine, njegove zrvotne sustine. A to i jeste jedan od bitnih ciljeva naseg novog
Ustava i politickog sistema.
Kada je rec o novom Ustavu SFRJ, kao i o ustavima socijalistickih republika u na8oj zemlji,
dozvolite da Vas pOdsetimo da su sagovornici
iz inostranstva n.e jedanput postavljali pitanje
zasto je u njima izostavljena klauzula koja je,
jos od prvog Ustava donetog u novembru 1945.
godine, u tek oslobodjenoj zemlji, isticala da
je "zena ravnopravna sa muskarcima u svim
oblastima drzavnog, privrednog i drustv:enog
Zivota" .....
U odgovoru na ovo pitanje bieu veoma kratak,
jer, smatram pa ceo nas Ustav, po svojoj sustini i po svim
svojim nacelima, odrazava na najbolje mogu6i nacin nase poimanje problema stvarne ravJ;Iopravnosti zena u na8em drustvu.
Mora se imati u vidu da je naiiim Ustavom iskljucena svaka
vrsta diskriminacije, bilo da se javlja u domenu nacionalnom,
verskom ili bilo kojem drugom, pa prema tome i u odnosima
izmedju polova.
U svom istorijskom govoru na Zemaljskoj konferenciji Antifasistickog fronta zena Jugoslavije,
u Bosan5kom Petrovcu decembra 1942. godine,
u punom jeku narodnooslobodilacke borbe u Jugoslaviji, drug Tito je istakao znaeaj uceil6a
jugoslovenskih zena u ovom za sve nase narode
presudnom istorijskom periodu. Ako dozvolite
citiracemo samo jedan kratak odlomak iz govora druga Tita: " ••• Ja se ponosim sto stojim
na celu Ar mij e ii kojoj ima ogroman broj zena.
Ja mogu kazati da su zene u ovoj borbi po
svom herojizmu, po svojoj izdrl\ljivosti bile i
jesu na prvom mestu i u prvim redovima i nasim narodima Jugoslavije cini east Sto imaju
15
�dosledno ostvarivanje ideala, za koje su se one taka nesebiiino,
herojs ki borile.
takve keeri ••• One se bore zanezavisnost svojib
naroda i to je sas tavni dio velike borbe za njihovu ravnopravnost, koju su nasim zenama u granicama Jugoslavije osporavali, nedaju6i im ni pravo
glasa ni pravo ukljuiienja u drustveni zivot. u
ovoj borbi one se danas bore za ravnopravnost
zena." Kako Vi, druze predsedniiie, danas posle tri decenije - proc enjujete ulogu zene u
nasoj revoluciji i smatrate li da su i nove generacij e jugoslovenskih zena opravdale visoka
priznanja i poverenje iz ratnog perioda i da se
sa istim takvim entuzijazmorn bore za dalji kontinuirani razvoj nase revolucije?
Kad se govori o ucescu i augawvanosti mladih
generacija, a posebno m!adih generacija zena, na obezbedjenju
kontinuiteta i da!jem uspeiinom razvoju nase revolucionarne borbe, nesumnjivo je da su one i spremne i sposobne da dostojno
i sa uspehom, u novim uslovima, suocene sa novim isto tako
s!ozenim i odgovornim zadacima, nastave delo svojih majki i
oceva. One to, pre svega, dokazuju svojim radom i stvaralai'itvom, kao i svojom od!ucnom borbom za ostvarenje mira i
ravnopravnih medjunarodnih odnosa i svako ugrozavanje nai'ieg
nezavisnog samoupravnog razvoja, svaki atak na · nasu slobodu i
integritet - naisao bi na isti takav herojski otpor, ispoljila bi
se ista od!ucna reiienost i spremnost da se odbrani sve ono sto
smo krvlju i ogromnim naporima ostvarili u proteklim decenijama, da se sacuvaju tekovine za koje je p!acena taka visoka
cena.
U ovoj, Medjunarodnoj godini zena, mi istovremeno obelezavamo i tridesetogodisnjicu pobede nad faSizmorn
koji je bio, jeste i ostaje smrtni neprijatelj svakog demokratskog poretka, koji je posebno bezdusan i surov u odnosu na zenu. Nikada ne mozemo i ne smemo zaboraviti da smo pobedu
nad fa sis tickim agresorima i pobedonosni is hod oruzane faze
naile revolucije ostvarili uz veoma rnasovno uiiei'i6e zena. Takodje smatramo da je veoma znacajno da ne samo evociramo se6anja na najs!avnije dane iz nedavne proi'ilos ti nasih naroda i
na ovaj prelomni period u nasem razvoju, vee i da neprekidno
crpimo iz te borbe i iz toga perioda nove podsticaje za puno
i dosledno ostvarivanje svih onih teznji i ideala za koje je dalo
svoje zivote milion i sedamsto hiljada gradjana ove zeni je, medju kojima je bi!o preko ilesto dvadeset hiljada zena. Svi smo
mi duzni da odamo najvece mogu6e priznanje neprocenjivom doprinosu koji je dalo oko dva miliona zena Jugos!avije, ukljucenih na raznovrsne .naiiine u ovu sveopstu borbu, a medju njima
i herojizmu preko sto hiljada partizanki pod oruzjem - od kojih je svaka cetvrta poginula, a od prezivelih svaka druga ranjavana i medju kojima je devedeset i jedna proglasena za narodnog heroja. Besmrtni su likovi hi!jada i hiljada zena-radnica, se!janki, ucenica, intelektualki - kojima su nasa umetnost
i umetnicko stvaralai'itvo, a na zalost i naaa istoriografija joii
uvek ostali veliki duznik.
Da se, druze predsednice, vratimo na neke
fundamentalne problems kojih smo se ranije vee
de!imiciJ.o doticali. U savremenim takozvanim
pokretima za ostobodjenje zena, narocito na Zapadu, postoje tendencije da se problem oslobodjenja zene veze za tzv. borbu polova; da li je
to opravdano i kakav je odnos izmedju ove ideje i marksistickog koncepta klasne borbe?
U programima, idejama i parolama savremenog
pokreta za oslobodjenje zena, kao i u literaturi koja obrazlaze
njihova idejne stavove, eesto se -istice koncept borbe polova kao
dinami Cki princip pokreta za oslobodjenje zena .. Ideja da je
"borba polova'' osnovna motorna snaga istorije oslobodjenja zene, nije nova. Ona je danas aktuelizirana, iako pripada onim
teorijskim i politickim polfuiiajima da se sociologija zameni
biologijom, i da se u .biologizmu trazi odgonetka za drustvene
odnose i probleme. Karakteristiiino je da se borbi polova daju
razlicita znacenja. Ona je shvacena eas kao zamma za klasnu
borbu, cas kao paralelna sa idejom klasne borbe, a nekad i
kao teza da oslobodjenje zena moze biti samo akt suprotstavljanja muskarcu kao skoro iskljucivoj "vladaju6oj klasf' i
Medjutim, nesumnjivo je da najtrajniji i najlepsi ·spomenik zeni - ucesniku nase revo!ucionarne borbe jeste
16
17
I
�"gospodaru". Medjutim, odnos izmedju klasne borbe i sukoba
polova je mnogo slozeniji. Klasna borba nije jednostran proces
i pravolinijska akcija, kao neka borba izmedju dve protivnicke
vojske. Ona podrazumeva proces menjanja klasne strukture istorijski prevazidje!le drustvene ekonomske forinacije, i to u
svim 'njenim dimenzijama i izrazima,Klasna b'otba se 'manifestuje na
svim podruiijima drustva i njegovog zii>'Dtll.i od ekonomske i po~
liticke sfere do kulture i nauke. dna se ostvarU:je u drustvenoj,
politiCkoj i misaonoj akciji, i to ri sv'akoj ria specifi&li'n naCin,
s tim sto im je zajednicko prevazilazeilje starog i uspostavlja~
nja novog, napredriijeg i boljeg,
iJ tOni odriosil poktet za Mlobcid)erije zena je
drustveni, politic!d i kulturni pokret, kdji nije lisen lii izves~
nih bioloskih elemenata, takbz\iiine· seksualne revolucije, U o~
vom opstem i slozenorri, a, ii dsiii:ivi jedinstveliom pokretu, ri~
rna hijerarhije, i zato iie odg6v'i1Ni iii markSizmu, ni interesu
zena, teznja da se pokre6u pitalija priariteta izmedju klasne
borbe i borbe polova, Takve tei!rije naiazimo u: raznim shvatanjima i prograinima tzv, radikaltiih oslobodilackih pokreta ze~
na i one ceato dovode do idejriih korifuzija i politickib inercijjl.,
kao i do avanturizrria i ekscesa raznih vrsta.
Oslobcidjenje zena n!l zavisi sarro pa lii prven~
stv'en6 od potiskivanja "vlasti muskaraea'', liiti od njihovog for~
malilog izjednacenja sa muskarciina, a jos marije u uspostavljanjti kakvog "carstva zenai' na ZemljL Marks je isticao da
je emancipacija zena moguea samo kao ljudska emancipacija;
to je osnovni princip ko]i ee dovesti do oslobodjenja i jednako~
sti zlliH\, Bez opstedr1lstvene erriancipacije nema ni emancipacije ~eiia ni njenog prava na njen autentiean i slobodni razvitak,
Dosadasnja; pa i postoj e6a supremacija muskaraca i potcinjenost .zetia se jedino rriogu otkloliiti, u "sloboonoj zajedliici illobodnih !judi", Komunizarri je i ovde resenje za ova slozeno pi-"
tanje. u prelazilom periodu 1l korrie ziviino; klasria borba je
bila i os tala bsnovna pokretacka snaga i motor drustvenih pre~
obrazaja u kojiina se maze vrsiti posteperio oslobbdjenje celoA
kupnog drustva ocl svih oblika ofudjenja, ilejednakosti i poliize~
nja, a time i uspostavljanje zene kao slobodii6g !judskog bica,
U tom procesu svest, akcija i ·angazovanost zella cini da klasna borba bude sira, odlucnija i uspesnija.
18
Sve sto sam ovde istakao ne znaCi da imamo
pravo da ospo.ravamo odgovarajueu specificnost zen,:il i njihove
problematike, kao i opsti znaeaj niza novih ideja i pogleda koje one danas unose u svojim revolucionarnim zamislima i aktivnostima. Svako potcenjivanje ovog doprinosa je ne samo, kako se danasnjim recnikom kaze, stav birokratije, vee i osiromasuje borbu coveka za bolji i istinitiji svet.
Da li biste istakli neke teskoee iii cak prepr.eke u proeesu emancipacije zena u nasoj zemlji?
Te prepreke i teskoee postoje i pogresno je smatrati da socijalizam kao sistem automatski resava pitanja jednakosti i druga prava i potrebe savremene zene u nas. Socijalizam
ima tu prednost sto on brze otklanja ideologiju vladajuce burzoaske klase, koja je nipodastavala polozaj i ulogu zene u drustvu
i sto, nastavljajuei revoluciju i ostvarujuei ideologiju radniCke
klase; brze otklanja materijalne, pravne i formalne nejednakosti izmedju zena i muskaraca. Ali, to nije sve, niti nas to maze potpuno zadovoljiti.
Ne samo nasledjena materijalna i kulturna zaostalost, vee 1 relativna opsta nerazvijenost uslova u kojima se
gradi socijalisticko drustvo, a narocito proces zaostajanja ljudske svesti, stvaraju i u nasem socijalistickom drustvu niz tesko6a i prepreka, ne samo za punije ostvarivanje ljudske licnosti zena, vee i za ostvarivanje njihovih prok[amovanih prava i
sloboda. U ovakvim uslovima jos uvek ima. pojava i teznji iskoriscavanja drugog, nasilja i gospodarenja, narocito od onih koji
su po tradiciji, iii na osnovu materijalnih i drugih pogodnosti,
u moguenosti da to cine. Takve pojave u ljudskim odnosima i
ponasanjima, cak i kad su prihvaeene Od druge strane, odrzavaju hijerarhije u drustvu, u porodici, u ·kuei i u licnim odnosima i otezavaju da zena bude i da se oseti kao slobodan ravnopravan clan socijalisticke zaj c<:lnice.
Otuda nasa idejna i politicks akcija mora biti
usmerena na menjanje ljudskih odnosa, svesti, tradicionalnih
vrednosti i "prirodnih navika". Vise nego ikad danas se samoupravna politicks. misao i akcija moraju prosiriti na podrucje
19
�kulture znanja, svesti i morala. To isto zahteva
nosti i samokriticnosti, manje mehanicizma, vise
u na8oj misli, akciji i pona8anjima svih i svakog.
nam je isto tako jedna vrsta unutra8nje dr-ustvene
pogledu onog Sto cinimo, sto jesmo i kuda idemo.
i vi8e kritichumanizma
Potrebna
kontrole u
Napominjem sve ovo, ne samo da istaknem svu
slozenost i sve teskoce u procesu oslobodjenja zene, vee da ukazem i .na nuznost promena nacina misljenja i rada tzv. subjektivnih faktora socijalisticke svesti, odnosno u prvom redu
Saveza komunista i Socijalistickog saveza radnog naroda. Ova
Medjunarodna godina zena pruzila nam je priliku ne samo da istaknemo U pryj plan II ZeDSkO pitanje11 , VeC j da preiSpitaffiO
sebe i da pokrenemo sebe i druge prema pravim problemima
koji leze u dubinarna naseg drustva i nas samih. Na osnovu
svega toga, uz aktivnu ulogu napredne marksisticke misli i ljubavi prema istini i drugom, mi mozemo postepeno doprinositi
da se humanizuju ljudski odnosi i time da zene dobiju s voj pravi dostojanstven lik, sa one strane eksploatacije, dominacije i
ponizavanja. U ovim sves tranim, kulturnim i moralnim preobrazajima koji su u osnovi politicki neodvojivi od nje, niko nema pravo da bude po strani i da bude sasvim zadovoljan sobom
i svojim doprinosom.
zalagala za reeavanje sustinskih problema svakog datog periods, tako i danas ovaj Ca.sopis treba da doprinosi ostvarivanju .
sveukupnog druStvenog razvoja i re8avanju svih osnovnih problema radnih !judi i · gradjana, medju kojima su i oni specifieni
prohlemi koji se oduose na drustveni polozaj zene. To su, pre
svega, dalja izgradnja socijalistickog samoupravnog druStva na
novim ustavnim nacelima i odlukama Desetog kongresa Saveza
komunista Jugoslavije, puno ostvarenje samoupravne ustavne
pozicije svih radnih !judi - bez obzira na pol - u proizvodnji
i upravljanju, tako da oni postanu neposredni nosioci razreilavanja svih bitnih opstib, drustvenih, kao i svojib posebnih zivotnih problema, da ovladaju svim sredstvima, uslovima i re-,
zultatima svoga rada i zivota.
·
Jasno je da se ti veliki zadaci mogu ostvariti
jedino zalaganjem svih organizovanib socijalistickih snaga i subjekata samoupravnog druStva, na svim nivoima odlucivanja.
Sredstva informisanja imaju u tom pogledu izvanredno veliku
drustvenu uloJN, mogucnosti i zadatke. Zelim vam puno uspeha u tom plemenitom i odgovornom rad\1. Na svima nama je
da se zaloZiiiD da se to i ostvari, tako da predstojeci jubilej
svi zajedno na pravi nacin obelezimo.
Dozvolite, druze predsednice, da Vas, na kraju,
podsetimo da ce u 1976. godini casopis "Zena
danas", koji je grupa mladih komunis tkinja u
Omladinskoj sekciji Zenskog pokreta u Beogradu pokrenula u teiiktm danima nadiranja fasizma 1936. godine, obeleziti svoj 40-godisnji jubilej. Koje poruke i kakve zadatke treba 11 Zena
danas" da preuzme u s vojoj daljoj izdavackoj
orijentaciji?
Neosporna je pozitivna uloga koju je ova] casopis odigrao u protekle cetiri decenije, u predratnim, ratnim i
posleratnim godinama. "Zena danas" ce u sveukupnim druiltvenim napbrima za ostvarenje pune ravnopravnosti i oslobodjenje
zene u na8em druiltvu i dalje imati znacajne zadatke. Kao sto
se u razlicitim etapama l'azvoja naileg druStva "Zena danas"
20
21
�T I T 0:
"
Za nas pokret od samog pocetka do danasnjeg dana karakteristicno je veliko ucesce zena.
Treba najprije podsjetiti na veliku ulogu zena u
predratnom revolucionarnom periodu, na odvaznost i samoprijegor na svim sektodma rada, na njihova aktivno ucesce u demonstracijama, strajkovima i drugim oblicima borbe. Ta aktivnost nije jenjavala ni u vrijeme najdublje ilegalnosti KPJ, kao
sto je bio slueaj poslije zavodjenja sestojanuarske monarhofasisti&e diktature. Stavi8e, u periodu nemilosrdnih progona i najsurovijeg terora, kojemu su bile izlozene isto kao i muskarci,
medju zenama•je joi'i vise jaealo uporii'ite Partije. I sam polozaj zena u predratnoj Jugoslaviji podsticao je njihovu aktivnost
u revolucionarnom pokretn. Jer, nije se radilo samo o njihovoj
politickoj neravnopravnosti, vee i o najizrazitijoj eksploataciji.
Poznato je, pored ostalog, da su za jednak rad dobijale cesto i
upola manju platu od muskaraca.
Ukljucuju6i se u svenarodnu borbu protiv klasnog i nacionalnog ugnjetavanja, za socijalnu pravdu i gradjanske sl<Jbode, zene -su se borile i za svoju politicku ravnopravnost, za pravo na rad i jednake plate za isti uCinak. Bilo je
dosta zadataka koji su posebno povjera vani zenama i koje su one savjesno i disciplinovano izvrsavale izlazuci se i najvecim
opasnostima. Svoju hrabrost zene su ravnopravno dokazivale i
onda kada bi pale u ruke policije, u trenucima najveceg zlostavljanja i mucenja.
KPJ je posebnu paznJU poklanjala razvlJanju aktivnosti zena u predvecerje teskih borbi za koje se znalo da dolaze. Do velikog ucesca zena u nasem narodnooslobodilackom
ratu nije doslo slucajno. To je bio rezultat rada Partije prije
rata i visoke drustvene svijesti, politicke zrelosti i patriotizma
velikog broja zena u nasoj· zemlji.
0 doprinosu zena u tim sudbonosnim danima za
nase narode, kako na frontu taka i u pozadini, zna se dosta
�van nase zemlje. Ni teske borbe, ni dugi iscrpljujuci marsevi,
ni razne druge nedace koje s·u zene morale da savladjuju sa krajnjin1 fizickim i psibickim naporima - nisu nikada dovodili do pojava malodusnosti i do gublj enja vjere u pobjedu. U historiji su zaista rijetki primjeri tako masovnog ucesca zena u borbi i njihove
tako velike hrabrosti i stoicizma. Svojim po:irtvovanjem u borbi
za spasavanje ranjenika zene su dale poseban doprinos humanoj
strani nase revolucije. A ta briga o covjeku jacala je borbeni moral uopste kao jedan od odlncujucih faktora pobjede.
Ravnopravnost zena u nasem druEt vu, sto je jedna od tekovina nase borbe, nije, dakle, nesto sto je zenama poklonjeno. Ona je stecena u borbi u kojoj su zene ravnopravno ucestvovale i podnijele ogromne zrtve. Dovoljno je pomenuti da je 88 zena u nasoj zemlji proglaseno za narodne heroje.
U razvitku socijalistickih drustveriih odnosa poslije rata doslo je do bitnih promjena i u pogledu polozaja i uloge zena, ciji znacajan doprinos nije izcstao ni u jednoj oblasti zivota.
Koliko se samo poveealo njihova ucesce u privredi L'drustvenim
sluzbama, najbolje govori podatak da danas jednu tre6inu svih zaposlenih u zemlji cine zene. Jos je znaeajnije od toga da su to, u
sve vecem broju, generacije skolovanih zena, sto jos vise doprinosi njihovoj radnoj i drustvenoj afirmaciji.
Naravno, ravnopravnost zena nije nesto sto je staticno i sto je jednom za svagda garantovano. Potrebne su statue akcije drustva i njegovih najslljesnijih snaga za potpuno uklanjanje
starih shvatanja i ukorijenjenlh navika i za obogacivanje te ravnopravnosti novim sadrzajima. A za to upravo nail samoupravni socijalisticki sistem pruza sve ve6e mogucnosti. U demokratskim
procesima izgradnje slobodnog i humanDg'· drustva u kame svi gradjani treba da odlUCUjU 0 SVim drustvenim poslovima - Siroki SU
prostori i za aktivno, ravnopravno ucesce zena, kao i za doprinos
njihovih organizacija. Nema sumnje da ce zene znati da koriste
svoja prava is to onoliko koliko su spremne da i ubuduce ispunjavaju svoje obaveze.
Ovaj Zbornik bice od velikog znaeaja i kao vrijedan
prilog historiji naseg radnickog pokreta i revolucije i kao dragocjeno stivo za vaspitanje novih generacija zena na koje treba prenositi
duh slobodarskih i borbenih tradicija."
Napomena: Ova izjava druga Tita objavljena je u Zbornlku posvecenom borbem>m putu zena Jugoslavije, izdanje Leksikografskog
zavoda Srbije, 1972. godine.
"ZENE JUGOSLAVIJE U NARODNOOSLOBODILACKOJ
BORBI I SOCIJALISTICKOJ REVOLUCIJI"
1941-194 5"
�JUG CSLAVJJA 1918-1941. G ODINE
- DRZAVA NACIONALNE NERAVNOPRAVNCS'TI I SOCIJALNE
NEPRAVDE
Napomena:
Tekst "Zene Jugoslavije u narodnooslobodilackoj
borbi i socijalistickoj revoluciji
1941~1945''
-
Redakcija "Zene danas" prenosi iz. posebne publikacije ko)u, povodom 30-godi8njice pobede
nad .fasizmom, u redakciji Dusanke Kovacevic,
priprema Konferencija za pitanja drustvenog
po~
lozaja zena Jugoslavije.
Knjiga 6e izici na engleskom, francuskom, ruskom i spanskom jeziku.
Jugoslovenska drzava stvorena je nakon prvog
svjetskog rata, 1918. godine. U nju su usle Srbija i Crna Gora, koje su bile samostalne drzave, zatim Hrvatska sa Dalmacijom, Bosna i Hercegovina, veci dio .Slovenije i Vojvodina, ko- ·
je su ·se do tada nalazile u sastavu bivse Austro-ugarske cal!e-.
t.ri_ne_ M~.ker!o!!!ja je !.! sestav j~0S!D'tenske drZ2.ve t:ela. c~im
svojim dijelom koji je nakon oslobodjenja Makedonije od Turaka
1912. godine pripao Srbiji, Ostali dio Makedonije ostao je u sastavu Bugarske oonosno Grcke. Ujedinjenje je bilo zelja svih
jugoslovenskih naroda. Oni su u stvaranju jugoslovenske zajednice vidjeli izlaz iz nacionalnog ropstva i poteinjenosti u kojoj
su zivjeli vijekovima bilo kao dio otomanskog ili austro-ugarskog car.stva Oc!upiruci se pokusajima asimilacije i nasilne denacionalizacije nepre.stanom borbom za nacionalnu slobodu i nezavisnost.
Ali, o nacinu konstituisanja novostvorene drzave, o njenim granicama i unutrasnj em poretku, umjesto naroda oolucivale su ve!ike sile pobjednice f.l. imperijalistickom ratu
i burzoaski vr\lovi u zemljama koje su ulazile u sastav nove
drzave, osobito ve!ikosrpska burzoazija i monarhija, koje su
svoj prestiz nad ostalim gradile na zrtvama koje je dao srpski
narod ad 1914. do 1918. godine u ratu protiv Austro-Ugarske
i njenih saveznika.
Nova drzava zapocela je svoje postojanje sa nesigurnim granicama izvan kojih je, odtukom velikih sila, ostao
znatan dio nacionalnih teritorija Hrvatske, Slovenije i Makedonije.
Zi vat u zemlji tekao je u znaku dubokih unutrasnjih sukoba oko druiitvenog uredjenja, nacionalnih odnosa,
27
�revolucionarnih pokreta seljastva koje je trazilo dosljedno sprovodjenje agrarne reforme ( radnicke klase koja se borila protiv
kapi'talisticke eksploatacije, za pravednije drustveno uredjenje,
povoljnije uslove rada i zivota.
SVI OBLICl NEJEDNAKOSTI POLOVA OD MNCGOZENSTVA, KUPOPRODAJE
ZENA • OBESPRAVLJENCG POLOZAJA
U DRUSTVU I PORODICI DO TEGOBA
SAVREMENE PROLETERKE U RADNOM
ODNOSU- BILl SU PRATILAC ZIVOTA
JUGOSLOVENSKIH ZENA
<
Qrustyene krize izazvane nerijesenim nacionalnim i socijalnim problemima s ve su se vise zaostravale. Drzava u koju; su 'usli vee razvijeni narOdni individualiteti sa teznjom da nesmetano i slobodno" napreduju postala je zemlja nacionalne neravnopravnosti i najsurovijeg klasnog ugnjetavanja.
Ono sto je ujedinjavalo burzoaziju pojedinih jugoslovenskih zemalja i sto ju je sililo na medjusobne kompromis,e bio je, strah od revolucionarnog gibanja naj sirih narodnih
slojeva kojima je oktobarska revolucija 1917. otvarala nove vidike, ulijevala vjeru u narodne snage u borbi proti v nepravdi,
nasilja i bijede u kojima su zivjeli.
JugoSlovenska burzoazija stajala je u vanjskoj
politici na pozicijalna najreakcionarnijih snaga medjunarodnog
irilperija!iznia u borbi protiv mlade tek stvorene Sovjetske republike. , Ona ne samo da nije priznala Sovjetski Savez, nego je
postala azil mnogih kontrarevolucionara iz biviie carske Rusije.
U takvoj politickoj i privrednoj situaciji i takvim odnosima, u zemlji sastavljenoj od naroda koji su do tada
zivjeli i razvijali se pod razlicitim drustveno-istorijskim uslovima, nije se moglo ocekivati njihova istinsko sjedinjavanje.
Drug Tito o tom periodu kaze: "Ovdje se ne radi o tome da li
je trebalo doci do stvaranja nove drzave, odnosno do ujedinjavanja. No, do ujedinjavanja Juznih Slovena je trebalo i moralo
doci. To je hila ideja najnaprednij{h ljudi i zemalja koje su se
nazivale juznostovenskim. Ali, radilo se o tome na kojim ce
principima biti zasnovano to ujedinjenje, radilo se o tome da
se jedno nacionatno ugnjetavanje ne zamijeni drugim, da se socijalno izrabljivanje radnih !judi pod Austro-Ugarskom ne zamijeni jos gorim izrabljivanjem od mlade nezajazljive burzoazije u novostvorenoj drzavi." (V kongres KPJ).
28
Uporedo sa pojavom kapitalisticke privrede i drustvenih odnosa koji je prate, u svakoj od zemalja koje su usle
u sastav Jugoslavije nastajao je i razvijao se krajem XIX i pocetkom XX vijeka, pod uticajem naprednih pokreta u zeml~ama
Evrope, pokret zena za emancipaciju. On se razvijao zaviSno
od uslova u kojima su zivjele zene pojedinih krajeva.
Pravni propisi koji su regulisali polozaj zena u
braku i porodici, odnose muza i :ilene, roditelja i djece, pra~o
nasljedjivanja, razlikovali su se u pojedinim dijelovima zemlJe,
pa se moze govoriti o ,iiest pravnih podrucja. Medjutim, u svojoj osnovi svi su oni znacili diskriminaciju zene _u ~rustvu, br~ku
i porodici. u Srbiji i Makedoniji, ,na primjer, bro Je na snazr
Srpski gradjanski zakonik iz 1844. godine koji je zene izjednaeavao sa maloljetnicima i maloumnicima.
U clanu 39. toga Zakona pisalo je: "Mladotjetnici
se drze za nedorasle i oni stoje pod osobitom zastitom zakona."
A dalje se objasnjava: "Miaiidjetnicima se upodobljavajti svi oni.
koji ne mogu ili im je zabranjeno sopstvenim im~nje_m rukov~tl,
a takvi su: svi uma useni, raspikuce sudom oglasem, propallce,
prezaduzenici cije je imanje pod steeajem i udate zene za zivota muzevljeva."
"Sa maloljetnicima i maloumnicima" zene je izjednaeavao i Austrijski gradjanski zakonik od 1811. godine ~oji
je vazio na podruCju Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovme
· s tim iito su u Sloveniji vaziJe i kasnije izmjene i dopune. Prerna o~om Zakoniku · zena nije mogla biti zakonski zastupnik ni
svoje djece nego s~mo sututorica, nije mogla svjedociti prilikom sastavljanja testamenta itd.
29
�Pripadnost stanovnistva raznim konfesijama
(katplici, pravoslavni, pripadnici islamske vjeroispovijesti, Jevreji i drugi) sa svoje strane je upotpunjavala kodeks kojim se
regulisao polozaj zena. Svima je bilo zaj edni cko da zena treba
da se pokorava muskarcu i da zavisi od njega. Kupovina i prodaja zena, mnogozenstvo, pravo muskarca da u svako doba
"otpusti" zenu i drugi vladajuci obicaji stavljali su Muslimanke
u rang najnizih ljudskih bica. Spoljni znak ropstva Muslimanki
bio je tamni veo preko lica, zar i feredza, na koje su ih osudji vali obieaji koji su !mali rang vjer&ke dog me.
Tako su se u jednoj maloj zemlji stekli svi vidovi diskriminacije zene, od najprimitivnijih oblika zivota zene
naslijedjenih od turske feudalne vladavine do tegoba proleterske
zene koja je usla u fabrike i postala predmet najgrublje eksploatacije od strane kapitalista.
Za vrijeme prvog s vjetskog rata zene su postale
znaeajan faktor u privredi zemlje. One su zamijenile muskar.ce
u tvornicama, u poljoprivredi, u raznim sluzbama. Dok su u
Srbiji napadnutoj od ·strane Austro-Ugarske 1914. godine, kao i
u C rnoj Gori, zene ulagale najvece napore i zrtve u borbi protiv agresora, u jugoslovenskim zemljama u sastavu Austro-Ugarske razvijao se sve organizovaniji otpor protiv nepravednog
rata; Dobrovoljci iz ovih krajeva ukljucuju se u redove srpske
vojske. ·ve!iki broj prisilno mobilisanih pripadnika jugoslovenskih naroda bjezi iz Austro-Ugarske vojske u takozvani zeleni
kadar, to jest sa oruzjem u ruci sklanja se u sume da bi i2bilE!g'U sluzerije tudjinskim interesima.· Zene se organizuju u bor- ·
bi protiv oduzimanja stoke i poljoprivrednih proizvoda, !zgladnjavanja stanovnistva, nepravedne podjele i onako nedovoljnog
sledov~nja hrane. Istovremeno sve vise se angazuju u borbi za
stvaranje zajednicke jugoslovenske drzave.
Vee 1917. godine zene Slovenije, na prtmJer,
vode snafuu politicku akciju za stvaranje jugoslovenske drzave
u koju bi usla potpuno ujedinjena S'ovenija sa svim svojim dijelovima. Sve je to, istovremeno, budilo i svijes t o potrebi da i
zene u novoj drzavi dobiju ve<ia prava, to jest da se pravno i
politicki izjednace sa muskarcirna.
30
BORBA ZA RAVNOPRAVNOST ZENANEODVOJIVA OD OPSTENARODNE
BORBE ZA NACIONALNU RAVNQPRAVNOST, DEMaffiATIJU I SOCIJALNU PRAVDU
U nasljedju radnickog pokreta pojedinih zemalja
Jugoslavije bile su ne samo akcije zena nego i nastojanja dase
teorijski postavi zensko pitanje i da se poveze sa revolucionar~
nim radnickim pokretom.
..
_ U radnickoj stamp! objavljivane su rasprave i
clanci 0 zenskom pitanju, polemike sa klerikalnim .i ostalim
konzervativnim snagama, a u nekim vecim gradovima izlazilLsu
i posebni listovi namijenjeni radnicama u kojima je pisano o polozaju zena: i njihovoj borbi.
.
U aprilu 1919. godine odrzan je Osnivacki kongres Socijalisticke radnicke partije (komunista), a godinu dana
kasnije Drugi kongres u Vukovaru, na kome je _naziv Partije
promijenjen u Komunisticka partija Jugoslavije.
·
U program Socijalisticke radnicke partije (komunista), osnovane na Prvom kongresu, usao je zahtj ev za jednakost muskarca i zene.
·
· .
. Komunisti su vodili borbu da zene za jednak rad
dob!ju i jednaku platu kao muskarci, za zastitu trudnica i majki,
za porodiljska odsustva, za uvodjenje zenskih inspektora u inspekcijama rada i zas ebne kontrole za zastitu zena na radu. To
je posebno istakouto na Vukovarskom kongresu.
Komunisticka partija je hila jedina partija koja
se u bivsoj Jugoslaviji izjasnila i dosljedno borila za politicko i
drustvenu ravnopravnost zena.
Burzoask~ politicke partije ili se nisu !zjasnja.:.
vale o pitanju ravnopravnosti zena ili su zauzele stanoviste da
su zene neprosvijecene ida zato treba odgoditi davanje prava
glasa zenama. Ovakav stav burzoaskih partija proizlazio je iz
drustvenog sistema, a podri<avan je konzervativnim tradicijama,
31
�vjerskim. dogmama i propag'andom da je zena pozvana jedino
·da bude majka i doma6ica. Sa takvim sadrZajem su, na primjar, samo vjerske organizacije izdavale oko 20 easopisa koji
su svojom tematikom tezili' da zene odgoje u tom duhu. Slicno
burzoaskim partijaina, ponasala se i scX;ijaldemokratska partija.
Gradjapski femihisticki pokret u Jugoslaviji nije mogao privuci u svoje redove radnice i siromasne seljanke,
jer se nije bavio polozajem njih kao dijela ugnjetene i eksploatisane klase, nego samo problemom njihovog pravnog polozaja
u oclnosu na muskarce. Cinjenica da u sistemu klasnog i politickog bespravlja ni muskarce, pripadnike siromailnih narodnih
· slojeva, njihova politiCka prava nisu stitila od sve gore eksploatacije, ave je vise razvijala svijest radnih zena da je njihova
mjesto u opstenarodnom pokretu u kome ce se rjesavati i ukidanje njihove neravnopravnosti,
Radnice su strajkovale, radnicke zene pravile ·
"crveni obruCi' oko fabrika u kojima se litrajkuje i svojim tijelima· sprjeeavale prod or strajkbrehera i policije, organizovale
su kuhinje za ishranu strajkaea, ulazite u sindikate i preko
njih trazile svoja prava i ukljucivale se u opstu borbu radnicke
klase. Uz revolucionarne snags radnica i radnickih zena ulazile sti u pokret i druge, na razne nacine diskrimisane mase zena •. U radnickom pokretu nalazile su mjesto i siromasne setjanke koje su najteze osje6ale bijedu u koju je seljastvo gurnuto
politikom drzave i kapitalistickih elemenata na selu. U pokret
au ulazile djevojke kojima je dl"Zava zabranila pohadjanje uCiteljske ilkole, jer ima nezaposlenih ucitelja, i mlade uCiteljice kojima je zakonom propisano da se mogu udati samo za ucitelja
ako zele da sacuvaju' namjestenje. Bile su nezadovoljne zaposlene udate zene ili zaposlene djevojke koje su stanovale kod porodica, jer su, bez obzira na sposobnost i kvalifikacije, bite manje placene od muskliraca i prve na udaru kada je trebalo smanjiti broj zapos lenih.
Zene koje su u svim nacionalnooslobodilackim
pokretima svojih zemalja uzimale vidnog uceS6a bile su nepomirljivi borci protiv progona i .diskriminacije onog sto je Cinilo inclividualnost naroda kojima pripadaju •
. 32
Kakav je bio poloZaj pojedinih naroda u staroj
Jugoslaviji vidi se najbolje na primjeru Makedonije.
S jedne strane, teritorija. Makedonije je hila
podijeijena izmedju tri zemlje od kojih nijedna nije prizuavala
makedonsku nacionalnost. U okviru stare Jugoslavije Makedonija je tretirana kao "Juzna Srbija", makedonski jezik bio je zabranjen, administrativni jezik bio je srpskohrvatski, jezik na
kome su ucila makedonska djeca takodjer. Dodajmo tome. da je
pored C rne Gore, Makedonija hila najnerazvij enija u industrijskom pogledu. Nesta duvanske industrije bilo je sve .cime je
raspolagala. Zato nije slueajno sto su Makedonke bile vrlo aktivne u svim pokretima za nacionalno oslobodjenjra i socijalnu
pravdu. Stovenke i Hrvatice trazile su da odgajaju svoju djecu
u bogatoj kulturnoj bastini svojih naroda i narodnog jezika. One
nisu mogle Obezliciti svoje materinstvo u "troimenosti'' nad kojom je stajala sjenka monarha i kazne za sva nacionalna i klasna osje6anja.
• Siroki slojevi zena Srbije, Cije je zrtve i patnje
u minulim ratovima uzurpirala, kao lovorove vijence, velikosrpska bul"Zoazija da bi nametuula hegemoniju Y:itavoj Jugoslaviji, zivjele su u siromastvu i obespravljene. To su osje6ale i
Crnogorke, vjekovni bore! i ucesnici u svim borbama za slribodu s voje zemlje.
Protiv ' vjekovnih okova, socijalne nepravde i diskriminacije borile su se i zene Kosova. Stupale su u borbu i
zene pokrivene zarom i feredzom u vrijeme kada je taj simbol
ogranicenja licne slobode, potcinjenosti i · ugnjetavanja zabranjen
cak i u zemlji iz koje je donesen u nase krajeve. I po tome su
zene predstavljale borbeni element.
Svega toga burzoazija se bojala. Bilo da su se
nalazile na vlasti ili u opozidji, burzoaske partije su bile jedinstvene u stavovima: prema radni Ckoj klasi i pravima zena.
Zato clan 70. Vidovdanskog ustava iz 1921. godine glasi: "O
pravu glasa zena odlucuje se posebnim zakonom," Ta ista formulacija ponovljena je i u Ustavu iz 1931. godine, a zakon nikada nije donesen.
33
�ZABRANA RADA KOMUNISTICKE
PAR TIJE JUG OSLAVIJE
Iako su se neprestano borile zbog nejednako podijeljene vlasti i ekonomsklh pozicij:c u novoj drzavi, nacionalne
burzoazije su uvijek bile spremne na paktiranje kada su suocene
sa zajednickim neprijateljem: proletarijatom i komunistima. To
se najbolje pokazalo na izborima u ljeto 1920. godine, kada su
komunisti u vi 8e mj es ta dobili veeinu na izborima za lokalne organe vlasti. Na izborima za Ustavotvornu skupstinu iste godine
ko)nunisti su bill tree! po broju poslanickih mandata. Iza ovih
pobjeda stajale su pobunjene mase radrilka, siromasnih setjaka
i ostalih slojeva radnog stanovnistva.
Pored borbe za rjesavanje unutrasnjih pitanja,
radnicki pokret Jugoslavije vodio je akcije medjunarodne radnicke sotidarnosti protiv intervenclje protiv mlade Sovjetske Eusije, gusenja rev.clucije u Madjarskoj ltd.
Na seljake, nezadovoljne nacinom sprovodjenja
agrarne reforme, vlasti su slate policiju i vojsku. Agrarna reform.a sprovodjena je spore i djelimicno. Mnogl veleposjednici
su za "oduzetu " zemlju obesteceni vise nego da su je prodali.
Sitni seljacki posjedf bili su nesposobni da se odri.e pod pritiskom bogataskih Spekulacija. Tako je preko 700 hiljada sitnih seoskih domaeinstava bilo zaduzeno kod banaka i zelenasa placajuci ogromne kamate. Talas strajkova gusen je pucanjem u strajkace, pozlvanjem radnika u vojsku, otpustanjem sa posla, pa eak
i prisilnim raseljavanjem radnika lz pojedinlh rejona. Na strajkace su upuCi vane vojne jedinice, eak I topovi.
U Skupstinl je ubrzo poslije toga po skracenom
postupku izglasan zloglasni "Zakon o zastitl javne bezbjednosti
i pokreta u drzavi". Taj zakon proglasio je komunlsticku aktivnost zloCinom I dopuiltao takve progone komunista i njihovlh
simpatlzera da s e moglo nekaznj eno lei i na njihova fizicko lstrebljenje. Sve sto je znacilo opoziciju unitarlzinu i hegemoniji
slamano je nasiljem i najsurovijim progonima. Time je legalizovana neprikosnovenost monarha, centralisticko uredjenje, nacionatna neravnopravnost i omogueeno da kapltalisti, pomognuti
34
terorom drzave, po svojoj volji otpustaju radnike, produzuju
radni dan, smanjuju i onaka bijedne nadnice, vrse besprimjernu
eksploataciju zenskog i djecjeg rada.
Na potozaj zena u radnom odnosu uticala je, prije svega, ogranicenost broja radnih mjesta u uslovima nerazvijene privrede, sto je davalo moguenost postodavcima da izigravaju i one socijalno-zastitne mjere koje su bile propisane zakonima i drugim pravnim propisima. U periodu burnih revolucio~
narnlh pokreta radnicke klase i drugih siromasnih slojeva, doneseno je nekoliko znacajnih zakona iz oblasti socijatnog zakonodavstva. Oni su sadrzavali obaveze poslodavaca o zastiti zena
na poslovima stetnim po njihova zdravlje, na, trajanje porodiljskog odsustva, za vrijeme kojeg zene nisu mogle biti otpustene,
zabranu noenog rada i sl. Medjutim, ove mjere nisu bile dosljedno sprovedene, a krilenje zakona najcesce je prolazilo bez
postjedica za poslodavca. Pogotovo su to mogli ciniti n_esmetano nakon zabrane KomunistiCke partije i razbijanja sindikata.
Nesigurnost na radnom mjestn, diskriminacija u
platama, ogranicavanje broja zena u pojediruln sluZbama, izlgravanje propisa 0 radnom vx-emenu, zastiti na radu i zastiti
materinstva stvarali su ogorcenje kod radnica i drugih zaposlenih zena i spremnost na akcije protiv eksploatacije koja je vrsena nad njima.
Ni najsurovijim obliclma politicke obespravljenosti, bijelog terora, otpustanjem s pasta, nije se mogao unistiti
radnicki pokret. U · dubokoj ilegalnost!, des etkovana i progonj ena,
obnavljala je svoje redove i svoj rad KomunistiCka partija Jugos lavije.
Jedan od ob!ika povezivanja sa radnickom klasom i narodom bio je ulazak komunista i njihova aktivnost u postojecim kulturno-umjetnickim, sportskim, profesionalnim I slicnlm organizacijama. Zene, prlpadnice radnickog pokreta, ukljncivale su se u postojeca zenska udruienja i organizacije nastoje6i da sa ostalim naprednim zenama organlzuju akcije koje bi doprinijele c'~- se zensko stanovni8tvo ukljuci u borbu za poboljsanje svog polozaja i rjesavanje zivotnih problema naroda.
Gradjanske zenske organizacije koje su postojale u nekim d;.jelovima zemlje imale sm raznovrsne platforms
35
�udruzivanja i programe rada, Formirane su kao dobrotvorna
•
prosvjetna ili profesionalua.'udruzenja. Njihov manevarski prostor nije prelazio okvire postoje<ieg poretka, mada je u ovim
drustvima bilo i naprednih struja, osohito u horhi za rjesenje
. nacionalnog pitanja: i za naprednije zakonodavstvo u oblasti porodienih odnosa i gradjanskih prava zena.
Ulaskom u ova udruzenja omogu<iavalo se organizovanje nekih akcija koje bi bar donekle pomogle zenama, Jedna od njih je hila opismenjavanje.
Prema popisu iz 1931, godine, u Jugoslaviji je
procenat nepismenlh zena iznos!o 56,4. Narocito veliki procenat nepismenth zena bio je u Srbiji (78, 7), Milkedoniji (81, 7),
Bosni i Hercegovini (84), a na Kosovu eak 93, 9 odsto.
Ovakva nepismenost uticala je, pored ekonomske ·
bijede, i na sirenje zaraznih bolesti, na smrtnost djece, koja
je u pojed~~m dijelovima zemlje spadala medju najve<ie u svijetu, na vehk1 hroj porodjaja od kojih se nepismena zena nije ni
mogla ni znala braniti, na brzo starenje i kratko trajanje zivota stanovnistva.
Pa i ovakav skromni rad bio je poreme<ien i go-
tovo .ra:z;bijen novim politl&im krizama u zemlji.
Monarhofa!lis t1 cka diktatura, proglasena 6. januara 1929. godine, znaclla je joA zd<ii. obracun sa svim demokratskim snagama u zemlji, sa svim lito je stajalo na putu apsolutlstickoj monarh!j!, Dlktatur! je prethodio burni period parlamenllarnih ki:iza izazvanih neuspjelim pokusajima da se u borbi za vlast i ekonomske pri vilegije pojed!nih nacionalnih burzoazija nadju rjdenja u okviru postoje<ieg poretka. Iako je i\itav
izhornl sistem i parliimentarni zivot bio privid i fasada iza kojih se krila hegemonija, apsolutizam monarhlje i korupciondtvo
vrhunskih politiliara, iako je u sukohu osnovnih koncepc!ja 0 uredjenju drzave !zmedju centralizma i federalizma dolazilo do
kompromisa onda kada su to zahtijevali !nte1·esi krupne budoazije, postalo je ocito da se takvo stanje ne moze odrzati. C:ak .
i m!nimalne ustavne slobode bile au smetnje hegemonizmu i monarhiji. Ukidanjem Ustava 1929·. god!ne srus!le su se i posljednje kulise kojima je bilo zaktonjeno pravo lice diktatorske vla- ·
sti.
36
Opet su se pnnile tamnice. Na udaru je bilo sve
sto je najmanje moglo znaciti zelju za demokratijom, osnovnim
gradjanskim slobodama i promjenom postoje<ieg stanja.
Dokumenti iz tog vremena potvrdjuju da je veliki broj zena hio svjestan da se samo horhom moze mijeujati
postojece stanje. Iz redova radnica, studentkinja, htelektualki,
omladinki i ucenica raznih skola izrastale su revolucionarke
koje su politick! rad smatrale ohavezom i svakodnevnim zadatkom. Bilo bi nepodesno mjeriti uticaj revolucionarne ideologije
na zene njihovom organizovanom pripadnoscu Komunistickoj partiji. Dijelom zhog duboke ilegaluosti u kojoj je Partija hila,
zhog cega je i hroj Clanova Partije bio manji nego' sto je hilo
komunista, zbog unutrasnjih kriza' i frakcijskih horbi, a dijelom
zbog ukorijenjenih shvatanja u odnosu na zene, cega nisu hili
oslobodjeni ni svi komunisti, ,ulazak zena u Partiju hio je manji od zenskih snaga koje su se formirale i potvrdjivale u revolucionarnoj borhi.
Kada se govori o istoriji radnickog pokreta i
njenoj horbi, mora se istaci da je njegova sirina u raznim periodima zavisila od toga u kojoj je mj eri, pored organizovanja
borhe protiv klasnog ugnjetavanja, hio idejno i programski u
stanju da shvati revolucionarni. znacaj pokreta ugnjetenih naroda na nacionalnu ravnopravnost, kao i da osjeti kakva se revolucionarna snaga krije u zenama kao dvostruko ohespravijenom
dijelu naroda. Sve do tridesetih godina hilo je nejasno<ia i gresaka u stavu Komunisticke partije Jugoslavije o nacionalnom pitanju. Ukoliko je Komunisticka partija Jugos!avije u svom razvitku uspijevala da s vojim program om i akcijama izrazi interese i teznje najsirih slojeva naroda, ukoliko je sadrzinu klasne
borbe vise hogatila i ostalim rjeilenjima hez kojih nema ljudske slobode - nacionalnom ravnopravnoMu, ravnopravnoscu polova, slobodom misli, nauke i umjetuickog stvaralastva - utoliko je sticala vise pristalica spremnih da ·radnicko.m pokretu
stave na raspolaganje svoju borbenosti svoje sposohnosti.
37
�NARODNI FRONT PROTIV FASIZMA
Sredinom · tridesetih god ina u zemlji je snazno
rastao pokret za stvaranje Narodnog fronta, Cija je platforma
bila: demokratija, ekonomsko poboljllanje narodnog zivota,borba
protiv profaslstiCke orijentacije rezima, za pomoc republikanskoj Spanijl, za uspostavljanje prijateljstva sa Sovjetskim Savezorn. U to vrijeme za rad komunista !male su izvanredan znaeaj organizacije koje su mogle legalno raditi: kulturno-umjetn!- ·
Cka drustva, razna kulturna i sportskil. udruzenja, Savez drusta-;;
va seoskih mladiiSa i djevojaka (Slovenija), zavieajni klubovi stU::.
denata i njihove organizacije na univerzitetima, organizacije
Zenskog pokreta, Liga za mir i druga. U S!oveniji su napredne· studentkinje organizovale na najzaostalijim seoskim podrucjirna na sjevernoj granici takozvane radne i narodnoodbrambene
tabore kao uporiilta antifasistiCkog pokreta i pripreme za borbu
protiv fa~sticke agresije, Mnogobrojne zajednicke akcije, koje
su objed!njavali komunisti, dobijale su zamah jedinstvenog revolucionarno-demokratskog pokreta koji je snazno uticao na politick! Hvot zemlje.
Komunisticka partija Jugoslavije je ukljucivala
svoje clanar e svuda gdje se moglo djelovati na okupljanje naroda u antifasisticku borbu. Proslave Osmog marta, Prvog maja,
razne kulturne priredbe, radnicki strajkovi, demonstracije radnikil. 1 studenata, protest! protiv hapsenja i zlostavljanja naprednih gradjana i komunista - sve je to u isto vrijeme bilo dosljedno obiljezeno ne saJ;no unutarnjim problemima zemlje nego i
jasnim stavovima prema ratnoj opasnosti koja je zaprijetila covjeeanstvu. F aiiisticka Njemackil. 1 Italija vee su intervenisale
vojskom u Spaniji, italijanski faiiisti okupirali su Et!opiju, medjunarodna reakcija kovala je planove za uniiltenje prve zemlje
socijalizma. Na bojii!ta Spanije odlazile su stotine dobrovoljaca
iz Jugoslavije. Medju njima bilo je i 16 zena.
U svim akcijama koje su se vodile pod rukovodstvom Komunisticke partije sve masovnije su se pojavljivale
zene. One su bile aktivne u fabrlkama, u radnickim i drugim
38
naprednim druiitvima, na fakultetima i u skolama. Proslave Osmog marta bile su zajednicke proslave radnog naroda na kojima
su, osim zahtjeva za ravnppravnost zena, isticana i ostala pitanja koja su tiStala radni narod.
Na snazan otpor demokratske javnosti naisao je,
na primjer, pokuilaj vlade da se finansijskim Zakonom od 1934/
35. godine "zbog stednje budzeta:' 1 udate zene uklone iz drzavne
sluzbe. Vladina stampa je pisala: "Da bi se postigle budzetske
uiitede, Ministarski savjet ce utvrditi uslove daljeg opstankil. u
dr:Zavnoj ili samostalnoj sluZbi onih zena ciji su muzevi zaposljeni u drzavnoj, samoupravnoj ili privatnoj sluzbi, ili inace imaju dovoljno prihoda za odrzavanje parodic e." ·Ova mjera izazvala je talas protesta zena, sindikil.ta i svih naprednih gradjana,
zbog eega je vlada bila primorana da se povuce.
Shvatanje da su interesi radnih zena nedjeljivo
povezani sa radniCkim pokretom sve vise je privlacilo .zene u
rad!licki pokret i razvijalo kod njih povjerenje u Komunisticku
partiju. Komulli.stkinje su bile clanovi sportskih, omladinskih,
prosvjetnih, dobrotvornih druiltava i organizacija, radile u organizacijama zenskog pokreta, bile aktivne u sindikatima. Na
skupenom prostoru za drustveni rad, zene i omladinke iz redova komunista svim snagama su se borile za novu svijest zena,
za njihova kulturno i politicko uzdizanje. Njihova snaga bila je
u jasnoci pogleda na s vi jet, u ubjedjenju da se bore za novo
drustvo i bolji polozaj zene.
U Okviru zenskog pokreta pocele su se organizovati omladinske sekcije. Ql 1935. do 1937. godine ovakve sekcije osnovane su u preko stotinu gradova Jugoslavije. U svojoj
sustini duboko politicke, ove sekcije su organizovale razne akcije - opisinenjavanje zena, kulturne priredbe, zdravstvene i domacincke teeajeve, kurseve stenografije i stranih jezika, organizovale su zadruge mladih djevojakil., zenske nabavno-prodajne
zadruge sa zadatkom samopornoci ltd. Uporno su radile na politickom organi)>ovanju zena u borbi protiv rastuce opasnosti od
failizma i rata, za pravo glasa zena, za osujecivanje raznih
~jera poslodavaca i rezima koje su vodile pogorilavanju i onako
teilkih uslova Zivota naroda, Godine 1936. organizovana je zemaljska akcija zena pod parolom 11 Za mir i slobodl1". Torn prilikom prikupljeno je preko 600 hiljada potpisa zena.
39
�Dol.azak druga Tita na celo KomunistiCke partije
Jug;>stavije 1937. godine znaci pocetak novog razdoblja ne samo
u razvoju KPJ i revolucionarnog radnickog pokreta nego i u istoriji naroda Jugoslavije. Centralni komitet KPJ pod rukovodstvom Josipa Broza Tita zapocinje novi period brojnim jaeanjem
redova Partije i SKOJ-a i povezivanjem Partije sa svim drustvenim snagama koje su prihvatile program Narodnog fronta u
borbi protiv fasizma i rata.
Jasni stavovi o rjesavanju nacionalnog pitanja u
Jugoslaviji, o jedinstvu radnih !judi svih jugoslovenskib zemalja
pred zajednickom opasnoscu od rata i fasistil!:kog porobljavanja
zemlje imali su dnbokog odjeka u narodu i sve vise jaeali ugled i povjerenje rnasa u KPJ. Tito je dragocjene borbene snage vidio u om ladini i zenama.
Tada je od ukupnog broja zaposlenih bilo 25 odsto zena. Neke grane industrije, kao sto su teksti!na, duvanska
i druge zaposljavale su pretezno zensku radnu snagu. Pored toga, zene su radile u velikom broju u trgovinama i drugim usluznim djelatnostima.
Vladala je nesigurnost ne samo za osnovne uslove rada zena, nego i za njihov opstanak na radnom mjestu. To
je uticalo da se sve veci broj zena uclanjivao u radnicke sindi~ate, shvatajuci da ce orgab'izovano moci vise uCiniti za poboljsanje svojih zivotnih uslova i obezbjedjenje egzistencije. u redovima radnica i drugih naprednih zena formirale su se snazne
zenske licnosti i nepok~lebljivi borci. One su mnogo doprinijele
da se n svakodnevnom zivotu komunista i drugih naprednih !judi
mijenjao odnos prema zeni. Bilo je to postovanje prema drugu,
prema covjeku i saborcu. Zene su izdrzavale strahovita mucenja u zatvorima i nisu nikoga izdavale. Nekoliko desetina zena
~udjeno je na visegodisnju robiju u zatvoru u Pozarevcu, gdje
J_e postojalo posebno odjeljenje za zene politicks osudjenike.
~ene su po kisi i snijegu stajale pred zatvorima, vrijedjane od
zandarma, da bi predate branu i odijelo koje su sakupile za pohapsene drugove i drugarice. Zene so godinama cekale svoje
drngove _koji su camili u tamnicama, logorima ili se borili u
dalekoj Spaniji.
Uvijek kada jedan sistem propada, osim snage
naroda koji ga rusi, njegovom padu doprinosi i trulez u samoj
40
vladajucoj klasi. I obratno, u velikim pokretima naroda jedno
od borbenih oruzja je i etika onih koji prvi koracaju u stroju.
Ona zahtijeva brabrost, samoodricanje •. drugarstvo, nove odnose muskarca i zene, novi ideal muskarca i zene. Ona duboko
mijenja liene i porodicne odnose. Snaga prijateljstva i ljubavi
zasniva se na zajednickoj ideji, zajednickoj zrtvi i zajednickom
interesu. U borbi za preporod drustva, osim svjesnog prihvatanja revolucionarnog programa i njegovih akcija, u ljudima je
bila prisutna i zelja da s e o svemu razgranice sa malogradjanskim nacinom zivota. 0 borbi i revoluciji pisali su svoje najljepse stihove napredni. pjesnici, slikari stvarali platna, muzicari svoje kompozicije, njima su posvecena velika djela umjetnika boraca za slobodu naroda. Omladina se nadabnjivala djelim~ stvoreni n u oktobarskoj revoluciji. U taj mozaik revolucionarnih stremljenja naroda ugradjivale su napredne zene Jugoslavije svoje vrijednosti, snagu, svoje zrtve i nade u ljep8u i
sretniju sutrasnjicu.
U PREDVECERJE RATA
Pod pritiskom nezadovoljs tva naroda sa stanjem
u zemlji i spoljnopolitickih uslova 1939, godine, doslo je do nagodbe izmedju velikosrpske i velikohrvatske burzoazije. Stvorena je Banovina Hrvatska i forroirana takozvana "Vlada sporazuroa". Nije trebalo dugo cekati da se narod uvjeri da novostvorena vlsda nema namjeru da izvrsi obecanja o demokratizaciji,
da rijesi najteze ekonomske problema, ni da osposobi zemlju
za otpor u ratu koji se priblizavao. Iste te godine na ulicama
Beograda, Zagreba i SpUta prolivena je krv demonstranata koji
su trazili demokratske slobode, osposobljavanje zemlje za odbranu nezavisnosti, mjere protiv skupoce i gladovanja.
~U
toku priprema koje je vlada vrsila za donosenje izbornog zakona, pod rukovodstvoro komunis!a sprovedena je
siroka akcija za dobijanje prava glasa zena. "Zena danas" list koji je pokrenula grupa mladih komunistkinja iz Omladinske
sekcije Zenskog pokreta u Beogradu uputio je proglas zenama
41
�Jugoslavije u kome ih poziva u borbu za pravo glasa zena. osnovna misao proglasa i cjelokupne akcije za pravo glasa bila
je: zene ce se pravom glasa koristiti u borbi za mir, za slobodu i napredak naroda. Rukovodeci se odlukama Kongresa Internacionalne alijanse zenskih pqkreta, koji je odrzan u Kopenhagenu 1939. godine i na kome je izglasana "Deklaracija nacela!' (u kojoj je glavna misao bila da se zenske organizacije ne
mogu ogranicavati samo na borbu za svoja prava, vee treba da
s e ukljucuju u demokratske pokrete naroda), napredni dio Alijanse I organizacija Zenskog pokreta Jugoslavije dao je ovoj akciji
najiiiri drustveni znaeaj postavljajuci najosnovnija politicka i ekonornska pitanja zemlje.
A "vlada sporazuma" nije rijeiiila ovo pitanje,
kao ni druga goruca pitanja naroda. Zabranom strajkova, demonstracijama, koncentracionim logorima, ubijanjem demonstranata, progonima antifasista, ona je sprovodila dosljedno politiku
pov'ezivanja sa silama osovine i fasizacije zemlje.
Mnogobrojni dokumenti govore o tojne. U zemlji
neometano djeluje "peta kolona". Vlada donosi uredbu o osnivanju privatnih njemackih gimnazija sa pravom javnosti u nekoliko mjesta u zemlji. Donesena je uredba "0 ustovima za upis jevrejskih lica" na univerzitet i druge skole u zemlji, koja je
predvidjala ogranicenja skolovanja, slicno kao u failistickoj Njemackoj.
Vozovi odnose iz Jugoslavije u Njemacku hiljade
vagona poljoprivrednih proizvoda. Sarno za dvije godine izvoz
u Hitlerovu Njemacku povecao se za preko dvadeset puta.
Policija puca na radnike i omladinu koja trazi
hljeba, slobodu i odbranu zemlje. Kundacima se razbijaju protestne demonstracije zena protiv skupoce i slanja poljoprivrednih proizvoda u Njemacku (Ljubljana i mnoga druga mjesta).
BRANICEMO ZEMLJU!
Sile osovine pokoravaju jednu za drugom zemlje
Evrope. Failisticke trupe bile su vee odavno na granicama Jugoslavije. Jedini glas koji upozorava na opasnost od fasisticke
agresije je glas zabranjene Komunisticke partije. Jedina partija
koja organizuje narod za odbranu zemlje je Komunisticka partija Jugoslavije, Ona tumaci zajednicku opasnost koja prijeti od
fasizma svim · narodima Jugoslavije, tumaci njihov zajednicki interes u borbi protiv fasizma i poziva narod na bratstvo i jedinstvo. Omladina, na poziv Partije, uci rukovanje oruzjem, dje- ·
vojke i zene idu · na bolnicke kurseve i pripremaju se za odbranu zemlje. U zakljuecima donesenim na Zemaljskom savjetova.nju KPJ 1939. godine insistira·se na sirem angazovanju zena u
odbrani zemlje. "Zene su glavna radna masa pozadine; jer ostaju na njivi, na ulici, u porodici bez hranioca. Znaeaj rada
medja zenama je od sudbonosne vaznosti zbog ratne opasno~ti."
I rezim
ma i shvata na cijoj su
ve zene, posvecuju sve
uvodi posebne kartone i
je svjestan snage koja se krije u zenastrani. "Komunisti uvlace u svoje redovise paznje zenskom pokretu." Policija
spiskove zena-komunista.
Na Petoj zemaljskoj konferenciji KPJ koja je odrzana u Zagrebu 1940. godine podnesen je poseban referat o
radu Partije medju zenama:
.
"Rad medju zenama postaje za sve nas vazniji
sektor rada. Imperijalisticki rat, mobilizacija, nestasica zivotnih namirnica, besposlica i skupoca pojave su koje duboko zadiru u zivot ogromne vecine zena, od radnice, pa sve do gradjanskih zena. Ove pojave koje donosi sa sobom rat, bacaju~
jos brze i masovnije zene u revolucionarni proletarijat.Rad medju zenskim masama pqstaje, dakle, sa imperijalistickim ratom,
sve vazniji", - receno je u c•;om referatu.
Peta zemaljska konferencija KPJ istakla je, izmedju ostalog, da, iako su radnice izlozene najgoroj eksploataciji od strane kapitalista, postoje i problem! seljanki, stuzbeni.:
ca i ostalih radnih zena, postoje i drugi vidovi diskriminacije,
42
43
�ponizavanja i nepravdi CIJe .su zrtve zene i u druStvu i u porodici1 Sve je to zahtijevalo od komunista da vode raQuna o teB. kom polozaju raznih slojeva zena i da shvate vaznost okupljanja
zena u svenarodnu borbu za promjenu postojeceg stanja.
Rat koji se priblizavao vee je pokazivao svoje
surovo lice narodima Jugoslavije. Sve teilikoce koje su proiilazile i:t poremecaja koji su aile osovine izazvale svojim haranjem
po li:vropi vee su skupo placali i naSi narodL Oskudica u zivotnirn namirnicama zbog izvoza u fasistiCku Njemacku i Italiju,
skupoca, spekulacije na kojirna s.u se bogatili kapitalisti, minimaine potpore porodicama ciji su hranioci mobilisani u vojsku,
sto je dovodilo do jos veceg siromastva i bijede, prekovremeni
rad u. fabrikama u korist Crvenog krsta - sve je potvrdjivalo
Cinjenicu da burzoazija ratne t.eskoce prebacuje · na ledja radnog
naroda. Takodje je bilo jasno da au zene onaj dio naroda koji
je svim ovim teskocama najvise pogodjen. To je ukazivalo na
neophodnost da se KPJ odlucnije nego ikad angafuje kao nosilac
revolucionarnih akcija radnih zena i da ih ukljuci u opstenarodni pokret.
Na Petoj zemaljskoj konferenciji KPJ dosijedno
su obilje~ene idejne pozicije KPJ u odnosu na problema zena i
njihovu drustvenu ulogu. Zensko pitanje, pored klasnog i nac ionalnog, dobilo je vidno mjesto u teoriji i praksi komunista Jugoslavije. Osim programskih nacela o politickirn pravima i ravnopravnosti zena u svim oblastima zivota o pravu na jednaku
platu za jednak rad, lstaknuti su problemi zastite rnaterinstva,
borba proti v dvojnog mora Ia, nekaznjenog zavodnistva, kupovine
zena, prostitucije i drugih oblika nejednakosti zene u drustvenom i privrednom zivotu, Dublje idejno osposobljavanje clanova
KPJ za razumjevallje polozaja zena u kapitalistickom druStvu,
za istorijske uslol/e nastanka neravnopravnosti zena bilo je od
ogromnog znaeaja, osobito za mlade generacije koje su predstavljale stub partijskih i skojevskih organizacija.
.,
U predvecerje rata zapoceta je siroko organize-- vana akcija KPJ da iz redova potlacenih zena Jugoslavije primi
u svoje clanstvo sto vise onih koje su vee bile spremne da svoju snagu, znanje i revolucionar:nu sposobnost stave na raspolaganje u velikim borbama koje su predstojale. Moze se reci da
je zahvaljujuci radu KomunistiCke partije, zene Jugoslavije rat
44
zatekao u velikom broju spremne za borbu, i da je njihov veliki doprinos u narodnooslobodilackom pokretu u praksi dokazao
numost povezanosti borbe za oslobodjenje proletarijata, zena i
za nacionalno oslobodjenje.
27. MART 1941, GODINE:
BOLJE RAT NEGO PAKT!
BOLJE GROB NEGO ROB!
Iako je u narodu vladalo antifasistiCko raspolozenje koje se manifestovalo u javnom nezadovoljstvu politikom rezima, doiilo je do potpisivanja sporazuma 0 pristupanju Jugoslavije Trojnom paktu 25, marta 1941. godine, a 27. marta milioni rnuskaraca, zena i omladine Jugoslavije bili su na u.licama,
ogorceni izdajom, spremni da ginu za slobodu i nezavisnost svoje zemlje. Narodi Jugoslavije su zapravo toga dana zapoceli borbu protiv sila osovine i domacih izdajnika.
Sestog aprila 1941. godine njemacke bombe zasule su Beograd. Fasisticke armije napale su Jugoslaviju: ulazile
su u zernlju trupe fasisticke Njemacke, Italije, Bugarske i Madjarske•. Nastalo je kornadanje jedne male zemlje ciji su se narodi ujedinili da bi bili jaci, ali u kojoj je vodjena politika razjedinjavanja, nacionalne i socijalne neravnopravnosti, na sta su,
pored nadmocnosti oruzja, okupatori raeunali kao na najvazniji
uslov vojnog i ddavnog unistenja Jugoslavije. Svega 12 dana trajao je zvanicni rat. Slabo oprernljena i izdana vojska, nije mogla sprijeciti da midmocni neprijatelj vojnicki pobijedi. Ali narod
nije kapitulirao.
U sjenci kukastih krstova i uz prijelnju tenkova
dijeljen je ratni plijen: Siovenija je podijeljena izmedju Italije,
Madjarske i Njemacke, stvorma je takozvana Nezavisna Drzava
Hrvatska sa kvistingorn Antom Pavelicem na celu. Dalmaciju i
Hrvatsko p>.imorje anektirala je Italija. Srem i Bosna i Hercegovina nasle su se u sastavu Nezavisne Drzave Hrvatske, Srbija
po~ okupacionirn statusom dobija kvislinsku vladu, Kosovo je
pr1pojeno Albaniji pod okupacijom Italije, Backa i Medjumurje
45
�dodijeljeni su fasistickoj Madjarskoj, Makedonija je dozivjela
okupaciju Od strane italijanske i hugarske fasisticke vojske koja je tvrdila da "oslohadja Makedoniju"; Crnu Goru su okupirali italijanski faSi.sti. Okupatori su raskomadali Jugoslaviju. Pri
tome su, koristeci naslijedje nacionalne neravnopravnosti, nastojali da stvore privid oslohodjenja pojedinih naroda. Tako je
hilo sa stvaranjem takozvane Nezavisne Drzave Hrvatske ili sa
nastupom fasisticke Bugarske kao "oslohodioca" Makedonije,
itd.
NAJNIZI INSTINKTI KOJE RADJA
IDEOLOGIJA RASNE I NACIONALNE MRZNJE - POSTAL! SU ZAK ON U CKUPffiANOJ ZEMLJI
Okupatorska politika u zaposjednutoj zemlji hila
je u ekonomskom i vojnom pogledu usmjerena na jacanje vojnog
potencijala fasistickih okupatora pred predstojeci napad na Sovjetski Savez. U isto vrijeme, svi okupatori nastojali su da sto
vise ·ucvrste svoj plijen sluzeci se najvarvarskijim · sredstvima.
Iz sjevernih dijelova Slovenije koji su dosli pod okupacionu vtast
fasisticke Njemacke nasilno je iseljeno stovenacko stanovnistvo,
italijanski fasisti sprovodili su denacional!zaciju hrvatskih krajeva koji su dosli pod njlhovu vlast, iz Backe su progonjeni kolonizirani Srhi, bugarski fa sis tic proglasavali su Makedonce Bugarima ltd. - Ustaska vlast u "Nezavisnoj Drzavi Hrvatskoj"
pocinjala je svoj plan lstrehljenja srpskog naroda u ovim krajevima,
Neeuveni su zlocini okupatora i domacih izdajnika u svim zemljama Jugostavije. Ubijanje, vje8anje, protjerivanje sa kucnog praga, silovanje zena i djevojaka, uhijanje djece,
pljacka i paljevina, masovno hapienje i progoni stavnonistva hili su sredstva kojima su se sluzili u horhi protiv naroda. To
nije hila vojnicka akcija; to je hio genocid. Najnizi instinkti koje radja ideologija rasne, klasne i nacionalne mrznje postali su
zakon oknpirane zemlje.
46
Tako se, na primJer, pritisak germanizacije na
slovenacku tei-itoriju vrsen tokom vijekova, poslije okupacije
pojavio u vidu monstruoznog plana Hitlera i Himlera o preseljavanju 230 hiljada Slovenaca iz Gorenjske, Stajerske i Krskog
polja, to jest sa teritorije gdje je tada zivjelo nesto vise od
500 hiljada Slovenaca. Hitlerovim rijecima prilikom njegove posjete aprila 1941. godine Marihoru: "Ucinite mi tu pokrajinu opet njemackom!" pocelo je neopozivo unistavanje slovenackog
naroda. Organizovani otpor S:tanovnistva, a zatim oruzane akcij e partizanskih jedinica omele su ove Hitlerove namjere, tako
da je preseljavanje slovenackog stanovniStva samo djelimicno
izvedeno.
U okviru sprovodjenja programa germanizacije
slovenacke teritorije njemacki oknpatori su stotine slovenacke
dece cije su roditelje pohili ili zatvorili u koncentracione logore odvodili u posehne djecje logore u Njemackoj ili ih davali na
usvajanje pojedinim njemackim porodicama. Djeca su dohijala
nova, njemacka imena, ucita da su Nijemci, vaspitavana u fasistickom duhu. Desetine godina su poslije rata prezivjeli roditelji ili rodjaci tragali najcesce hez uspjeha, za svojom djecom
kojima je oteta domovina, roditelji, ime •••
U Srhiji, u gradu Kragujevcu, samo u jednom
danu, 20. oktohra 1941. godine, pohijeno je 7.000 stanovnika,
medju kojima oko 300 ucenika Kragujevacke gimnazije. U grupi
djaka bilo je i jedno odjeljenje 15-godHinjih djecaka. Pokolj u
Kragujevcu nije hio slucajan. Ckupator i domaci izdajnici hili
su svjesni da je uticaj KPJ ovdje vrlo snazan, da je vecina
gradjana spremna da se hori protiv okupatora. To su osjetili
vee prvih dana okupacije kada su poknsali da ohnove rad Vojno
-tehnickog zavoda u kome je hilo zaposleno preko 12 hiljada
radnika. Na poziv da se vrate na rad u fahriku - javilo se saroo nekoliko stotina radnika, pa i od njih vecina po direktivi
Partije sa zadatkom da sabotiraju proizvodnju oruzja za njemackog okupatora i izdajnike. Nijemci su odustali od proizvodnje
u gradu, demontirali zavod i preselili ga u Njemacku. Kragujevacki partizanski odred u koga su stupili mnogohrojni radnici i
omladina Kragujevca svakodnevno je vodio akcije i ugrozavao okupatorsku vlast. Osnovna namjera okupatora hila je unistiti
zivu snagu naroda koji se nije dao pokoriti, unistiti radnike i
47
�partijski i skojevski kadar." Sedam hiljada pobijenih gradjana,
omtadine, djaka, profesora koji su umrli hrabro sa svojim ucenicima, ostace vjecno svjedoeanstvo o bjesomucnoj mrZnji
fasista protiv naroda, ali u isto vrijeme i svjedocanstvo o tome sa kakvim je neizmjernim snagama raspotagao narodnoostobodilacki pokret.
(Sta je znacila svijest radnika i uticaj KPJ u
narodu pokazuje drugi stueaj. U 1941. godini u ostobodjenom
Uzicu, u Srbiji, u matoj fabrici takog oruzja, za dva i po mjeseca stobode, proizvedena je 21 hiljada pusaka, preko 2 i po
miliona metaka, popravtjeno oko 500 mitraljeza.)
U Kratjevu je za cetiri dana strijetjano oko pet
hiljada gradjana. Neprijateljska komanda je oojavila 15. oktobra 1941. godine: "Daje se dalje na znanje; da danasnjim danom
za narod ovih krajeva stupa na snagu zakon najtezih represalija,
tj. nece biti strijeljano samo 100 Srba za jednog Njemca, vee
i unistena porodica i imovina ••• "
Odluka okupatora da za svakog poginulog njemackog vojnika strijeljaju 100 Srba, a za ranjenog - 50, primjenjivana je za sve vrijeme okupacije na cijeloj teritoriji Srbije.
U Bosni i Hercegovini koja je uiila u sastav kvislinske "Nezavisne Drzave Hrvatske", stav ~ ustaskog vodjstva
bio je da su teritorije Bosne i Hercegovine "hrvats ke zem lje",
da su Muslimani "Hrvati mus limanske vjere", a da su Srbi: doseljenici kojima nema mjesta u ovim krajevima. Osim prisilnog
iseljavanja Srba, glavni nacin obracuD.a sa srpskim stanovnist.vom, osobito na selu, bilo je fizicko istrebljivanje. Pored nacionalnog ropstva, nad narode Bosne i Hercegovine nadvila se
opasnost od najstrasnije tragedije: medjusobnog istrebljivanja i
bratoubilacke borbe, a to je bila namjera okupatora.
Gradovi i seta Bosne i Hercegovine postali su
ktaonice tjudi, zena i djece. U toku rata palo je 103.354 stanovnika Bosne i Hercegovine kao zrtve fasistickog terora. O:l toga
su 34.530 zena i 20.920 djece do 13 godina.
Tako je u gradu Prijedoru i njegovoj okolici pobijeno 4. 700 !judi, ptamtjela su seta, dok su ustase ktale i mucile svoje zrtve ••.
48
U Sanskom Mostu i okolini, gdje ~je pokolj vrsen
na dan 2. avgusta 1941. godine, pobijeno je 7.000 ljndi, zena i
djece. Treceg avgusta cbjavljeno je dobosem u Sanskom Mostu
da se do 6 easova uvece imaju javiti svi djaci iznad 12 godina.
Potom su i oni sa ostaiim zrtvama vodjeni na strijeljanje. Strijeljanje je vrseno u velikim, unaprijed iskopanim jarnama, koje
su zrtve morale same iskopati, pa su tamo mitraljezom pobijene.
Zene su cesto najprije silovane, a potom ubijene •••
U Kljucu je pobijeno oko 1. 700 ljudi, koji su likvidirahi u tamosnjoj osnovnoj skoli, a dijetom na obati Sane.
U opstini Bosanska Krupa S!lmo u 10 seta pobijeno je 2.319 stanovnika, od toga 678 djece.
Ztocine okupatora i domacih fa sis ta-ustasa nad
srpskim narodom nastojali su iskoriStiti srpski reakcionari i
stuge okupatora usmjeravajuCi ogorcenje i borbenu spremnost
srpskog naroda protiv Muslimana i Hrvata.
Godine 1942. cetnici su izvrsili masovna nasilja
nad muslimanskim stanovnistvom. Stradato je oko 7. 000 Muslimana iz Visegrada, Foce, Gorazda i drugih mjesta. Tekle su
Drina i druge bosanske rijeke krvave noseci ljeseve Muslimana
i njihove nejake djece. Hiljade mustimanskih i hrvatskih porodica bjezalo je iz svojih domova i seta u kOjima su, u ime
srpstva, haracili cetnici. A u isto vrijeme cetnicke komande
stvarate su sporazume sa okupatorskim i ustaskim vodjstvom
za zajednicku borbu protiv naroda kc>ji se ujedinjavao u borbi
protiv fasistickih okupatora i domacih izdajnika, ustasa i cetnika.
Da bi osigurali svoje pozicije i da bi se pred
Madjarima u Backoj predstavili kao "ostobodioci'', madjarski
okupatori su u samom pocetku zaveli masovan teror koji je u
prvom redu bio uperen protiv srpskog dijela stanovniStva, osobito protiv kotonista i dobrovoljaca iz prvog svjetskog rata. Ubijanje, deportovanje i odvodjenj e u Log ore kolonista: !judi, zena,
djece - bilo je na dnevnom redu prvih dana okupacije. Racuna
se da je na taj naCin u BaCkoj ubijeno oko 8. 500 civila, oko
1 o. 000 mattretirano i opijackano, a oko 15. 000 protjerano u
Srem, Banat i druge krajeve. U logore je otjerano preko 20.000
49
�•
osoba, medju kojima je bilo i mnogo djece. Sarno u logoru
Sar~aru bilo je oko 1. 200 djece.
logor na Sajmistu u Beogradu, zatim u Nisu i u drugim mjestima. Najveci broj zena koje su prosle kroz ove logore ill u
njima unistene, bile su ilegalni aktivisti Narodnooslobodilackog
pokreta.
Sirom zemlje istrebljivani su Cigani, Jevreji,
organizovani koncentracioni logori, podizana vjesala •••
LOOORI PATNJI I
Po masovnosti i zloCinima fasista isticu se naroC:ito logori u Jasenovcu i u Staroj Gradi8ci. U Jasenovcu je,
po procjeni Dzravne komisije za utvrdjivanje zlocina okupatora
i njegovih pomagaea, uniSteno 500-600 hiljada !judi, zena i
djece. U ovom logoru likvidirano. je, na primj:er, 70.000 Cigana, ogroman broj Jevreja, stotine hiljada Srba iz Banije, Like, Korduna, podrucja Bosanske Krajine. Sarno ~a podrucja Kozare otjerano je u logore preko 80. 000 stanovnika, najviEie zena i djece.
SMRTI
Svi okupatori i svi kvislinzi u Jugoslaviji ispred
svih zadataka ucvr!\6enja svoje moci stavljali su uniStenje ilegalne Komunisticke partije, bez. obzira na nacionalnu pripadnost
njenih clanova. Tako je, na prilnjer, u logoru u Kerestincu, po
naredbi okupatorskih i ustaskih vlasti, pobijeno 200 hrvatskih
komunista. Jer, jedina organizovana snaga koja je u tim danima bila spremna da pripremi i izvede otpor naroda u Jugoslaviji bila je Komunisticka partija.
Okupatori i njihovi pomagaci po zauzimanju vlasti odmah su organizovali koncentracioile logore sa ciljem da
hapienjem komunista i drugih antifaslsta sprijece razvoj Narodnooslobodilackog pokreta. Istovremeno su logori sluzili za masovno lstrebljivanje stanovnlstva. Jugoslovenski antlfasisti upoznali su svu strahotu faslstickih koncentraclonih logora kako u
svojoj okupiranoj zemlji, tako i sirom Evrope. Bill su deportovani u logore koje je fasistlcka Italija stvorila u Albaniji, u italijanske i bugarske logore, u mnogobrojne logore sirom Njemacke, a nekoliko hiljada Jugoslovena bllo je deportovano cak
u logore koje su njemacki okupatori stvorili u Norveskoj. Me!lliu
prvim logorima u zemlji nastao je 5. jula 1941. godine logor
na Banjici kod Beograda. Ol formiranja logora pa do njegovog
rasformiranja 3. oktobra 1944. godine, kroz logor je proslo
pko 3. 000 zena, od kojih je, prema zvanicnim podacima, strijeljano preko 500. Medjutim, ovaj broj slgurno nije konaean,
jer ne postoje ni potpuni spiskovi zatvorenika, ni tacna evidencija o izvrsenim strijeljanjima.·
·
Sem na Banjici, u okupiranoj Srbiji je bilo i
drugih koncentracim1jh logora, medju kojima su najveci bill
50
Sto su okupatori imali manje uspjeha protlv narodnooslobodilackog pokreta, to su poduzimali aktivnije_ mjere
protiv antifasista i rodoljubivog stanovnistva.
Za njemacke 0 kupatore logori su bill izvori radne snage za njihove fabrike. Njemacke lijecnicke komisije obilazile su logore i izdvajale sposobne i zdrave rriuskarce i zene
za rad u Njemackoj. U logorima bilo je na hiljade majki sa po
dvoje, troje, pa i vise djece. Djeca su ostajala u logoru bez
ikakve njege, bez hrane, oboljevala i masovno umirala. Ali je
takvo umiranje fasistima bilo sporo - trebalo je mjesta za nove pohapsene.
u-
'
Staroj Gradisci, jednoga dana, natrpali su
1.300 djece kao cjepanice jedno preko drugoga u jednu logorsku
prostoriju i zagusili ih pustajuci dvostruku dozu ciklona. U
"east" rodjendana poglavnika Pavelica, u jednoj noel 1942.godine, poklano je l. 000 djece i 500 srpskih zena. Pretpostavlja
se da je u ovom logoru ubijeno preko 10 biljada !judi. Pred dolazak Narodnooslobodilacke vojske u ove krajeve, 22. aprila
1945. godine, u logoru Stara Gradiska ubijeno je 1. 000 zatvorenika, od toga 700 zena. Pokolj je vr lien po celijama, u maloj zatvorskoj kapeli, u dvoristu su nadjeni kazani sa kuvanim
tijelima !judi. Ljeseve su bacali u rijeku Savu, gdje su se
sastajali sa ljesevima koje je rijeka donosila. iz logora· u Jasenovcu. I tamo su fasisti klali i ubijali izbezumljeni od mr:i\nje
51
�i straha. otkopavali su masovne grobnice i izbacivali kosture
poub.ijanih u rijeku Savu, zeleei da na taj nacin prikriju svoje
zlocine.
Ustase su st varale i posebne djecje logore. Na
teritoriji takozvan~ Nezavisne Drzave Hrvatske bil? ih ~e u toku rata oko desetak, Bila su tu, u prvom redu, d]eca 1z ustanickih krajeva Bosne i Hrvatske.
SMRT FASIZMU
-
SLOBODA NARODU!
Komunisticka partjja Jugoslavije jasno je rekla
da se neee miriti sa okupacijom i da ce organizovati borbu naroda protiv okupatora. Vee u aprilu 1941 •. _?odine Centra~i komitet KPJ izdao je prcglas u kome se istwe da ee KPJ 1 radnicka klasa nastaviti borbu protiv agresora i boriti se· za slobodnu · i ravnopravnu zajednicu naroda Jugoslavije. Stvoren je
Vojni komitet pod rukovodstvom generalncg sekretara KPJ drugs Ttta, 1 poeele su vojne pripreme za borbu protiv okupatora.
Nakon razbijanja jugosloveuske vojske, KPJ organizuje akciju da sto vise vojnika izbjegne zarobljenist.vo i da
se sakupi i sakrije oruzje da ne padne u ruke okupator1ma. Sarno u Crnoj Gori prikupljeno je 12.000 pusaka, 165 mitraljeza
i puskomitraljeza, nekoliko artiljerijskih. oru_~Ja itd. N~ K~sovu,
u svakom mjestu gdje je postojala organ1zac1Ja KPJ, b1lo Je organizovano jedno ili visE! sklonista za cuvanje oruzja, sanitetskog materijala, vojnickih uniformi itd. Takve "baze" stvorene
su i u Sremu, · u ravniearskoj Vojvodini. Mncgi vojnici s~ se
probijali u svoja sela sa puskom u ruci i nasli se u _PrVlm ~or
benim redovima u pocetku ustanka. Dragocjenu pomoc u oVOJ
akciji pruzile su zene pomazuei razbijenoj vojsci da sacuva svo- ·
ju zivu silu za daljnje borbe.
Narodnooslobodilacki pokret bio je nastavak siroko organizovancg antifasistickug pokreta, Narodncg fronta,
koji se razvijao u naiioj zemlji nakon pojave fasisticke opasnosti u svijetu. Narodnoostobodilacki pokret u Jugoslaviji nije bio
52
koalicija partija, jer su burzoaske partije nestale sa pozornice
a njihova rukovodstva izdala ili napustila narod u najtezim trenucima. Pokret je bio djelo najsirih slojeva naroda koje je u
borbi okupljala KPJ. On je izrastao iz nepremostive podjele na
ogromnu masu rodoljubivih g~adjana koji su ustajali u borbu
protiv okupatora i onih cija je nenarodna j)olitika dovela do stoma i raspada Jugoslavije. Boriti se protiv okupatora znacilo je
boriti se za novu Jugoslaviju u kojoj neee biti mjesta izdajnickoj burzoaziji i saradnicima okupatora. To je uslovilo socijalisticki karakter narodnooslobodilacke borbe i revolucije.
Narodi Jugoslavije nisu se u toj borbi osjeeali
ni sami ni pokoreni. Neogranicena vjera u snagu: Sovjetskog Saveza, osjeeanje povezanosti sa svjetskim antifaiiistickim pokretom, snazno su zivjeli ne samo u ·lmmunistima Jugoslavije, nego i citavom narodu.
Cetvrtcg jula 1941. godine C entralni komitet Komunisticke partije Jugoslavije pozvao je na ustanak sve narode
Jugoslavije. Tako je pocela cetvorogodisnja oruzana borba protiv okupatora i njegovih pomagaea l?<a novu Jugoslaviju. Na poziv Komunisticke partije, zene Jugoslavije, gradjanke i seljanke, stavile su domovini na raspolaganje svoj rad, svoj patriotizam, svoj gujev protiv faSi.stickih porobljivaca.
U ILEGALN OM RADU
Jos prije pocetka oruzanih borbi mnogi komunisti morali su preci u ilegalnost ili su odlazili iz gradova da bi
pripremali narod za ustanak. Partijski rad u okupiranim gradovima sve vise su obavljale zene. Trebalo je naci skloniste
za progonjene rodoljube, prikupljati oruzje, sanitetski materijal, prenositi ilegalnu Stampu, kupiti prilcge. za ishranu uhapsenih i njihovih porodica, brinuti se za odje6u vojsci, drzati ·
vezu sa teritorijom na kojoj su vee pocele borbe, doci do. pianova neprijatelja. Trebalo je organizova ti bjekstvo pohapsenih,
likvidirati izdajnike, vrsiti diverzantske akcije, organizovati
vez e sa partizans kim odredima. Trebalo je otpremiti iz okupiranih gradova rodoljube koji su zeljeli da stupe u Narodnooslo53
�bodilacku vojsku. Trebalo j·e organizovati stamparije i obavjeBtava'ti narod o dogadjajima. Beograd, Zagreb, Ljubljana, Skop-·
lje, Sarajevo, Titograd (Podgorica), Novi Sad, Pristina i hiljade manjih i veeih gradova i seta, bili su poprista borbe naro.da koga ni sve oruzje okupatora ni sve represalije nisu mogli
pobijediti. Na mjesta palih ilegalaca dolazili su drugi. Na tak'vim poslovima danonoeno su bile angazovane desetine hiljada
zena iz .svih drustvenih slojeva sirom Jugoslavije. 0 njihovom
radu iznosimo neke primjere iz svih nasih krajeva.
Osvobodilna fronta slovenackog naroda stvorena
je jos u aprilu 1941. godine. Stavljajuci u svoj program oslobodjenje i ujedinjenje citavog slovenackog naroda i ukljuCivanje
Slovenije u demokratsku federativnu Jugostaviju od samog poeetka okupljala je sve Slovene e u borbu, cijelu s lovenacku nacionatnu teritoriju i one dijelove koji su bili izvan granica stare. Jugoslavije. Sirom slovenackih krajeva osnivaju se odbori
Os vobodilne fronte.
Odbori Osvobodilne fronte stvoreni su prvo u
Ljubljani, po ulicama i kvartovima, u fabrikama, us tanovama,
medju kulturnim i prosvjetnim radnicima, ljekarima, pravnicima, ua Univerzitetu itd. Pocetkom 1942. godine biio je u samoj Ljubljani, koja je tada brojala nesto preko 60 hiljada stanovnika, vise od 400 odbora· OF. Odbori OF su organizovani i
u svim pokrajinama Slovenije, u gradovima i po selima. U ovu
ilegalnu, ali masovnu i od samog pocetka aktivnu organizaciju,
neposredno su se ukljucivate hiljade · stanovnika koji su htjeli da
organizovano doprinesu borbi za unistenje okupatora i oslobodjenje citavog slovenackog naroda.
Mozemo reci. da gotovo nije bilo odbora OF ili
akcije gdje nisu vee od samog pocetka djelovale i zene iz svih
drustvenih slojeva. Na nekim sektorima rada bile s.u cak u vecini: u organizaciji pomoei zrtvama okupatorskog terora i porodicama partizana, 11 ilegatnoj · tehnici, intendanturi, kurirskoj
i masovnoobavjestajnoj s luzbi, u radio-vezama i ilegalnoj radio
-stanici OF koja je krajem 1941. godine i pocetkom 1942. radila u samoj Ljubljani. Nalazirrfo ih na sanitetskim r radio-telegrafskim kursevima. Pocetkom jula 1941. godine, kada su prolazili transporti nasilno iseljenih porodica, zene su redovno
54
dolazile na zeljeznicke stanice, da bi pomogle hranom i opremom. Istovremeno, kada je narod iz Gorenjske i Stajerske masovno bjezao u Ljubljansku pokr&jinu da bi izbjegao prinudno
preseljavanje, zatvore, logore i smrt, zene su "pomagale na italijansko-njemackoj granici, na prelazima preko granice, davale prenocista, hranu, informacije itd. Seoske zene, osobito u
planinskim selima, zaseocima i na usamljenim domacinstvima,
pomagale su prvim partizanskim jedinicama, organizovale ishranu, njegovale i sakrivale ranjenike. Ni surove odmazde okupatora, o kojima govori i veliki broj spaljenih i porusenih seta i
domacinstava i tragedije majki koje su sa svojom djecom nestale u ttalijanskim i njemackim logorima, nisu mogle sprijeciti
da seoske zene u Sloveniji masovno ucestvuju u pomaganju narodnooslobodilacke borbe.
Ljubljana je vee februara 1942. godine okruzena
blokom bunkera i bodljikave zice. Iz grada se moglo izici samo
uz posebnu dozvolu i poslije detaljnih preteesa. Trebalo je da
se na taj nacin prekinu sve veze izmedju Osvobodilne fronte u
Ljubljani i njene partizanske okoline. Belogardisti su od ljeta
1942. godine zajedno s okupatorima odlucivali o blokadama, racijama, hapilenjima, slanju rodoljuba u logore itd. U jednoj no.'.
ei decembra 1942. godine uhapseno je vise od hiljadu ljudi.Ljubljanske zene su masovno demonstrirale za pustanje interniranih
gradjana i protiv necovjecnog postupka i mucenja u zatvorima i
logorima.
Ove revolucionarne akcije zena redjale su se
pred uredima okupatorski h vlasti, zatvorima, biskupijom. Od
proljeca do jeseni 1943, godine broj zena-demonstranata je rastao od 500, u pocetku, do 10 hiljada. Rukovodstvo Komunisticke partije i Osvobodilne fronte u Ljubljani pretvaralo je spontana istupanja ogorcenih zena u organizovane akcije. Ukupno je
bilo u 1943. godini 22 organizovana nastupa zena.
U 1943, godini, a narocito u 1944,- na cijeloj
slovenackoj teritoriji - oslobodjenoj i okupiranoj - zene su preuzimale sve odgovornije zadatke u svoje ruke, jer su muskarci
bili vecinom u borbenim jedinicama, uhapseni Hi vee ubijeni.
U Ljubljani od jeseni 1943. godine pa sve do oslobodjenja, u
maju 1945, zbog terora okupatora vise puta su se morale izmjenjivati cijele garniture ilegalnog rukovodstva sa pretezno zenskim kadrovima.
55
�Treba istaci i veliki udio zena iz Slovenackog
primorja i Trsta u osnivanju narodnooslobodilackih organizacija, odrzavanju veza s Narodnoostobodilackom vojskom, odtasku trscanskih patriots u partizane, u organizovanju ilegalne
stampe, odrzavanjl,!_radio-veza, nabav!janju raenog materijala
itd.
Dugogodisnja tradicija revolucionarnog radnickog pokreta Zagreba, Karlovca, Siska, Osijeka, Splita, Sibenika i niza drugih vecih i manjih industrijskih centara Hrvatske
ispoljila se u svoj svojoj neunistivosti u narodnooslobodilackoj
borbi. Bili su to centri brojnog partijskog clanstva i snaznog
uticaja Partije na mase radnih !judi spremnih · da se bore protiv okupacije, ustaskog terora i nasilja. Pored hiljada boraca
koji su otisli u vojne jedinice.Narodnoostobodilacke vojske iz
gradova Hrvatske, u svim su ostajala jaka partijska uporista
ilegalnih radnika medju kojima je bio veliki broj. zena.
Na samom pocetku ustanka u Hrvatskoj zene se
masovno i svuda ukljucuju u borbu protiv okupatora za os!obodjenje zem!je. U mnogim diverzantskim akcijama i napadima
na fasistiCke vojnike ! ustaske glavesine na ulicama Splita, Karlovca, Zagreba i drugih gradova susrecemo zene. One sudjeluju u ·dizanju u zrak zagrebacke telefonske centrale, u likvidaciji pripadnika okupatorskih jedinica \ ustaskih spijuna, a u fabrikama vrse sabotaze, kvare sirovine i strojeve.
Na inicijativu Centratnog komiteta Komunisticke
partije Hrvatske, partijska su rukovodstva vee u prvoj ratnoj
godini u svi!ll dije!ovima Rrvatske dala inicijativu za stvaranje
odbora Antifasistickog fronta zena.
Na citavom podrucju Hrvatske, na os!obodjenoj
i neos[obodjenoj teritoriji, osnivaju se u to vrijeme u okruzima,
kotarima, gradovima, opcinama i selima antifasisticke organizacije. Zene antifasistkinje, okupljene u AF Z-u, svojim radom
(od prikupljanja oruzja, hrane, odjece, sanitetskog i stampar-,.
skog materija!a, prikup!janja podataka o neprijatelju, organlziranja sklonista za ranjene borce i. terenske partijske raclnike
itd., pa do upoznavanja narocla·s ci!jevima NOP-a, njegovog
politiCkog prosvjeci vanja i sucljelovanja u oclborima narodne via, sti) posta!e vazna spona izmedju os!obodjene teritorije i okupiranih krajeva i snazan faktor u konsolidiranju pozadine.
56
O:lbori, odnosno aktivi AntifasistiCkog fronta zena, na okpjliranoj teritoriji imaju i sasvim konkretne zadatke:
snabdijevanje vojske odjecom i sanitetskim materijalom, bojkot neprijateljskog trzista, spremanje bolnicarki za front, brigu
za djecu u ugrozenim predjel.ima, kao i za djecu ilegalaca i
boraca, kurirska stu zba itd. Rad odbora AFZ-a bio je politiiiki u najsirem smislu rijeci, te oni postaju vazan oslonac u politickom radu KPJ i Narodnog fronta. Zbog odlaska muskaraca
u NOV ovi odbori su bill vazna politicka snaga, nosioci politicke aktivnosti r snazan oslonac u organizovanju naroda za barbu.
Od aprilskog sloma do pocetka u8tanka partijska
organizacija u Crnoj Gori povec'iala se sa 1.200 na 1. 800 clanova. Broj clanova Saveza komunisticke omtad·ine uoci ustanka iznosio je oko 5. 000 clanova. I u jedttoj i u drugoj organizaciji
bio je veliki broj zena i djevojaka,
Za vrijeme aprilskog rata zene clanovi Partije
u Crnoj Gori odrzavale su veze sa clanovima Partije koji su
bili na frontu prenoseci im partijsku stampu, proglase i drugi
partijski materijal. Znaeajan su udio Emale u akcijama KPJ na
prikupljanju i sklanjanju oruzja, sanitetskog i drugog materijala za borbu protiv okupatora.
U proglasu, koji je objavljen pocetkom juna 1941.
godine, Pokrajinski komitet KPJ za Crnu Goru, Boku i Sandzak
posebno se obraea6 zenama: "Imperijalisticki rat i okupator donijeli su glad vasoj djeci, smrt, zarobljenistvo i odvodjenje u
logore vasih muzeva, brace, sinova, ponizenje vas kao zena ..•
Ustanite u odbranu vase casti, u odbranu zivota vase djece i
povezite vallu borbu sa borbom vasih muzeva, brace, sinova."
Organizovano je nekoliko sanitetskih kurseva za
ob_ezbj edjenje sanitetskog kadra, koje su pohadjale pretezno mtadje zene. Takodje je izvjestan broj om!adinki, clanova KPJ i
SKOJ -a, bio ukljucen u udarne grupe, sa kojima je izvodjena
politicka i vojna nastava, a posebno rukovanje oruzjem.
Poslije.formiranja prol~terskih brigada i povlacenja partizanskih glavnina, krajem .1941. godine, u Crnoj Gori
su ostali Pokrajinski komitet KPJ, okruzni i sreski komiteti,
.57
�Pokrajinski komitet SKOJ-a i izvjestan broj gerilskih grupa, ukupfio oko 700 !judi. Po partijskom zadatku ostao je i izvjestan
broj zena, prije svega clanovi okruznih i sreskih komiteta KPJ,
a zatim i druge. One su imate zadatak da razviju politicku aktivnost u narodu, a po mogucnosti i da organizuju oruzane akcije proti v okupatora i njegovih saradnika. Partijski radnici, odnosno geri.lske gr)lpe, . djelovali su pod vrlo teskim usiovima, izlozeni svakodnevnim progonima od strane okupatora, ootnika i
sepa:t'atiSta:. · Tokom ljeta poginulo je, strijeljano .iii zarobljeno
oko ioo partijskih radnika, a tokom zime, · osobito sa prvim
snijegom, jos priblizno toliko. Medju njima je bilo preko dvadeset zena.
Okupator i njegovi pornagaci .zaveli su surov teror D!!d, pripadnicirna i pristalicania NOP-a. U svim gradovima,
prLcetnickim k01nandama i u opstinskim centrima formirani au
okupatorski, cetnicki ili separatisticki zatvori, a u nekim gra- ·
dovirna, bilo ih je i po nekoliko. Pored logora u Albaniji i u
Italiji; u kojima je bio veliki broj crnogorskih rodoljuba, osnovani sn logori i u Crnoj Gori. Pored okupatorskog suda na Cetinju, pri komandama cetnickih odnosno nacionalistickih odreda ·
ustanovljem su "narodni vojni sudovi'' odnosno· sudovi "za zasti-'
tu naroda'' koji su tokom ljeta i jeseni 1942. godine osudili na
smrt oko 1.400 rodo!jnba. Kroz neprijateljske zatvore i koncentracione logore proi!lo je u toku rata oko 30. 000 stanovnika
Crne Gore. Sarno kroz zatvore u Kolasinu proslo je oko 700, a
kroz logor u Baru - 1.100 zena.
Tvrdjenje b11garskih i italijanskih fasista da je
cilj njihovog ulaska u makedonsku zernljn oslobodjenje od velikosrpskih ugnjetaea, makedonski narod nije nikad prihvatio. ·
PoCinje niz akcija protiv okupatora. U svim su prisutne i zene. Tako se, na primjer, zene Prilepa ukljneuju u veliku akciju pomoci pripadnicima j11goslovenske vojske pri povlacenju.
Sakupljaju medju gradjanirna civilna odijela za vojnike, a od
njih uzimaju uniforrne i oruzje. Na taj naCin se prilepska organizacija odrnah poslije okupacije snabdjela vojniCkim uniforrnama i, sto je jos vaznije, or1,1zjem i municijom.
Masovni..
kar.akter irna i poznata "uskr snja akcija" koju je organizovao
Mjesni komitet KPJ u Kumanovu. To je akcija obezbjedjivanja
58
hrane za jugoslovenske ratne zarobljenike u improvizovanom
vojnom logoru u jednoj od kumanovskih osnovnih skola. U toj
akciji -J3u ucestvovale u ogromnom broju zene. /
J edan od prvih politickih udara koji je okupator
dozivio u Makedoniji bile su protestne demonstracije u Strumici koje je organizovala i vodila Partija. Ulazak bugarskfu fasistickih jedinica u Strumicu, u aprilu 1941. godine, rut zaprepascenje okupatora, docekan je velikom demonstracijom gradjana.
Demonstranti su nosili transparente aa natpisima "Makedonija
Makedoncima" i izvikivali parole protiv okupatora. Okupator je
bio unizen, ali ·iznenadjen i zbunjen, u tom tren11tku nije nista
preduzeo. Medju gradjanima okupljenim u demonstracijama najvise su se ista:kli monopolski radnici i radnice.
U danima kada je bugarska vojska ulazila u Makedoniju pojacana je i proStrena aktivnost odtrora Narodne pornoCt. Oni su radili na stvaranju uslova za smjestaj i cuvanje sve
veceg broja ilegalaca, pronalazenju ilegalnih stanova, stvaranju
rezervnih skladista hrane itd. Qlborima Narodne pomoci naj cesce rukovode istaknute clanice Partije.
Veliki je broj zena angazovan u sabirnim akcijama Narodne pomoci. Osim licnih priloga u hrani, odijelu i u
novcu, one uspijevaju da od patriotskog stanovnistva, koje je i
samo u oskudici, sakupe vece kolicine hrane i raznih predmeta
za potrebe boraca partizanskih odreda i ilegalaca. Zene ucestvuju u pripremanju. hrane, sivenju odijela, pletenju dzempera, carapa i salova, izradi ranaca itd. Moralo se brinuti o bezbjednom uskladistenju hrane i predmeta, kao i oruzja. Cesto su u
njihovim domovima pravljene tajne skrivnice za koje su rEnali
samo odgovorni Clanovi mjesnih komit.eta ili partizanskih vojnih
sta:bova. Takve skrivnice postojale su u svim mjestima od 1941.
godine do kraja rata.
U toku novembra i decembra 1941. godine zbog
neprijateljske nadmocnosti, borci se povtace na ilegalan smjeS....
taj u vece gradove u Ma:kedoniji. Sarno u Velesu, inace jednom
od najvecih prihvatiliSta ilegalaca u toku ostobodilackog rata i
revolucije, bilo je u to vrijeme oko 50 ilegalnih stanova. Takvih stanova je bilo i u Skoplju, Prilepu, Stipu, Koeanima, Strumici i drugirn gradovima. G lavnu brigu o njirna vodile su zene.
59
�One su bdjele da ih okupatcirska pt>licija ne otkrije, odrzavale
vezu izmedju sklonjenih ilegalaoa i rukovodstva, informisale ih
0 dogadjajima, snabdijevale hranom i odjecom, po potrebi organizovale njihova. premjei!itaje.
Poslije napada partizana na policijsku stanicu u
Prilepu policija i vojska tuku i hapse koga nadju na ulici, . pa
je u toku nekoliko Ca.sova broj premla6enih i uhapsenih gradjana, medju kojima i zena, dostigao sest stotina. Masovna hapsenja od oktobra 1941. godine uzimaju jos ville maha. Posljednjih
mj es eci 1941. godine i na samo m pocetku 1942. u Skoplju i
Bitolju na pet prooesa pred prijekim vojnim sudovima osudjeno
je i 19 zena. Teror okupatora govori ! o panic! koja ga je zahvatila. Prema nepotpunim podacima, vojni prijeki sudovi u Makedoniji izrekli su zenama oko 120 presuda na vise godina zatvora, vise od deset smrtnih presuda, ne uzimajuci u obzir broj
interniranih 1 bez suda egzekutirauih zena.
U teilko zazruaenom Beogradu i raakomadanoj
Srbiji od prvog dana. okupa.c!je pocinje neugasivi otpor okupatoru.
Oslanjaju6! se na clanstvo Partije i Saveza komunisticke omladine, na hi!jade rodoljuba spremnih da se bore, pocinju, pod
rukovodstvom Komunisticke part!je, pripreme za ustanak. Beograd; koji je postao centar vojnih, polioijskih, politickih i drugih snaga okupatorske mo6! i nasilja, oentar kvislinsRog aparata, u isto vrijeme bto je i centar revoluoionarnog narodnooalobodilackog pokreta. U njemu je bilo organizovano 400 komunista
od cega 100 zena. Clanova Saveza komunisticke omladine bilo
je 1. 500, od toga polovina djevojaka. Desetine hiljada radnika i
radnica i ostalih gradjana bili su u svakom trenutku spremni da
s e ukljuce u borbu prot! v okupatora i izdajnika.
za k~atko vrijem e organizovani su aktivi zena u
koje su ulazile najsvjesnije zene. Svaka clanioa aktiva radila je
sa grupom od 4 do 5 zena. Na sastancima aktiva prenosene su
direktive Partije, podnoseni izvjestaji o radu i predavani prikupljeni prilozi za Narodnooslobodilacki fond. M edju prvim akcijama bilo je oddavanje sanitetskih teCa.jeva, prikupljanje oruzja · i
sanitetskog materijala, stvaran:te skrivnica, iznalazenje ilegalnih stanova za ilegalce, za sastanke, za stamparije.
60
Zene Beograda su dale veoma veliki doprinos
na podruCju partijske tebnike. Dok nisu proradile prve stamparije, materijal je umnozavan u -stailovhna koje su obezbjedjivale zene clanovi Partije. Avgusta 1941. godine proradita je ilegalna stamparija Centralnog komiteta KPJ u Beogradu.
U siroko razgranatom tehnickom aparatu uglavnom su bile angazovane zene. · Neke su radile u samoj stampariji, a druge obezbjedjivale Stamparski materijal i organizqvale njegovo preno8enje; zenama je bilo povjereno i donosenje
tekstova za stamparije i preno:iiieje gotovog materijala do odredjenih pmktova. One su odrmvale vezu izmedju Pokrajinskog
komiteta KPJ za Srbiju i stamparije. Isto su tako oddava,le vezu izmedju Pokrajinskog komiteta i okruZnih komiteta u unutra8njosti Srbije. Sarno na ovom zadalku bilo je angdovano 13 drugarioa, kurira Pokrajinskog komiteta, koje su tu vezu odrzavale
za sve vrijeme rata. Mnoge od njih su na ovom zadatlgi uhvacene od neprijatelja i zvjerski ubijene. Pale drugarice zaB!jenjivale su nove i uvijek ih je bilo onoliko koliko je bilo i okruznih komiteta Partije. Joi ve6i broj zena odrmvao je kurirske
veze sa partizanskim odredima Sirom Srbije i brojnim partij-'
skim 6elijilma u ·saiiD m gradu.
· Pored mnogih znanih i n eznanih zena koje su
se borile i ginule u Beogradu, u njemu su organizovale rad i
poloZile svoj Zivot za ciljeve radnicke klase i KPJ i narodni heroji: Vukica Mitrovic, Jelena Cetkovi6, Djuka Dinic, Nada Puric i Zaga Malivuk.
Veliki broj zena, clanova Partije, na8ao se po
zadatku Partije na ilegalnom radu u mnogim gradovima i mjestima Srb1je. To je bio odgovoran i teZak rad, rad na svestranom ukljuCivanju naroda u borbu. Prilikom povlaeenja partizanskih !lnaga iz pojedinih mjesta i krajeva ostavljane su drugarice da nastave sa pa.rtijskim radom, da odrZilvaju vezu sa partt~
zanskim jedinicama, i!itabovima i partijskim rukovodstvima.Mnoge su hrabro poginule na tim zadacima.
Od kakvog su znaeaja bile zene u ilegalnom radu govori i pismo Pokrajinskog .komiteta KPJ za Srbiju upuceno
u avgustu mjesecu lMl. godine CkruZnom komitetu Sabac povodom ne veceg stupanja zena l omladinki Srbije u partizanske
odrede:
61
�"Drugarice mogu odlifuo koristiti u odredima
ne samo na drugom poslu, nego i sa puskom u ruci. Ali bi
sada bilo pogresno izvuci iz grada sve drugarice; narocito nekompromitovane i .poslati u sumu."
U jesen 1941. godine,- u vreme kada su fasisticke sile bile na vrhuncu vojnicke sliage, oslobodjen je veliki
deo teritorije u zapadnoj Srbiji: Caeak sa okolinom, Krupanj,
Ljubovija, Loznica i Uzice. Stvorena je jedinstvena u Evropi
slobodna teritorija - Uzicka Republika, koja je preko 60 dana
odolevala zestokim napadima okupatora i njegovih pomagaca.
Centralni. komitet KPJ na celu sa drugom Titom i Vrhovni stab
rukovodili su iz Uzica narodnooslobodilackom borbom naroda
Jugoslavije.
Iz njemackih dokumenata moze se utvrditi da su
oni samo u uzickom kraju streljali, povjeilali ili poslali u logore 1.134 lica. Preko 200 uhvacenih djevojaka i mladica krajem decembra otjerano je na Banjicu, gdj e su neke streljali,.
neki su kasnije izgubili zi\rote u drugim koncentracionim logorima, a samo je mali broj dozivio slobodu,
Kroz prijeki sud, koji je formiran odmah po u:~
lasku Njemaca u Caeak, prvih dana je proslo 320 lica, od kojih vecina osudjena na smrt ili upucena u koncentracione logore.
Sarno u toku 1941. godine u ljubickom i trnavskom srezu Nijemci i njihove sluge ubili su vise od 300 muskaraca, zena i djece.
Ali, ni ovaj nezapamceni teror nije slomio otpor naroda, u kome su znacajnu ulogu imale zene. One su i
pod najvecim terorom nas tavile borbu i postajale nosioci partijskog rada i rada za NOP ·u mnogim mjestima.
Zene i om ladinke iz s vih krajeva Srbij e prihvatale su partijske radnike i partizanske borce, brinule se o njirna, donosile im hranu, odjecu i obucu, sanitetski materijal i
lijekove, njegovale ranjene i bolesne partizane, bile obavjestajci i kuriri, rasturale propagandni materijal, unistavale neprijateljske plakate i letke i bile glavni oslonac Narodnooslobodila ckog pokr eta.
62
Smje~o mozemo reci da se NOP u Srbiji, u ilegalnim uslovima, u prelomnim godinama oslobodilackog rata,
odrzao dobrim dijelom zahvaljujuci masovnom ucescu zena,
njihovoj snala2\ljivosti i prilagodljivosti najtezim uslovima. Znacajnu ulogu u tome odigrao je veliki broj zena sa seta, cije su
kuce bile .. sigurna utociSta partijskim radnicima i borcima. Hi!jade takvih zena borile su se na ovaj nacin protiv okupatora i
izdajnika i zahvaljujuci njima sacuvan je vetiki broj partijskih
sklonista i tehnika, koja je neprekidno radila, dizala moral,
hrabrila narod da istraje u borbi do konacne pobjede.
Ogroman je broj zena neznanih junaka koje prihvataju borce i ranjenike, kriju ih, hrane i peru, postaju njihovi kuriri i vodi Ci, a znaju da se za takav rad ide u logor,
na strijeljanje ili pod cetnicku kamu.
Vidnu ulogu u Narodnoos!obodilaCkom pokretu
Vojvodine, od njegovog pocetka pa do kraja, imale su zene ove Pokrajine.
Posebno su zene bile korisne u pruzanju utocista i skrivanju ilegalaca. U s vakom mjestu ktije je bilo obuhvaceno narodnooslobodilackim pokretom bilo je na desetine kuca
koje su primate ilegalce. Bilo je veoma vazno imati sigurne
kuce, "baze", za sklanjanje partijskih rukovodilaca i aktivista,
za odrzavanje partijskih i skojevskih sastanaka, za smjestaj
oruzja, tehnickog, propagandnog i drugog materijala. U tu svrhu ang"'czovane su lj:uce clanova KPJ i SKQT-a Hi simpatizera na periferiji gracia, u radnickim predgradjima, u seljackom
kraju ili. na salasima i u vinogradima izvan,grada. Svu brigu
oko ilegalaca primate su na sebe uglavnom zene, koje su bile
i najpouzdanija veza izmedju pojedinih ilegalaca. Zene i om!adinke bile su angazovane i u radu na tehnici, gdje se umnozavao propagandni materijal.
Prema nekim podacima, prvih mjeseci ustanka ·
raznim aktivnostima u Petrovgradu (danas Zrenjaninu) je bilo
obuhvaceno oko 300 zena i omladinki. Sarno u ljeto 1941. godine kroz ilegalne sanitetske teeajeve proiilo je oko 40 drugarica.
Tada je doslo do hapilenja, pa su uhapsene i neke polaznice sa
ljekarom koji je rukovodio citavim radom.
63
�Prik.upljanje priloga za partizane od naroda, hila je
vrlq rasirena forma rada u Vojvodini. U tome su prednjacile zene.
Tim radom rukovodila je Sonja Marinkovic, narodni heroj, jedna od
orgailizatora us tanka u Vojvodini. Na tom poslu je pala fasistima u
ruke. Streljana je 31. jula 1941. u grupi od 90 komunis ta i rodoljuba Banata. Na strijeljanju nije dopustila da joj pucajuu ledja. Okrenula se i doviknula nacistickim zlocincima: "Pucajte, ovo su komunisticke grudf'.
Narodnooslobodilacka borba vodjena na vojvodjanskom tlu puna je herojstva i junastva zena, iz redova svih naroda i
narodnosti, kao sto su: Olga Petrov, Ljubica Odadzic, Lidija Aldan,
Klara Fejes, Lukrecija Ankucic i mnoge druge koje su dale zivote
boreci se za slobodu i nove drustvene odnose.
U odborima Narodne pomoci bile su mahom zene.
Stvorena je citava mreza povjerenika ciju su veCinu opet sacinjavale zene i omladinke. Prikupljena sredstva- novae, namirnice, odjeca, lijekovi- namijenjeni su za slanje paketa zatvorenicima i logorasima, za pomoc ilegalcima, za placanje advokata prilikom sudjenja zatvorenicima. Organizacija J:larodne pomoci brinula se za
pronalazenje stanova za ilegalce, za smjestaj prikupljenih namirnica i odjece, kao i tehnickim sredstvima za izvodjenje diverzija. 0
takvim stanovima uglavnom su se brinule zene. U okviru Narodne
pomoci odrzavani su sanitetski tecajevi. Organizovanje ovog posla
prim.ale su na sebe zene-clanovi KPJ, a tecajeve su pohadjale uglav- ,
nom skojevke. Do polovine septembra ove tecajeve zavrsilo'je 50
Novosadjanki.
Zene su prikupljale podatke o ok.upatorskoj vojsci,
o stanovima oficira, o strazama kod pojedinih vojnih objekata.Neposredno pred izlazak prvih vojnih desetina u polje radi paljenja
zita da ne padne u ruke okupatoru, omladinke su izvirljale ima li neprijateljskih vojnika u blizini i kakvo im je naoruzanje.
Tesko je opisati smjelost i dovitljivost zena Vojvodirie, Maeve, Posavine, Semberije i drugih ravnicarskih krajeva
na stvaranju i odrzavanju takozvanih baza, sklonista za ranjeneborce, utocista ilegalaca, privremenih sklonista partizanskih jedinica
pred jaCim neprijateljskim snagama, bazama u kojima je pod zemljom stvarat;ta partizanska stampa itd. Bio je to front na kome su
ratovale hiljade hrabrih seoskih J radnickih zena izlozenih neprestanom teroru okupatorske i kvislinske policije koja nije biralasredstva da prisili zene da odaju sklonista partizana. Pred ocima ovih
64
hrabrih zena oni su ubijali djecu, mucili clanove porodice, izmisljali najstra8nije muke da bi ih prisllili da progovore.
Tesko je nabrojiti i evidentirati sve baze u ovim krajevima. Ali, jedna ce istina ostati zapamcena: da su
glavnu brigu oko ilegalaca i partizana u bazama nosile zenedomacice.· One su ih doceki vale i ispracale, pripremale im
hranu i prale preobuku. Pri nailasku fasista u selo, skri vale
su drugove i kompromitirajuci materijal u sktonista, pazeci ·
da nesto ne ostane napolju, a onda bi hrabro i hladnokrvno stale pred policiljce.
Fasisti su vrsili povremen upad 1:1 slobodna seta praceni blokadama, pljackom, ubijanjem, paljenjem kuca, pa
i bombardovanjem. Jedini zaklon predstavljali su u takvim danima kukuruzna polja i cuvene "haze". Kao sto su se u oruzanim jedinicama borili nasi borci, tako su se junacki drZali i
njihovi kod kuce ••• ·"Pozadina" nije hila samo baza fronta, ona
se aktivno borila ••• U "pozadini" se ginulo kao na frontu ••• " pise Jovan Veselinov Zarko, tada sekretar Pokrajinskog komiteta za Voj vodinu.
I na Kosovu su ogroman znacaj imale haze i
sklonista po kucama, sto je omogucavalo ilegalcima rad, odrzavanje sastanaka, stvaranje tehnike za stampanje radio-vijesti
i drugih materijala.
·
Joii krajem juna 1941. godine partijska organiza'cija organizovala je slusanje, umnozavanje i · raznosenj¢ radio-vijesti. U pocetku su prepisivane rukom, a kasnije kucane na
masini i izvlacene na presi. Vijesti su radjene svakog dana na
srpskom, a u Prizrenu i Djakovici i na albanskom jeziku, dok
je u ostalim krajevima to bilo povremeno. a?ored vijesti Moskve, Limdona, "Slobodne Jugoslavije" i dr., o situaciji na frontovima donosile su !tomentare o situaciji u nasoj zemlji, posebno na Kosovu, upozoravale kada se priprema hapsenje itd. Po
vijesti je dolazio odredjen broj drugova i drugarica, prenosio
na punktove po rejonima, a odatle su ih drugi prenosili na citanje u kuce pripadnika Narodnooslobodilackog pokref:!!;. Citane
su svakodnevno clanovima jedne ili vise porodica na manjim ili
vecim skupovima iii pojedinacno. Za vrijeme tih skupova strazarili su omle.dina, zene i pioniri. Vijesti su nosene i po selima.
65
�Prenosenje vijesti uglavnoni su obavljale skojevke, zene i pioniri• organizovano, tacno i uredno. Na presi su radjeni i programf i proglasi CK i drugi materijali.
Tehnika i njeni dijelovi povremeno su sklanjani
i radili su u pojedinim selima. I u najtezim danima u blokadama i racijama, u dubokoj ilegalnosti, zahvaljujuci brizi zena
koje su je cuvale i obezbjedjivale tehnika je radila. Zbog toga,
iako su kuce blokirane i pretresane, !judi hapseni, materijal
na vrijeme sklanjan, nije padao u ruke neprijatelju. Ovo je bilo od velikog znacaja za partijsku organizaciju Kosova. U selima su radi nesmetanog odrzavanja sastanaka organizacija, komiteta KPJ, SKOJ-a i drugih, zene cuvale strazu, otkrivale neprijateljske spijune itd.
Pored odrzavanja veze izmedju partijskih i drugih organizacija, obavljanja kurirskih zadataka u gradovima i u
selima u Oblasti, sa partizanskim odredima, odrzavane su veze
i prenosen partijski materijal u Srbiju, Crnu Goru i u Albaniju.
Zene koje su obavljale kurirske zadatke znale su sadrzaj poste
koju su prenosile i u slucaju provale i opasnosti od neprijatelja
mogle su ga prenijeti usmeno. Odigrale su veliku ulogu u prenosenju oruzja i dr. u dzakovima zita, vune, u slami, sijenu
itd.,. pisanog matei:-ijala u hljebu, hrani, pisama u vesu, carapama, opancima itd.
U orgauizaciji SKOJ-a bio je zuatan broj omladinki. Tako je, na primjer, krajem 1942. godine broj clanova
SKOJ-a na Kosovn iznosio 2. 000, medju kojima je bilo vise od
·peUne omladinki.
Akcije omladine, sijeiienje bandera, preuosenje
vijesti, materijala, oruzja, hrane, prikupljanje pomoci za NOB
su bile nmas'ovne i organho vane. Omladinke sn prikupljale materijalnu pomoc za NOP, sakrivale ilegalce, prebacivale oruzje
i drugi materijal, odrzavale vezu i radile na okupljanju zena i
omladine za NOP, formirale baze itd.
Okupatorsko-ustaska politika istrebljivanja komunista i antifasista, pokrstavanja.., iseljavanja srpskog naroda iz
Bosne i Hercegovine, progoni Jevreja, osnivanje konceutracionih logora u koje su slani Srbi, Jevreji, Cigani, a isto tako i
66
gradjani koji sus e protivili g~nocidu, stvorila je i u Bosni i
Herc~ovini osjecaj nesigurnosti kod svih gTadjiina, zelju kod
svih !judi koji zele da zive posteno i u skladu sa ljudskom savjescu da se distanciraju od bezumnih zlocina fasista. Prognaili
Srbi i Jevreji ostavljali su. kod svojih hrvatskih i muslimanskih
prijatelja i komsija stvari. od vrijeduosti odlaze6l u neizvjesnost. U .kuc.ama Hrvata i Muslimana sklanjali su se od nocnih
racija, pred vozovima koji su odvlacili prognane stajali su, nijemi i ogorceni, njihovi prijatelji druge uacije, sagtedavajuci
svu strahotu koja je snasla njihovu domovinu. U isto vrijeme
okupator i ustaska. vlast pozivaju Hrvate i Muslimane u svoje
vojne formacije, agituju za odlazak na Istocni frpnt, traze radnu snagu za njemacke fabrike, njemacki vojnici za bezvrijedne
njemacke marke kupriju posljednje zalille robe, svode 2;ivot gradjana na oskudna i neredovna sljedovanja, imovinsku i zivotnu
. neitigurnos t.
Ni prisilni rad na koji okupatori i ustase salju
njihovu djecu, autifasisticki orijentisanu, ni zatvori iz kojih dopiru krici zrtava, ni koncentracioni logori kojih je sve vise i
u kojima je sve vise pripadnika i takozvanih privilegisanih nacija, ne mogu sprijeciti da se hiljade gradjana Bosne i Hercegovina oda.zovu pozivu Komunisticke partij e u borbu protiv fasistickih okupatora i njihovih slugu.
Partijske i skojevske organizacije u gradovima'
oslonjene na hiljade antifasista predstavljaju snazno uporiilte
pripremlJ. za oruzani us tanak u Bosni i Hercegovini~ U tom pddjednako ueestvuju Hrvati, Srbi i Muslimani s'vjesni svoje zajed~
nicke sudblne, komunisti; · spremni da dadnu i zi vot u ovom presudnom boju u istoriji naroda Bosne i Hercegovina. Medju njima je stotine zeua Sarajeva, Banja Luke, Mostara, Tuzle, Bihaca, Prijedora i drugih gradova, varosica i sela sirom Bosne
i Hercegovina. One su sekretari I clanovi mjesnih komiteta KPJ
ili Saveza komunisti&e omladine, kuriri koji prenose ilegainu
postu i partijsku stampu, one sakupljaju oruzje i municiju, sa-'
nitetski materijal, njima prognani gradjani ostavljaju radio-aparate za potrebe partizanske stampe, one organizuju slanje hrane
u zatvore, paketa ii logore, kilpe podatke od prisilno mobilisanih domobrana o rasporedu neprijateljskih snaga, brojnom stanju kasarni i naoruzanju itd, V ecina il~aluih partijskih radnica
67
�u Bosni i Hercegovini nosila je zar i feredzu, zivjele su pod
tudJim imenima, jer ih je trazila policija. Zbog toga su ustaske vlasti pripremale naredbu o ukidanju zara, smatrajuCi da
ce tako lakse uci u trag ilegalcima.
Tesko je iz masovnog herojizma i stradanja izdvajati pojedince, ali cemo navesti nekoliko primjera. U Prijedoru je sekretar Mjesnog komiteta KPJ bila Mira Cikota. Pored ostalog, njoj pripada zasluga da je dosla do poclataka o
vojnim snagama i ciljevima neprijatelja, sto je uveliko olaksalo oslobodjenje Prijedora od strane Narodnooslobodilacke vojske 1942. godine. Fasisti su je uhvatili za vrijeme ofanzive na
Kozar! i javno Objesili u Prijedoru.
U Sarajevu je streljana jedna ocl najpoznatijih
komunistkinja Bosne i Hercegovina, studentkinja Beogradskog univerziteta Radojka Lakic, iz Bijeljine. Na listu papira pripremljenom da prim! njeno priznanje i podatke o ilegalnom pokretu
- ostala je samo mrlja njene krvi. Strijeljana je nakon clugog
mucenja u zatvoru, a da nije izgovorila nijedno ime i nijedan
podatak. Proglasena je za narodnog heroja.
U Banja Luci su za sve. vrijeme rata partijskom
organizacijom rukovodile zene. Jedna od najistaknutijih aktivistkinja banjalucke organizacije bila je Vahida Maglajlic. Postovana i ugledna u svom rodnom gradu, ona je sav svoj ugled stavila u sluzbu pokreta. U stotine banjaluckih kuca smjestala je ilegalce, organizovala slanje paketa u zatvore i logore, sakupljala municiju, radio-aparate, papir, sanitetski materijal i drugo za partizane itcl. Uspjela je da pobjegne iz zatvora kada je
uhapsena. Poginula je za vrijeme cetvrte neprijateljske ofanzive 1943. godine. Proglasena je za narodnog heroja.
Mostar spada medju gradove Bosne i Hercegovina gdj e je masovnost ilegalnog pokreta bila snazno izrazena.
Dovoljno je istaci jedan primjer. Poslije pete neprijateljske ofanzi ve u okupirani Mos tar je doslo ilegalno preko 60 boraca
Mostarskog bataljona, medju kojima je bilo dosta ranjenika i
bolesn!ka. Oni su smjesteni po kucama mostarskih rodoljuba,
organizovana je lijecnicka njega, a da nijedan partizan nije prokazan.
68
Primjer nedjeljivosti osldbodjene i okupirane
teritorije, jedinstva naroda i njegove organizovanosti predstavlja svakako i neprestani priliv novih boraca !z gradova u redove Narodnoostobodilacke vojske. Punktove na periferiji grada
odr:Zavale su u mnogo stueajeva zene obezbjedjujuci prolaze po,-ed neprijateljskih straza i osiguravajuci podatke o kretanju neprijatelja.
Na tom frontu ilegalnog rada palo je mnogo · zrtava iz redova zena i djevojaka. Okrvavljeni zidovi zatvora bill
su nijemi svjedoci mucenja da bi se iznudila priznanja od uhapsenih.
Iz Bosne. i Hercegovine 9. 057 zena deportovane
su kao politick! osucljenici ill saradnici Narodnooslobodilackog
pokreta u koncentracione logore. Ocl toga broja 3. 263 zene su
ubijene Hi su umrle od glad! i bolesti.
"JA SE PONOSIM STO STOJIM NA
CELU ARMIJE U KOJOJ IMA OGROMAN BROJ ZENA" - TITO
"·
Zene su u vojsci bile borci, radile u sanitetu,
vrsile partijske i politicke funkcije. One su ugled i cinove u Armiji sticale hrabroscu, istrajnoscu i visokom vojnickom disciplinom. U samom pocetku us tanka u nekim krajevi na bilo je dilema o tome da li zene mogu i cla li su sposobne da budu vojnici. 0 tome svjedoCi i clanak u "Proleteru", organu Central- ·
nog komiteta KPJ od marta 1941. godine:
"K 9d mnogih nasih par tijaca pos toje neka nezadnjacka i nakaradna gledista - da zene ne mogu ucestvovati sa
oruzjem ti borbi, da one ne treba da vrse razne funkcije u stabovima ltd. To su gledista pete kolone koja hoce cla onemoguci
aktivno ucestvovanje zena u borbi. •• Zene su dosad dokazale
da su is to tako sposobne snoaltl sve teskoce partl zanskog ratovanja kao . i muskarci... Zato treba ~rna omoguciti puno uce:~~
see u toj borbi kao i muskarctma."-1 :£'roleter". mart-aprill942).
69
•
�sa ranjenicima poginula Jelka Tepavcevic i dr. Seljanka Darinka Radovic· imala je u svojoj kuCi zemunicu za ranjene partizane. Ni bljesak cetnicke kame nad glavom njenih kceri Radmile i Stanke nije je pokolebao da oda ranjenike. I ona je zaklana. Ovako je prosla i seljanka Sofija Ristic na cijem su imanju iskopane tri zemunice za rapjenike. Iako je imala petoro
djece o kojima je sam a brinula, jer joj j e muz poginuo, nije
htjela da prizna da bilo sta zna o partizanima. Jana Kocic je
objesena o verige u odzaku kad nije htjela da otkrije skloniste
u kome su bili ranjenici, a Ljubicu Ljubic u cijoj je kuci bila
bolnica, fasisti su strijeljali, a zatim mrtvu iskasapili, jer ni
ona nije htjela nista da kaze. Ovako je ginulo be·zbroj zena sirom Srbije.
Spremnost i zelju zena da se bore sa oruzJem
u ruci izrazio je u svojim dokumentima i Vrhovni stab Narodnooslobodilacke vojske. U svojoj naredbi o izradi spiskova vojnih obveznika, Vrhovni stab odlueuje da se u njih moraju uvesti i imena zena od 17 do 45 godina koje se dobrovoljno jave u
redove boraca.
Vee u vrijeme formiranja partizanskih odreda,
u ljeto 1941. godine, u njihove redove stupilo je, na primjer,
preko 50 drugarica iz Beograda.
Drugarice koje su se povukle sa partizanskim
jedinicama za Sandzak usle su u sastav novof-Jrmiranih jedinica.
U proleterskim i drugim brig adam a nalazilo se nekoliko s tot ina
zena Srbije. One su prosle slavni put ovih brigada i borile su
se na svim bojistima Jugoslavije sireci bratstvo i jedonstvo. Sarno u sastavu Prve i Druge proleterske brigade, prilikom njihovog formiranja bilo je preko ioo zena-boraca iz Srbije, od
kojih je skoro polovina izginula. Medju njima je i nekoliko zena narodnih heroja.
Prva neprijateljska ofanziva na slobodnu teritoriju u Srbiji otpocela je krajem septembra 1941. godine. Pod
pritiskom daleko nadmocnijih okupatorskih snaga potpomognutih
domacim izdajnicima, partizanski odredi su se morali povlaciti.
Padom slobodne teritorije u Srbiji, krajem novembra 1941. godine, za tamosnje stanovnistvo nastali su teski
i neizvjesni dani. Petog decembra 1941. godine njemacki vojni
zapovjednik za Srbiju uputio je zapovjedniku oruzanih snaga na ~~·
Jugoistoku izvjestaj u kome, pored ostalog, stoji: "Nameravamo
da se tokom zime preko specijalnih komandi, uz sadejstvo trupa
izvrsi proveravanje celokupnog stanovnistva u predelima ustanka.
Bice s treljan svaki onaj za koga se utvrdi da je ucestvovao u
ustanku. Izgleda da nije celishodno da ovi !judi ostanu u Srbiji
juzno od Dun'\va ... '' Bas u tim danima zene ispoljavaju ogromnu hrabrost. BOre se sa puskom u ruci braneci svoje domove
kao sto to cine Persa Lazarevic i Vlahinja Kruna Lazarevic i
mnoge druge zene. Djevojcica yukica Stankovic,da ne bi pala u
ruke neprijatelja, ubija se posljednjim metkom. Marija Vasiljevic nije htjela da napusti teske ranjenike koje je njegovala, pa
su je neprijatelji streljali zajedno sa njima. Tako je zajedno
70
Za centralnu Srbiju je karakteristicno to sto su
se na ovoj teritoriji obnavljali i odrzali partizanski odredi za
sve vrijerhe rata. U njihsu se ukljucivali gradjani i gradjanke
okupiranih gradova kada im je, zbog ucesca u akcijama, prijetila opasnost da budu uhapseni. Sarno u. jednom takvom odredu
bilo je 60 zena.
U cetiri odreda koji su nakon ove ofanzive for~
mirani, samo na leskovackom terenu stupilo je preko 200 zena.
Prve zene sa Kosova otisle su u partizanske
odrede jos jula 1941. godine.
Pocetkom oktobra 1941. godine je formiran Pozadinski partizansk1 odred sa 750 boraca u pet bataljona. U
vrijeme formiranja u Odred nisu primane drugarice, ali su krajem godine sve zene clani>vi KPJ usle u sastav Oireda, a kasnije i druge pripadnice pi:Jkreta. Partizanske zakletve polagane
su na skupovima u pojedinim kucama.
.,~.
u odredu su organizovani teorijski i prakti cni
kursevi vojne obuke i sanitetski tecajevi. Kroz ove kurseve proiile su sve drugarice pripadnice Odreda.
Do kraja 1941. godine i u Pristini i u selima
graeanickog sreza formirane su pozadinske vojne desetine ·u kojima je takodje bilo dosta zena i djevojaka.
Drugarice sa Kosova koje su se spasile iz zatvora i
logora i veliki dio onih kojima je prijetilo hapsenje, odlazile su u
71
�partizane. A progoni i hapilenja bili su s vakodnevni. Sarno iz
PeCi u 1942. godini bilo je internirano oko 2. 000 [judi i zena.
Veliki broj drugarica prosao je zatvore u zemlji, logore u Albaniji i u Italiji. Ne stigavsi do internacije i logora, neke su
strijeljane u zatvol-ima. Isticemo samo neke. Medju oko 40
komunista, od cega 8 drugarica, uhapsenih 19. maja 1942. godine, bila je i Slovenka Silvira Tomasini, predratni clan KPJ i
profesor· gimnazije. Mucena je svakog dana u zatvoru. Zbog r:
svog herojskog drzanja, proglasena je za narodnog heroja.Sredinom marta 1943. godine je takodje uhapsena Jovanka Radivojevi6, clan KPJ od aprila 1941. godine, studentkinja. Mucena, polornljenih ruku i nogu, ostala je vjerna partijskoj zakletvi.Strijeljali su je gestapovci. I ona je proglaiiena za narodnog heroja. U martu 1944. godine su vrsena vjesanja i strijeljanja. Medju 12 obje6enih bila je i 16-goc)iiinja Ganimet Terbesi. Veliki
broj zena Kosova dao je zivot za slobodu. Veliki je broj majki koje su izguhile po jedno, dvoje, pa i troje i cetvoro djece.
Ucesce Makedonki u narodnooslobodi!ackom ratu
je bilo vrlo masovno. Zelja da se postane partizanka u ono vrijeme zivi u hiljadama mladih djevojaka i zena - prista!ica narodnooslobodilacke borbe. Nije slucajno u to vrijeme nikla paznata partizanska pjesma u kojoj djevojke kazu:
"Zbogom vek, proiitavaj rode moj,
jas odam vo boj!"
Pjesma ispjevana zeni-borcu, njenoj neustrasivosti i odlucnosti u borbi protiv neprljatelja, kakva je pjesma o
Elpidi Karamandi, munjevitom brzinom se siri i postaje popularna. Elpida Karamandi, studentkinja iz Bitolja, clan KPJ od
1941. godine, jedna od organizatorki zena u os lobodilackom pokretu u svom gradu, tesko je ranjena 3. maja 1942. godine kao
borac Bitoljskog partizanskog odreda u borbi sa bugarskim okupatorima. Elpidu su okupatorski vojnici vezali za dvokolicu i
tako dovukli u prvo selo. Seljaci, dotjerani da bl bi!i zaplaseni
ovim prizorom, prieaju da je pjevala sve dok nije izdahnula.
Herojska i mucenicka je smrt skopske partizalll"
ke Nevene Georgijeve Dunje, koja se borila u Prvom skopskom
odredu. U borbi koju je njena ceta vodila sa bugarskim fasistima 6. decembra 1942. godine, ona je tesko ranjena i zarobljena.
72
Fasisti su joj zivoj odsjekli glavu i nose6i je po 11eleskim selima, pokazivali narodu da bi sijali strah. Jedna seljanka izdvojila se iz redova na silu prikupljenih mestana, uzela iznenadjenom krvoloku Dunjinu glavu i poljubivsi je pocela da zapjeva: "Kazi mi, kerko, lepoto moja, koju li majku danas rasplaka ••• "
Jedanaestog oktobra 1943. godlne formirana je
Prva makedonsko-kosovska brigada. U njoj su bila i dva bataljona Srba, Albanaca i Crnogoraca sa Kosova, kao i ceta Slovenaca. Taka je ova brigada bila simbol bratstva i jedinstva
naroda. Njen politick! komesar bila je zena.
Zenama borcima sa Kosova koje su se borile
na teritoriji Makedonije djevojke-seljanke iz Debarca podigle
su neizbrisiv spomenik u svojoj pjesmi o Milevi Kosovarki,
koja se ubrzo pocela pjevati po cijeloj Makedoniji.
Medju borcima Prve makedonsko-kosovske udarne brigade u prvim redovima nalazi se i Estreja Ovadja Mara.
Mara je prosla skoro cijelu Makedonlju kroz bitke spasavaju6i
i njegujuci ranjene partizan e. Poginula je 1. septembra 1944.
godine u bici sa bugarskom faSistickom vojskom kao politick!
komesar Sedme brigade.
U Trecoj makedonskoj narodnooslobodi!ackoj udarnoj brigadi borila se Vera Joci6, Srpkinja. Nalazila se na
duznosti politickog komesara batatjona kada je smrtno ranjena.
0 njenoj hrabrosti -; odanosti borbi napisao je poznati· makedonski pjesnik jednu od najljepsih lirskih pjesama "Ljubav".
Na predlog Makedonije, proglasena je za narodnog heroja.
U pro!jecnoj ofanzivi izgubila je zivot Vera Trajkova Kotorka iz Kumanova, ucenica VII razreda girnnazije. Bila je borac Karposovskog bataljona. U pocetku bolnicarka i politick! delegat u vodu, pos[lj;:; pokazane hrabrosti postaje politick! komesar cete. Poginula je u jurisu na fasisticka utvrdjenja.
Za slobodu Makedonije data je svoj zivot i mlada Albanka iz Debra, narodni heroj Ibl Palikuca. Braneci odstupanje jednog dijela svoga bataljona, poginula je 22.septembra
1944. godinc.,
73
�Zene u Egejskoj Makedoniji ukljucile su se jos
1940. godine u Antifailisticki pokret koji se razvijao pod parolom: "Domaci fasizam je tezak - tudji jos gori".
Masovno ukljuoivanje zena iz seta i gradova pocelo je 1941. godine, kada su zene Makedonke, kao uostalom i
Makedonci iz Egejske Makedonije, masovno s tupale u jedinice
KLAS-a,. F AM-a, zatim u partijske i omladinske organizacije
i zenske pozadinske organizacije.
U redovima Narodnooslobodilacke vojske ucestvo-
valo je 5. 752 zene iz Makedonije, od toga je poginulo 306. Nosioci "Spomenice 1941" su 127 drugarica, a sedam ih je odlikovano ordenom Narodnog heroja Jugoslavije.
U vojvodjanskim brigadama i odredima bilo je
bataljona u kojima su trecinu borackog sastava cinile zene i
djevojke. Nije bila rijetkost, narocito u sremskim selima, da
se iskupi po pedeset djevojaka i zajednicki krenu u Narodnooslobodilacku vojsku. Dojul!erasnje poljoprivredne radnice, domacice, djevojkc stasale za udaju i materinstvo, kretale su tamo
gdje ih je zvala svijest i rodoljublje. Za kratko vrijeme one
su ovladale osnovnim vojnim znanjima' i vjestinama i izravnavale se po vojnickoj hrabrosti i umjesnos ti sa svojim drugovima.
Mnoge su bile komandiri, vodnici, pclliti cki komesari, partijski
rukovodioci.
nu drugarica. ·
"
Sa sumnjom se gledalo na borbenu vjesti-
Na putu kroz Kordun, nasa II partizanska
udarna brigada u cijem je sas tavu bila i ceta om ladinki, sukobila se s jakim neprijateljskim motorizovanim, tenkovskim i
pjesadijskim snagama.
U borbi koja se razvila, mlade partizanke, za-
jedno sa svojim drugovima-partizanima, neustrasivo su jurisale na neprijateljsku konjicu, kamione, pa cak i tenkove."
U septembru 1942. godine formirane su jos dvi. je zenske cete. Godine 1942. 200 omladinki i zena odlazi u IV,
V i XI kordun~ku brigadu. U VI slavonskom korpusu od prvog
dana us tanka do oslobodj enja borilo se oko 1. 6 70 zena. Sedamnaesta slavonska bri!Jada imala je vise od 200 drugarica, Prerna podacima iz aprila 1943. godine, u XVI omladinskoj NObrir ..,
gadi bile su 83 zene, a XVII NO brigada brojila je u maju iste godine oko 250 zena pa su je cesto nazivali "zenska brigada".
U isto vrijeme (maj 1943. godine) u XVI diviziji NOVH nalazi
se 95 zena.
U I dalmatinskoj proleterskoj brigadi bilo je, u
toku rata, oko 130 zena, a u XIX diviziji 258 zena. U X zagrebackom korpusu bilo je u 32. diviziji 130 zena, a u 33. div iziji 107 zena.
'
U Hrvatskoj nije bilo odreda, brigade ni takvog
kraja u kome se nije borio sa oruzjem u ruci veliki broj zena.
Sesta licka divizija !mala je u svojim redovima vise od 600 zena-boraca, mitraljezaca, bolnicarki, vojnih i politickih rukovodilaca, koje su prosle sav njezin teSki i slavni put kroz Liku,
Bosnu, Srem itd.
U toku 1942. godine pocinju se formirati zenske
part!zanske cete sastavljene uglavnom od om ladinki. Prva zenaka ceta formirana je 25. avgusta 1942. godine. Omladinske
zenske cete prosle su kroz jednomjesecni vojno-politicki kurs.
Poslije prvih borbi u kojima je sudjelovala ceta om!adinki, u
clanku "Partizanke u borbi" ("Udarnik", glasilo udarne brigade
I operativne zone Hrvatske, iz 1942. godine) pise izmedju ostalog:
·
74
Oko 1.200 zena u Hrvatskoj nosioci su "Partizanske spomenice 1941", od ukupnog broja ratnih vojnih invalids u Hrvatskoj 46% su zene, a prema anketi od 1964. godine
od ukupnog broja ucesnika NOB (329. 570) 113.344 bile su zene
ili izrazeno u proc enti rna 34%.
Sedamnaest zena u Hrvatskoj proglaileno je za
narodnog heroja.
U Crnoj Gori je krajem 1941. godine u bataljonu "Jole Piletic" bilo 125 partizanki. Pocetkom 1942. godine
partizansku zakletvu polozilo je jos 148 zena.
Prilikom formiranja udarnih bataljona (tokom aprila i pocetkom maja 1942. godine) u njih stnpa 160 partizanki.
75
�Omladinskt udarni bataljon; na primjer, imao je u svom sastavu 20 procenata omladinki.
Kada je 17. juna 1942. godine formirana IV
crnogorska brigada u njenom sastavu bilo je 1. 000 boraca, a
od toga 200 zena. Na dan formiranja V crnogorska je imala
560 boraca, od toga 60 zena. Pocetkom maja IV sandzacka brigada imala je 471 borca, od cega 40 zena.
U zavrsnim operacijama za oslobodjenje zemlje
ucestvovalo je 2.108 zena iz erne Gore. U narodnooslobodilackom ratu poginulo je 483, strijeljano i objeseno 1. 804 Crnogorke, a u neprijateljskim zatvorima i logorima umrlo je 268 zena.
Za izvanredne zasluge i hrabrost pokazane u ratu, osam Crnogorki je odlikovano Ordenom narodnog heroja.
Trebalo bi navesti vrlo mnogo imena, cak i ako
bismo govorilt ilamo o mrtvim drugaricama koje su u svim krajevima Slovenije polozile svoje zi vote u temelje oslobodjenja i
suverenosti svog naroda.
Da navedemo samo nekoliko primjera. Narodni
heroj Pavla Mede Katarina, tekstilna radnica, hrabro je poginula u januaru 1943. godine kao komandir zenskog voda Pohorskog
bataljona, koji je, poslije duge i ogorcene borbe s njemackim
okupatorom na Pohorju, u Stajerskoj, izginuo do posljednjeg covjeka.
Pored nje; .· junacki su poginule u teskim borbama narodni heroj Mihaela Skapin - Drina, seoska djevojka iz okoline Sezane u Slovenackom primorju kao politkomesar bataljona, narodni heroj Milka Sobar - Natasa, seoska djevojka iz Bele krajine u probijanju italijanskog obruca i narodni heroj Majda Silc iz Ljubljane, koja j e poginula u Do lenjskoj.
Nada Zagar, kcerka poginulog komandanta gorenjskih partizana, pala je u Ljubljani 1942. godine u ruke okupatora zajedno sa dve sestre i majkom. Sve cetiri podvrgnute su
najnecovjecnijem mucenju. Nada, koja se u septembru 1943. godine oslobodila iz italijanskog zatvora, odmah se ukljucila u Italiji u prekomorske brigade i na putu prema domovini junacki
poginula kao brigadni sekretar SKOJ-a u borbaima kod Knina,
1944. godine.
76
Narodni heroj Majda Vrhovnik - Lojzka iz Ljubljane, student medicine i Clan KP Slovenije od 1940. godine,
bfl:a je do 1944. godine u Ljubljani kurir i radnica u ilegalnim
tehnikama i stamparijama. Poslije toga otisla je, na vlastitu zelju, na politicki rad u Slovenacku Korusku (danas u Austriji).
U februaru 1945. godine u Celovcu Gestapo je uhapsio, strasno
su je mucili, a nije izdala ni jednu rijec. Drugog maja 1945 ..
godine odveli su je iz zatvora .u nepoznatom pravcu.
"
Narodni heroj Kuclar Antonija, seoska domacica
iz okoline Ljubljane, majka desetoro djece vee u pocetku 1941.
godine sakuplja i prenosi oruzje i daje cijelu svoju kucu na koristenje partizanima i aktivistima Osvobodilne fronte. u borbama maja 1942. godine hranila je cijelu partizansku jedinicu.Avgu~ta 1942, kada su italijanski vojnici upali u .selo, njenog muza su strijeljali, kucu spalili, sva njezina djeca otisla su u
partizane, a nju su uhapsili i strijeljali •. Pet njezinih sinova palo je u partizanima.
U ljubljanskim zatvorima ubijeno je mnogo zena
za vrijeme italijanske i njemacke okupacije. Medju njima su i
aktivistkinja OF Malci Belie, profesor Vida Janezic, clanica
vise rejonskih odbora OF, radnica i kurirka Povjerenistva CK
KP Slovenije za Ljubljanu Zora Begancin - Marija i tekstilna
radnica, clan Okruznog komiteta KP za Ljubljanu Marija VajS!
- Darija, a· nekima se izgubio svaki trag. Tri od njih su narod~
ni heroji.
Njemackf okupator u gradu Trstu i okolini progonia je antifasiste najsurovijim metodama. Poznato je, na primjer, strijeljanje i vjesanje talaca u ulici Gega aprila 1944.godine. Medju 50 zrtava bilo je pet zena, tri Slovenke i dvije Italijanke. U takozvanoj "Rizarni", u predgradju Trsta, u krematorijumu, jedinom u tom dijelu Evrope, spaljeno je vise od tri
hiljade !judi i zena iz svih evropskfh zemalja, a medju njima
su takodje brojne ilene, Slovenke i Italijanke, iz Trsta i okoline.
U Koruskoj (dams u Austriji) podrucju koje je bilo najblize jezgru Njemacke, jos u aprilu 1942. godine ise!jeno
je u Njemacku 160 slovenackih porodica. Medju mnogim poginulim iz tog podrucja u januaru 1945. objesene su u Gracu mati i
kci Micejev">.
77
�U sjeveroistocnom podrucju Slovenije, okupiranoiiJ od Madjara, u Prekomurju, pale au takodje zene, medju
njima Zora Rupena - Katja iz Dolenjske, Vida Petje iz Celja,
koje au radile politick! na tom terenu.
Tesko je do kraja utvrditi ko!iko se zena borilo
iii poginulo u oruzanim borbama s okupatorom u partizanskim
jedinicama Slovenije, koliko je bi!o pozrtvovanih bolniearki, bombasa i boraca sa puskom u ruci, boraca prekomorskih brigada,
koje su usle u borbu Cim su se spasi!e fasistickih zatvora i logora. Podaci kao sto su: 21 zena od 1.75 narodnih heroja S!ovenije i 318 od 1. 811 nosi!aca "Partizanske filpomenice 1941" dokazuju mnogobrojno ucesee zena medju prvoborcima i organizai;torima OF i NOB. Od 21 zene-narodnih heroja - 16 njih je poginulo, 7 u borbama u partizanskim jedinicama, a 9 na izvrsava-.
nju politi ckih zadataka.
,
U Brigadama i partizanskim odredima Jugoslavije bodlo se 11.838 zena iz Bosne i Hercegovina, od kojih je po..:
ginulo 1. 787.
Vee u jesen 1941. godine 30 djevojaka samo iz
dva sela drvarske opstine proslo je kroz vojnu obuku. Prva zena
narodni heroj Jugoslavije je mlada seljanka Marija Bursae iz sela Kamenice u blizini Drvara. Bi!a je borac, bombas u Desetoj
krajiiikoj narodnooslobodilackoj udarnoj brigadi. Iz ove opstine
je i narodni heroj Danica Materie. Zarobljena je, tesko ranjena,
dok je svojoj ceti vatrom stitila odstupniou. Strijeljali su je fasisti. Mi!ka Bosnie je_ treea zena-heroj iz ove opstine. Poginula
je junacki za vrijeme njemackog desanta na Drvar u maju 1944.
godine. Imala je svega 17 godina.
U Podgrmeeu, u Bosanskoj krajini, jos u pocetku ustanka 1942. godine, organizovani su vojno-po!iticki .kursevi
na kojima su mlad!Ci i djevojke osposobljavani za borbu u redovima Narodnooslobodi!acke vojske. Kroz ove kurseve proslo je
do 1943. godine oko 250 djevojaka.
·
·
Iz opstine Livno u toku rata otislo je 200 zena i
djevojaka u razne brigade pri!ikom njihqvog prolaska na ovu teritoriju. Oko 60 mladih muslimanskih djevojaka iz ove opstine
bile su bore! hercegovacke brigacJ.e.
78
Za vrijeme neprijateljske ofanzive na Kozari
1942. godine · u kojoj je ucestvovalo preko 70.000 fasistiCkih vojnika protiv 3. 500 partizana~ svaki muskarac, svaka zena, omladina bi!i su neposredni ucesnici bitke. Iza pojedinih partizanskih ceta stajale su cete djevojaka spremne da prihyate oruzje
iz ruku poginu!ih iii ranjenih partizaml.
Sirom zemlje odjeknuo je pok!ik mlade djevojke
ispod Kozare, Nene Bokanove. Nju su zarobili faSisti i pove!i
je sa sobom. U trenutku kada su prolazili most na rijeoi Uni,
jedan od fasista je rekao: "Sedam godina smrdice Kozara' od va-?
sih ljeseva." Nena se odjednom istrgla iz njiho.vih r1,1kn i skacuci preko ograde mosta u rijeku, viknula: "Sedam stotina godina pjevaee se slava Kozare."
Za vrijeme vazdusnog desanta na Drvar u maju
1944. godine koga su izvrsi!i njema~ki okupatori sa ciljem da
uniste Vrhovni stab Narodnoosloboditacke vojske i druga Tita,u
borbenim redovima otpora, osim oruzanih j edinica, nasao se H
tav narod, Svaka ulica bila je bojno polje, svaka knea uporiste
partizans. Ogromna tehniCka nadmoe neprijatelja pokazala se
nemocnom pred svijeseu i borbenosti naroda. "Gdje su partizan!? Gdje je Tito?" - . Jspitiva!i su njemacki oficiri i gestapov.:.
ci tukuei zene, ubijajuei djecu na njihove oci, paleei kuce; Nijedl;ln glas nije odgovorio, ni jedna ruka nije se podigla u pravcu Titove pecine, za koju su znala i najmanja djeca Drvarske
do!ine. U ovom gradu, proglasenom gradom-herojem, medju
mnogobrojnim zrtvama nasla se i Rada Vranjesevie, clan Oblasnog komiteta Komunisticke partije za Bosansku krajinu i citav
Okruzni komitet SKOJ-a. Medju njima su se herojski borile i
poginule clanovi ovog Komiteta Zora Zeljkovie i Razija Omano.:.
vic.
Za vrijeme IV neprijateljske ofanzive poznate po
tome sto su jedinice koje su u njoj ucestvovale imale zadatak
da spasu od unistenja cetiri hi!jade ranjenika, u jedinice Narodnoos[obodilacke vojske ukljuci!o se preko 600 djevojaka iz krajeva gdje su vodjene borbe. Mnoge od njih prosle su ne samo
kroz oganj bitke na Neretvi, nego i na Sutjesci, kao borci, bolniearke, ne uzmicuei ni pred kakvim zadacima i teskoeama. Zajedno sa ostalim nosi!e su preko rijeke i planina ranjenike i
79
�bolesnike da bi mnoge od njih i same pale u borbama ili podlegle bolestima, osobito tifusu, koji je u to vrijeme harao •.
Bijele seoske marame i nosnje il kojima su krenule po januarskom mrazu na daleke puteve borbe polako su
nestajale. U borbama osvojeno oruzje i vojnicka odijela postali
su nova djevojacka oprema koju su skinule tek poslije oslobodjenja. zemlje,
U SANITETU
Jos prije ustanka mnoge bolnice i klinike bile
su snazna uporista Narodnooslobodilackog fronta. Ljekari - antifasisti, pomagali su pohap8enim komunistima i antifasistima
na taj nacin stc su ih proglasavali bolesnim, prebacivali u bolnicka odjeljenja i na taj nacin omogueavali lakse bjegstvo iz fasistiCkih zatvora. Takvih slueajeva bilo je u Beogradu, Sarajevu i mnogim drugim gradovima.
lsto tako, u toku rata, prebacivani su ilegatno
teski ranjenici u bolnice u okupiranim gradovima, gdje im je ukazivana strucna pomoe i njega. Vee je receno da su mnogo
prije izbijanja rata, u periodu velike odlucnosti naroda da brani
svoju zemlju od fasista, sirom Jugoslavije odrzavani sanitetski
teeajevi na kojima su u prvom redu obueavane zene i djevojke.
Ustanak je od mnogih medicinskih ustanova napravio antifasistiCke tvrdjave iz kojih su iznoseni tajno lijekovi, odlazilo ljekarsko i ostalo medicinsko osoblje u partizane, stvarajuei uslove
za prihvat i njegu ranjenika i pod najtezim uslovima. Svoje redove sirili su neprestano osposobljavanjem novih bolnicara, higijenieara i drugog medicinskog osoblja, To osoblje regrutovalo
se dobrovoljno iz redova mladih zena i djevojaka. A citava sanitetska sluzba bila je neprestano pomagana od hiljada gradjana,
narocito zena, spremnih uvijek da ociste bolnice, da donesu dovoljno hrane za ranjenike i bolesnike, da pripreme odjeeu, da
sasiju posteljno rublje itd. Prilikom pokreta pojedinih odreda,
brigada i drugih vojnih jedinica narod je nosio teske ranjenike,
80
brionuo se za pravljenje nosila, za hranu itd. Prvi zadatak svih
vojnih jedinica prilikom oslobadjanja pojedinih gradova bio je da
pribave sanitetski materijal i lijekove i druge potrebe za ranjenike.
Vee 1941. godine postojalo je na slobodnoj teritoriji u Srbiji osam bolnica i tri ambulante. Osoblje su, pored
profesionalnih ljekara i bolnicarki, sacinjavale i dobrovoljne
bolnicarke. Pri bolnicama su stalno .odrzavani sanitetski kursevi.
Bolnica Kragujevackog partizanskog odreda nastala je na taj naCin sto je u jednoj akciji odreda· sa teritorije
koju je drzao neprijatelj kompletna bolnica. prebacena na slobodnu teritcriju. Pod zastitom odreda, u tcku noCi, kalona od 40
volovskih kola prevezla je cjelokupnu opremu bolnice sa 60 kreveta. U njoj j-e2radilo oko 30 drugarica iz odreda. U bolnici su
se lijeCili ne samo partizan!, nego i mjestani.
Aktivi zena iz okolnih seta organizovali su prikup!janje hrane za bolnicu. Na putevima prema bolnici svakodnevno su hitale zene sa prepunim korpama hrane i drugim da- ·
rovima za ranjenike. Pored hrane, odjeee i obuee, zene su prikupljale i novcanu pomoe ne samo za bobiicu nego i za odred._
U ovu su akciju bili ukljuceni svi aktivi zena na teritoriji koju
je obuhvatao odred.
U bolnicama i drugim zdravstvenim ustanovama
u Ljubljani jos u prvim danima okupacije razvila se jaka organizacija Osvobodilne fronte kojom je rukovodila poznata ljekarka
- komunistkinja dr Bozena Ravnikar. Prvi ranjeni partizan! li~
jecili su se u Ljubljani i to u bolnicama na tri mjesta, gdje su
uspjesno prikrili operacije i lijecenje pod drugim dijagnozama. ·
Medju najvaznijim aktivnostima bilo je sakupljanje ogromnih kolicina sanitetskog materijata i medicinske opreme. Kada''je otisla prva veea grupa ljekara u jedinice NOR-a, za njima su poslali vi~e zeljeznickih vagona tog materijala na oslobodjenju teritoriju, medju·'tim i kompletnu opremu za veliku hirursku poljsku boinicu. Na taj nacin je otislo iz Ljubljane vise grupa ljekara i studenata medicine. Medju njima bilo je od samog pocetka mnogo zena.
81
�u istoriji slovenackog ratnog saniteta oznaeene
su kao izvrsni organizatori partizanske sanitete i zdravstvene
sluzbe medju civilnim stanovnistvom. Doktorice Franja B_idovec
i Paula Jerina - · Lah rukovodile au sa dvije poznate ~rhzans~e
bolnice_ bolnicom "Franja" kod .sela Cerkno u Slovenackom ~n
morju, 'i bolnicom "Paula", koje neprijatelj nije nikada otkno.
· u cjelini, iz Slovenije je poginulo u narodnoos
lobodilackom ratu u borbama i1i logorima 45 ljekara, medju kojima 4 zene i 50 studenata medicine, a medju njima 5 zena.
· Veliki je broj zena lijecnika, koje su aktivno ucestvovale u NOP Hrvatske. Vee u prvoj godini borbi nalazi se
11 vojtiim jedinlcama, partizanskim bolnicama i ambulantama 36
zena-ljekara.
:!ira Petrovoj Gori tokom rata razvijala . se·,- ~
prestano centralna partizanska bolnica; koja je radila za cijelo
vrijeme narodnooslobodilacke borbe i za neprijatelja ostala neotkiivena;
Izgradjivana na nekoliko mjesta u planini, bolnica se. Silstojala od kompleksa brvnara koje su izgradjivali povjerljivi [judi iz okolnih krajeva, kao sto je i citavo snabdijevanje bolnice bilo povjereno narodnooslobodilackim odborima i
masovnim organizacijarna, narocito organizacijama Antifasistickog fronta zena. Tokorn rata ova botnica s e razvijala kao us tanova sa specijalnim odjeljenjirna - za teske ranjenike, za tifusare ili bolesnike od drugih bolesti. Za slucaj da neprijatelj
prodre i ugrozi ranjenike, bile su priprernljene zemunice u koje su za vrijerne neprijateljskih napada u bolnici, sklanjani ranjenici i dr11gocjeni bolnicki materijal. Ovakva krupna ustanova
ne bi mogla opstati ni razvijati se bez neprestane brige naroda.
To znaci da su za nju znala sva okolna mjesta, pa ipak se nikad nije dogodilo da je neprijatelj saznao za nju. U njoj su radili rnnogobrojni ljekari i drugo sanitetsko osoblje, spremni u
svakom trenutku i da uzmu pusku u ruke da bi odbranili svoje
ranjenike sa is tom odanoscu kako su se, u teskim uslovima, nesebicno borili za ·njihove zivote i ozdravljenje. Da istaknemo
sarno jedan od mnogih primjer<>: u ovoj bolnici J'adila je i dr Marija Slezinger. za vrijeme IV neprijateljske ofanzive zarazila se
od pjegavog tifusa i umrla. Njena humka napravljena je iznad .
82
jedne zemunice i tako posluzila kao kamuflaza za ulaz u zemunicu. Mrtva doktorka ostata je i dalje na strazi kraj svojih ranjenika i bolesnika.
Vee u toku 1942. i 1943. godine na oslobodjenom podrucju Hrvatske postojala je dobro organizovana sanitetska sluzba. U to vrijeme vee radi 11 bolnica.
U bespueima planina Bosne i Hercegovina sreeu
se desetine spomen-obiljezja za partizanske bolnice. Bile su to
brvnare koje su izgradili seljaci u kojima su se partizanski
ljekari sa bolnickim osobljem borili za zivote ranjenika. Operacije su cesto izvodjene bez narkoze. Nemalo je primjera
nadoovjecanske izdr:Zljivosti ranjenih boraca koji su bolove odsjecanja nogu ili rukn podnosili bez jauka. Sarno su graSke ledenog znoja svjedocile o njihovirri patnjama. Za vrijeme ofanzive na Kozar! Silgradjeno je desetine zemunica za ranjenike. Nad
njima su bdjele zene. Cesto i same ranjene odbijale su da prime lijeko.ve govoreci: "Cuvaj te to za borce, oni su vazniji od
nas."
Drugog jula 1942. godine u Bosansku krajinu stigle su proleterske jedinice i Vrhovni stab. Mnogo ranije narod
je doznao za priblizavanje ovih jedinica koje su sa sobom vodile i veliki broj ranjenika. Svuda je pripremljen docek kakav
rnoze da priredi samo narod koji se bori. Drvar je tada prihvatio ranjenike proleterskih jedinica. Sve je bilo spremno kada
su stigli ranjeni pro!eteri. I smjestaj u improvizovanim bolnicarna, i dezurne bolnicarke, i radne cete omladinki i zena spremnih da nose teske ranjenike, i stolovi na livadarna puni hrane,
i borbena pjesma, i strukovi poljskog cVijeca, i skrornna seoska odjeea i obuea. Stotine zena i djevojaka drvarske doline danju i noeu su dezurale na smjenu kraj svojih drugova i drugarica, ranjenih proletera.
n istoriji nase Narodnooslobodilacke borbe ostace kao vjecni spomenik humanizma revolucije borba za spas ranjenika u •.•rijeme IV neprijateljske ofanzive. Bila je to ofanziva
120.000 njemackih, l:talijanskih i bugarskih okupatora pomoguuti
kvisiinskim formacijama ustasa i cetuika protiv glavnine nase
vojske od 25 . 000 borHca koja se kretala. sa Vrhovnirn stabom.
83
�Sa nasim borcima bila je c·entralna bolnica sa preko 4. 000 ranjemka, Ova ranjenicka kolona je na volovskim kolima, na ko-.
njima, na nosilima koje su nosili borci i narod presla put od
200 kilometara. 0:1 Karlovca, grada u Hrvatskoj, preko slobodne teritorije Like,' Korduna, Banije, Bosanske krajine, putem
dugim 300 kilometara kretala s e pred neprijateljskom najezdom
u pravcu partizanskih kolona na celu sa Vrhovnim stabom masa
od 50. 000 zena i djece o kojima je takodje trebalo voditi raeu..:
na. Jos toliko naroda napustilo je svoja sela i otislo u zbjegove u snijegom .zavijane planine, te strasne zime 1943, godine.
U uspjesnim, ali teskim borbama za spas ranjenika, njihov broj se stalno povecavao. Ranjenicima se pridruzivao sve veci broj bolesnika, jer je pocela epidemija pjegavog tifusa haraju6i po vojnim jedinicama, desetkuju6i stanovnistvo. Cetrdeset dana trajale su borbe u kanjonu rijeke Neretve
- i zavrsile se potpunim porazom brojno i tebnicki nadmo6nijeg
neprijatelja. Naiie iznurene divizije izvrsile su svoj istorijski
zadatak - spasile ranjenike, razbile neprijateljske formacije i
krenule u dalje borbe. U bici za ranjenike i citav mirod se brinuo za spas ranjenih b bolesnih drugova. To je znacilo odvojiti
posljednji komad hljeba, posljednju litru mtijeka, danju i nocu
preko brda i planina, pod kiiiom metaka, nositi ranjenike. Na
tom polju istrajalo je na hiljade zena, djevojaka, odraslije djece.
Odmah nakon toga, sredinom maja 1943.godine, ·
zapocmJe jedna od najve6ih bitaka Narodnooslobodilacke vojske
Jugoslavije. Na 15.000 iznurenih, polugladnih boraca NOV, koji
uz to vode cetiri i po hiljade ranjenika, na uskom prostoru koji cini tromedju Bosne. i Hercegovine i Crne Gore, napada 120
hiljada okupatorskih vojnika i domacih izdajnika opremljenih najmodernijom tehnikom, opkoljavaju ih sa namjerom konacncig obracuna sa Narodnooslobodilackom vojskom i pokretom. Po cijenu
velikih gubitaka, borci nasih divi zija i brigada probili su obruc
neprijatelja, zadali mu teske gubitke, sacuvali svoje snage, izvukli s voje ranjene drugove. Procjenjuje se da je u sas tavu vojnih snaga Narodnooslobodilacke vojske u bici na Sutjesci, kako
je nazvana ova bitka, bilo 17% zena.
0 brizi za ranjenike kao moralnoj normi revolucije govori i podatak da je jedna od prvih briga Nacionalnog
84
komiteta narodnog ostobodjenja JugoW.avije i Vrhovnog staba nakon priznanja · Narodnooslobodilackog pokreta i Narodnooslobodilacke vojske od strane saveznika i njihove spremnosti da pruze
pomoc narodima Jugoslavije koji se bore protiv fasizma, bila
da se dobije sto veca pomoc za njegu ranjenika u sanitetskom
materijalu, lijekovima i prihvatanju teskih ranjenika, Tako je,
nakon kapitulacije Italije i saveznickog iskrcavanja, omoguceno
prebacivanje nailih ranjenika u posebno za tu svrhu organi:o vane vojne bolnice u Italiji. Sarno u toku 1944. godine lijeceno je
u ovim bolnicama 12,000 .vojnika i oficira Narodnooslobodilacke
vojske Jugoslavije.
Mnogi napisi u nasoj ratuoj stampi govore o
ratnim bolniearkama. 0 njihovim junastvima i spasavanju ranjenika za vrijeme borbe, pozrtvovanosti pri evakuaciji ranjenika, odbrani ranjenika od neprjjateljskih napada,. hrabrom i
savjesnom vrsenju svojih zadataka ispjevano je mnogo potresnih
pjesama u vojsci i u narodu.
Moze se reci da je moralno nacelo partizanskih
bolui.Carki koje one nisu nikada iznevjerile, bilo da je njihovo
mjesto i u zivotu i u smrti sa ranjenicima i bolesnicima koji
su im povjereni. Mnoge su poginule izvlaceci ranjenike ispred
neprijateljskih polozaja, · mnoge braneci prilaze improvizovanim
bolnicama koje je otkrio neprijatelj, mnoge Stiteci ::>dstupnicu
svojim ranjenicima. Mada su vecina njih tek u ratu. postale bolnicarke, svijest o odgovornosti pred narodom i revolucijom ucinila je od njih najodgovornije vojnike revolucije. One su to
bile i onda kada su gladovale da bi hranu ostavile za ranjenike,
kada su bolesne i umorne postizale da i najstrozije komisije
koje su obilazile ambulante i bolnice konstatuju da u njima vlada ''klinicka cis toea".
Tesko je u njihovom slucaju, kao i u slucaju junastva partizanskih boraca, navesti samo nekoliko imena, jer
se radilo o masovnom herojizmu - i mladih studentkinja, i srednjoskolki, i seljanki, i mladih radnica. U njima se povezala svijetla tradicija humanizma zene sa svijescu revolucionarki. Treba
reci - nema zabiljezenog slueaja u toku citavog rata da je bolnicarka napustila povjerene joj ranjenike.
Po bolnicama sklonjenim u dubokim iiumama, po
brigadnim ambulantama, u oslobodjenim selima i gradicima
85
�organizovane su akcije prikupljanja krvi za ranjenike, takmicenja 'u postizanju cistoce,organizovano je uredjenje bolnickog
kruga, krecenje kuca. itd.
Za· sve vrijeme rata briga o zdravlju boraca i
naroda predstavljala je vazan sektor rada i narodnooslobodilackih odbora i vojnih jedinica i masovnih antifasistiCkih organizacija. Partizanske bolnice i vojne ambulante brinule su se ne
samo za ranjene i bolesne vojnike, nego su ukazivale pomoc citavom narodu.
Narodnooslobodilacki odbori i masovne organizacije Antifasistickog fronta zena i Ujedinjenog saveza antifasiatl. eke omladine bile su tijesno vezane sa zdravstvenom sluzbom i
svestrano joj pomagali. U vojsci i u pozadini organizovane su
akcije protiv epidemije pjegavog. tifusa, svraba i drugih bolesti
koje prate rat. Po selima su 'organizovana takmi cenja u odrzavanju cistoce, kreeenju kuca, dezinfekciji odijela, izgradnji sanitarija itd.
U nekim razvijenijim partizanskim bolnicama
vremenom su osnovana i posebna porodjajna odjeljenja (Hrvatska, Slovenija). A svuda na slobodnoj teritoriji zdravstvena sluzba brinula se 0 trudnicama, porodiljama i zdravstvenoj zastiti
novorodjencadi. Mnoge seoske zene u nerazvijenim krajevima
Jugoslavije prvi put su radjale uz pomoc ljekara ili babice. Revolucija je utirala puteve srecnij em materinstvu ne samo od ovog teskog, neljudskog, ratnog, nego i od onog kakvo je za mnoge zene bilo u staroj Jugoslaviji. (Prema sluzbenim podacima
iznesenim od strane predstavnika Jugoslavije na Balkanskom kongresu, odrzanom 1938. godine u Beogradu, u vezi sa zastitom
djece izneseno je da je 35.685 sela bez babice, a da samo 1%
zena radja svoju djecu u porodilistima. Svega jedna treCina djece dozivljavala je 20 godina starosti.)
86
RA TNA DJETINJSTVA
Najpostresnije stranice ratova ispisuju o - ratnim djetinjstvima. Fasizam nije unistavao djecu samo bombama
izbacenim na civilna miselja., nije im ubijao samo roditelje, ostavljao ih bez hrane - on ih je svjesno i sistematski unistavao,
Pored zlocina genocida koji je Jugoslaviju kostao nekoliko s totina hiljada djece, on je unistavao djecu svih jugoslovenskih rodo~
ljuba, svih antifasista.
0 tome pise i nekadasnji djecak sa Kozare Dragoje Lukic, koji je kao djeeak ovo stradanje i sam dozivio:
"Julskih dana 1942. godine poslije proboja obruea na Kozari, fa sis ti su, radi odmazde, poveli ogromne kolone naroda u logore. Oko 80. 000 s tanovnika Kozare, od toga
23,000 djece odlazilo je u neizvjesnost, tamo kuda su ih fasisticke puske gonile.
Rijetke su bile majke koje su imale samo po jedno dijete. Ustase su uzimale prvo dijete iz narucja, a onda i
onu malo odrasliju. Tu, pored stroja, stajali su ceradama .pokriveni kamioni, u koje su ustaske sluzbenice slagale djecu otrgnutu od majki.
Sutradan s mo dosli na red i mi, najstarija dj eca. • • Za trenutak sam as tao bez d va brata i sestre, svi mladji
od mene. Najmladji, Marko, imao je nepune tri godine. Kada
je oduzet, umjesto imena dali su mu broj. (Nasli smo se tek
poslije 12 godina, 1954, godine.) Strini Jovanki oduzeli su pet
djevojcica, sve su bile ispod 15 godina. Ostao joj je bio samo
jedinac sin Djoko. Nadala se da ce bar njih dvoje ostati negdje
zajedno. Ali, kada su i nas poceli postrojavati, majka se, grcevito drzeci sina opirala. Drzali su se tako cvrsto da ih niko na
svijetu, u tom trenutku, ne bi bio u stanju razdvojiti. Medjutim,
ustasa ciji mi je lik i do danas ostao u sjecanju, sa dva revolverska pucnja, ucinio je da su majka i sin - Jovanka i Djoko ostali vjecno nerazdvojeni ••• "
87
�Najveci bro) djecjih koncentracionih logora nalazio se u okblini velikih gradova, narocito Zagreba (Jaska i
dr, ). Zagrebacka partijska organizacija vee od prvih dana okupacije okuplja sirok krug aktivista koji, uz masovnu podrsku
stanovnistva, rade. na spasavanju djece iz· fasistickih logora.Iz. medju ostalih, akcija, organizovani su odlasci na stanice kuda
su prolazili: transport! sa zarobljenom djecom. Narod je donosio djeci hranu, odjeeu i druge potrebe. Morali su to ciniti krisom. Mnogi su bili spremni da uzmu djecu, pa kada to sp~ovod
nici nisu dozvolili, desavalo se da, koris teci stani ene guzve, i
· bez pitanja uzmu poneko dijete.
Organizovane su posebne grupe antifasistkinja
koje su se javljale za dobrovoljne bolniearke Crvenog krsta i
na taj naCin dobijale mogucnost da udju u logore ili da zarobljenoj djeci ukazu pomoc u prihvathim stanicama gdje su ih fasisti skupljali za odlazak u logore. Stotine bolni earki, medicinskih
sestara, ljekara, pedagoga na razne nacine su nastojali da olaksaju zivot ove djece. Medju prvim organizatorima ovih akcija
bila je Tatjana Marinic, istaknuta zagrebacka revolucionarlta.
Mnogi od ovih aktivista svjedocili su pred komisijama za utvrdjivanje zloCina okupatora i njegovih sluga. To su stranice i
stranice dokaza o svireposti i bezumlju fasizma.
Trebalo je dugo vremena da djeca koja su prezivjela te strahote izidju iz trauma, iz potistenosti, da se oslobode uspomena na spaljeno ognjiiite, na mrtve roditelje, na svoja Lutanja po surovom svijetu rata u kojem se djeca nisu smjeLa ni igrati, ni smijati, ni plakati •••
Okupatori i kvislinske vlasti nastojali su da se
doeepaju djece rukovodilacaN-arodnooslobodilackog pokreta i narodnih boraca. T ..ko su nakon hapsenja i strijetjanja heroja Rade Koncara, njegovu zenu bacili kroz prozor, jer nije htjela da
kaze gdj e se nalazi njihova iiestomjesecno dijete. Za tim sestomjesecnim djetetom izdata je i potjernica!
Poznat je slueaj jedne male partizanske grupe u
Crnoj Gori koju su opkolili fasisti. U grupi je bio Jagos Habren
i njegova drugarica i dva brata ·partizan! Vidakovi c. Da bi ih
prisilili na predaju, fasisti su pred peCinu iz koje su davali otpor doveli njihovu djecu prijeteci da ce na njihove oci pobiti
djecu ako se ne predaju. Da bi spasili djecu, oni su se predali. Na dalje pokuiiaje da ih natjeraju da se odreknu svoga ubjedjenja, pa da ce im pokloniti zivot, odgovorili su: "Mi sa varna
nemamo iita da razgovaramo. Mi smo se predali naiioj djeci, a
ne varna." Strijeljani su.
U selu Bojnik u Srbiji bugarski faiiisti su satjerali u barustine citavo selo trazeci od njih da otriju partizane.
Kada nisu uspjeli poceli su masovno ubijanje. Bilo je i nekoliko
trudnica, od kojih je jedna, Vidosava Kostic, upravo dobila porodjajne bolove. U njenim najtezim porodjajnim mukama, komandant joj j e rekao: "Aka rod is zensko dijete opros.ticu i tebi i
njemu zivot, ako rodiii muiikarca - ubieu obadvoje." Rodila je
kcerku i taka ostala ziva. Prvi pogled njenog djeteta pao je na
krv i mrtvace.
U znak odmazde nad partizanima samo u malom
selu Vataiia u Makedoniji ubijeno je trinaestoro djece, itd.
Borba za zi vot djece bila je sadrzina svih akcija
Narodnooslobodilackog pokreta, njegove vojske, narodne vlasti,
masovnih organizacija.
U samoj Ljubljani u povjerljivim porodicama za
sve vrijeme rata cuvano je vise od stotinu djece - malih ilegalaca, djece politickih i partizanskih rukovodilaca.
Ana Ziherl-Mami, sa svojim saradnicima - aktivistkinjama OF, s ve do oslobodjenja se brinula za bezbjedan dom
i zbrinjavanje ave partizanske djece koje su fasisti trazili da bi
se na njima svetili roditeljima, Vise puta morala je djecu premjestati na drugo mjesto ako se posumnjalo da neprijatelj kontroliiie porodicu sa djetetom. Za sve vrijeme rata okupatori i domaci izdajnici nisu uilli u trag ni jednom djetetu.
U Hrvatskoj su, u toku narodnooslobodilacke borbe osnovama 83 djecja do rna sa 10.000 djece, a nekoliko hiljada
djece smjeSteno je po privatnim porodicama. Najveci broj ove
djece hila su iz ustanickih krajeva Like, Banije,Korduna, Gorskog
kotara i Bosanske krajine. Otvorene su dvije djecje bolnice i bolnicko odjeljenje za djecu u vojnim partizanskim bolnicama.
Prvi <;ljecji dom u Bosni i Hercegovini osnovan je
u Podgrmecu. Tu su smjestena djeca sa Kozare, koju su hrvat.ski
89
�partizani oslobodili iz djecjeg koncentracionog logora u Jaski
u b(izini Zagreba.
·~
.
Na oslobodjenoj teritoriji Srbije, u takozvanoJ
UZ.ickoj republici, vee 1941. godine otv~r':ni ~u dj~cji dom_~vi
za djecu poginulih part~zana, z~ djecu lZbJegllca.'. 1td. 0 nJlrna
su vodile brigu zene. Zene Maeve su za sve vnJeme rata posvjecivale najvecu paznju izbjeglicam_a_ iz d_:~ih kra.jeva J~o~
slavije koji su u njihovim selima nash uto01ste. Br1ga o dJeCl
bila je zajednicki organizovana.
u
toku rata, u okviru Ujedinjenog saveza antifasisticke omladine Jugos[avije, stvorena je i masovna pionirska organizacija kojom su bila obuhvacena sva djeca oslobodjene teritorije. Jos prije stvaranja organizacije, djeca su po ugledu na ·partizane pocela da se okupijaju, naoruzavaju "puskama!' izdjeljanim od drveta, da presrecu nepoznate prol~zni~e i
traze propusnice, da obavjestavaju partizane o svemu sto 1m
se cinilo sumnjivim, da ucestvuju u poslovima odraslih - sjetvi zetvi, pohadjanju bolnica itd. Raznosili su radio-vijesti,
biii kuriri. Rat je promijenio djeCje igre i zelje. Sada su se
igrali partizana, a najveca zelja im je bila da dobij~ partizan~
sku kapu sa petokrakom zvijezdom i - olovku. PoshJe stvaranJa
pionirske organizacije, organizovani su analfabetski tecajevi za
nepismenu djecu, a kasnije i skole.
Iz ove generacije djece izrasli su posljeratni graditelji pruga, putova, novih fabrika, mladih oficira, inzenjera,
ucitelja, ljekara, radnika ••.
PRVI PUT NA BffiALISTIMA
_Kada su se, uporedo sa vojnickim akcijama i sve
veClm brojem vojnih jedinica, poceli formirati organi nove narodne vlasti, narodnooslobodilacki odbori, zene Jugoslavije su
prvi put u svojoj istoriji birale. i bile birane. vee 1941. godine
skoro da nije bilo narodnooslobodilackog odbora u koji nisu birane zene.
90
U Crnoj Gori, u prvim danima ustanka, proglasena je ravnopravnost zena i njihova pravo na ulazak u organe
narodne vlasti koja se stvarala. Vrhovni stab NOV u februaru
1942. godine donio j.e dva dokumenta: o zadacima i ustrojstvu
narodnooslobodilackih odbora i objasnjenje i uputstva za njihov
rad u oslobodjenim krajevima. U tim dokumentima je takodje.
podvuceno da zene imaju pravo da biraju i da budu birane. Sve
odluke i druga akta iz ratnog perioda sadrze nacela o ravnopravnosti zena. Naeelo ravnopravnosti zena zapisano je u najznaeajnijim aktima sa pravom zakona - Deklaraciji o pravima ·
gradjana Antifasistickog vijeca narodnog oslobodjenja Jugoslavi~
je i zemaljskih antifasisti ckih vijeca.
Ustanicka vlast u Crnoj Gori u prvim revolucionarnim aktima proglasila je da su zene ravnopravni gradjani i
tako ozivotvorila program KPJ u pogledu ravnopravnosti zena.
Privremena vrhovna komanda narodnooslobodilackih trupa Crne
Gore, Boke i Sandzaka objavila je 22. jula 194_1_. godine saopstenje u kome se kaze: "Pravo birati i biti biran imaju svi gradjani koji su napunili 18 godina, muskarci i zene, bez obzira
na vjeroispovijest, nacionalnost i rasu. Pravo glasa irnaju, .razumije se, i vojnici. · Nemaju pravo glasa lica koja su se bila
stavila u sluzbu okupatora." To je prvi put u Crnoj Gori da
zene uzimaju ucesce u izboru organa vlasti.
Na prvim izborima za narodnu vlast u Hrvatskoj,
zene-odbornike susrecemo podjednako i u gradovima i u selima.
U Dalmaciji je, na· primjer, 1942. godine bilo oko 110 zena u
narodnooslobodilaCkim odborima, 1943 - oko 320, a 1944 - 965
zena. Slicno je, i u ostalim krajevima Hrvatske. U Slavoniji je,
na primjer, bilo u narodnooslobodilackim odborima oko 600 zena, a vise od 300 zena na raznim drustveno-politickim duznostima. U Istri je bilo oko 400 zena u seoskim i oko 50 zena u
opi!itinskim, kotarskim t';okruznim narodnooslobodilackim odborima. ·u Zemaljsko antifasisticko vijece narodnog oslobodjenja Hrvatske izabrano je preko 20 zena.
Broj zena izabranih u narodnooslobodilacke odbore u Sloveniji prema prosjecnoj ocjeni, predstavljao je vise od
jedne trecine svih izabranih. Posta je veliki broj muskaraca odlazio u partizane, zene su u odborima samostalno obavljale veoma teske zadatke i poslove. U nekim odborima birane su i
91
�radile same zene. Jedanaestog septembra 1943. godine odrzani
su izbori za Zbor odposlancev slovenskega naroda (Vijece delegata slovenackog naroda) koje se sastalo 3. oktobra 1943.godine
u Kocevju. Vijece su sacinjavali delegati narodnooslobodilackih
odbora Osrobodiln~ fronte iz vecine slovenackih pokrajina, kao
i borci Narodnooslobodilacke vojske.
Na ovim izborima aktivno i pasivno pravo imali
su svi muskarci i zene koji su napunili 17 godina starosti. Od
572 delegata-ucesnika Zbora u Koeevju na kome je izabrana prva Slovem1cka skupstina bile su 62 zene. Od 120 C!anova prve
Slovenacke skupStine bilo je 12 zena. U delegaciji od 40 clanova koja je izabrana za zasjedanje AVNOJ-a bile su tri zene.
U Makedoniji nije bilo narodnooslobodilackog odbora u koji nisu birane i zene. Na zasjedanju Antifasistickog vijeca narodnog oslobodjenja Makedonije medju 122 clana bilo je
6 ~ena, a za zasjedanje AVNOJ-a su delegirane tri Makedonke.
U Bosni i Hercegovini u toku rata birano je u
seoske i gradske narodnooslobodilacke odbore preko 3. 000 zena.
Isto tako, zene su birane u opstinske, sreske, okruzne i oblasne narodnooslobodilacke odbore. U Zemaljsko vijece narodnog
oslob.odjenja Bosne i Hercegovine birano je vee na prvom zasjedanju 1943. godine 5 zena.
· ·
To su samo neki primjeri afirmacije zena u drustveno-politickom zivotu zemlje u toku narodnooslobodilacke borbe i revolucije. Oni su izraz spremnosti zena za borbu i izraz
dosljednosti Komunisticke partije u borbi za ravnopravnost zena
kao neodvojivog dijela programa oslobodjenja radnicke klase i
borbe za socijalizam.
Izbori za odbornike narodnooslobodilackih odbora
su vrseni na najsirim skupovima naroda. Z;tdaci narodnooslobodilackih odbora nisu hili laki. To je bio nepres tahi rad za potrebe fronta, organizovanje abrade zemlje, smjestaj porodica koje
au ostale bez krova, pomoc u radnoj snazi domacinstvima ciji
su clanovi otisli u Narodnooslob,odilacku vojsku i partizanske odrede, prihvatanje naroda koji se povlacio pred neprijateljem,
briga o ratnoj sirocadi, prenos ranjenika u partizanske bolnice,
92
organizovanje smjeiltaja i ishrana vojnih jedinica, organizovanje
zbjegova naroda i sklonista za ranjenike u slueaju prodora neprijatelja, sakupljanje i sklanjanje rezervne hrane za potrebe
vojske i drugi poslovi. Sve je to zahtijevalo da u odbore dodju
najsposobniji i 'najsvjesniji clanovi Narodnooslobodilackog pokreta. Izbor zena nije, prema tome, znacio formalnu potvrdu njihovog prava da budu birane, nego povjerenje naroda da ce izabrane zene sigurno i svjesno izvrsiti sve poslove. I one su to
povjerenje opravdale.
Upadljive osobine te prve generacije zena koje
su birane u organe narodne vlasti bile su, osim odgovornosti,
nepomirljivost prema svakom oportunizmu, prem'a sebicnosti,
vjernost zadacima revolucije. Ucesce u vlasti one su shvatale
kao veliku duznost i licnu odgovornost pred narodom. Radno
mjesto odbornika i odbornica bilo je za plugom, na pjesackim
stazama sa hranom i odjecom za vojsku, na strazarskim mjestima iznad sela; njihova imena bila su prva na spiskovima davalaca za vojsku. Biti u vlasti znacilo je tada najvise raditi,
najvise dati za borbu. Da su zene to cinile, svjedoci cinjenica
da je sve veci broj zena biran u odborima, zena u bijelim iii
crnim maramama, iza cijeg se skromnog lika krila volja, snaga i sposobnost neumornih pregalaca i revolucionara. One su
izrastale iz milionske mase zena kojima je revolucija otvorila
puteve iz tame i ropstva u kojima su do tada zivjele.
Ucesce u izborima za narodnooslobodilacke odbore i druge organe ·narodne vlasti za zene je bio veliki dogadjaj
u zivotu. u svecanim povorkama, ozbiljne i dostojanstvene, pod
trobojkama sa petokrakom zvijezdom i crvenim zastavama sa
srpom i cekicem, izlazile su na biralista s vjesne svoje odgovornosti, svjesne da i od njih zavisi huducnost zemlje. Nisu bili
rijetki slucajevi da su clanovi porodice ili komilije na nosilima
donosili bolesnike, starice i starce, da im ispune zelju da daju
svoj glas na izborima. lzborne komisije su najcesce biljezile
stoprocentno ucesce biraca, sto je odrazavalo jedinstvo na:;oda
u borbi za s[obodu.
93
�ANTIFASISTICKI FRONT ZENA
Od prvih dana ustanka partijski komiteti i organizacije posvetile su najvecu paznju okupljanju zena u Narodnoostobodilacki pokret kako na oslohodjenoj, tako ! na okupiranoj
teritoriji.
-
U svim selima i gradovima koje je oslohadjala
rna i na kratko vrijeme narodna vojska odrzavani su razgovori
------"\__·
sa zenama, formiranr aktivi zena pristalica Narodnooslobodilackog pokreta sa. zadatkom da politick! djeluju medju zenama. Poseban. rad sa zenama imao je svoje opravdanje zbog toga sto je
za ogromne mase zena, osobito sa seta, to znacilo prvo p(Jliticko i drustveno organizovanje zbog toga sto je to bilo prvi put
da se govori o potozaju zene i zbog toga sto je postojao niz poslova koje su najuspjesnije mogle organizovati i izvrsavati zene.
Kod Muslimanki je pqsebno organizovanje bilo nuzno i zbog obicaja da sakrivaju lice pred stranim muskarcima.
Tokom rata Antifasisticki-front zena okupio je u
svoje redove oko dva miliona zena Jugoslavije. Pored Ujedinjenog -saveza antifasisticke omladine Jugostavije koja je okuptjala
mladice i djevojke bila je to najmasovnija organizacija .Narodnooslobodilackog fronta Jugoslavije. Pocela se oformtjavati odmah
pcislije okupaCije u obliku aktiva, i!egalni!i odbora da bi sa .nastajanj em slobodneteritorije postala masovna politicka organizaCIJa sa jasnim politickim programom :.. bbriti se za oslobodjenje
svoje zemlje i za novo uredjenje Jugostavije.
·
Mada. nije bila dominan~na, tema ravnopravnosti
zena hila je s talno prisutna u politi ckom radu medju zenama,
povezana sa s vijescu da od ishoda borbe u kojoj ucestvuju zavisi i trajno. qstvarenje ravnopravnosti. Masovno ucesce zena u
Narodnooslobodilackom pokretu dalo je narodnoostobodilackoj borhi i revoluciji svenarodni karakter i jednu novu dimenziju:. pored nacionalne slobode i ravnopravnosti naroda, ostobodjenja ktase - i ukidanje diskriminacije prema potu. Za zene je parola o
postjeratnom uredjenju "Necemo povratak na staro" imala dvostruko znacenje.
94
Organizacija nije hila sama sehi cilj. Ona je hila velika politiCka skota miliona zena iz koje su se formirate
zene-horci, partijski rukovodioci, clanovi odbora Narodnoostohoditackog fronta, ctanovi narodne vtasti. Rukovodstva i organizaeije Komunisticke partije posvecivate su najvecu paznju kako masovnom okupljanju zena, tako i uzdizanju zenskih kadrova za razne drustveno-potiticke funkcije.
U decembru 1942. godine odr:Zana je Zemaljska
konferencija Antifa!listickog fronta zena Jugostavije. Zene-ratnici
sa puskama i homhama na sebi, seljanke, intelektualke, radnice,.
zene pokrivena tica - sve sjedinjene zajednickom horhom za slohodu zemljjl, predstavljate su zene Jugostavije na ovom skupu.
Mnoge od njih imale su na svojim tijelima oziljke od rana zadohijenih u horhi, ruke su im bite pune zuljeva, u srcu su nosile
tugu zbog pogibije najmilijih, ali bite su ponosne !ito su svoju
duznost prema domovini easno vrsile. One su predstavljale milionsku armiju zena u borbi protiv fasizma. Pozdravljajuci Konferenciju, drug Tito je rekao:
"Vasa danasnja skupstina ima veliki istorijski
znaeaj. Antifasisticki pokret zena postoji u Jugoslaviji vee odavno, ali nikada nije mogao u svojoj punoj organizacionoj form!
do:: do tak~og izrazaja kao sto je danas do sao. To je zas tuga
nas1h stavmh boraca koji su dali svoje zivote, svoju krv i onih
koji. ~e bore u svim dijelovima nase napacene zemlje. Zene JugoslaVIJe pokazale su svoj herojizam jos u ono vrijeme kada se
tek zacinjao antifaSisticki ppkret zena, 1936. god!ne, tezeci da
budu u prvim redovima borhe za ugnjetene i izrabtjivane narode
Jugos!avije. Danas Antifasisticki front zena ima visestruki znacaj. Zene se bore danas rame uz rame sa muskarcima ~a stobodu naroda ,Iugostavije, protiv zvjerskih okupatorskih osvajaea
i proti v njihovih domacih stuga. One se bore za slobodu i nezavisnost svojih naroda, protiv fasistickog sistema, srednjovjekovnog ropstva, ltakav postoji u Njemackoj. One se bore za nezavisnost svojih naroda, a to je sastavni dio vetike borbe za njihovu ravnopravnost koju su nasim zenama u staroj Jugostaviji osporavali, nc dajuci im ni pravo glasa, ni pravo od!uci vanja o
pitanjtma drustvenog zivota. U ovoj borbi one se bore danas i
za ravnopravnost zena. U ovoj nejednakoj, nadcovjecanskoj borbi
one su dokazale da su imate pravo traziti s voju ravnopravnost,
95
�one su to dokazale SVOJiro ·zivotiroa, svojom krvlju na polju bitke sa njemackiro, italijanskim, roadjarskim fasistima i ostalim
osvajacima.
Kqeri .nasih naroda stale su u prve redove Narodnooslobodilacke vojske i partizanskih odreda .Tugoslavije.
Nasa pozadina je, vise nego ista drugo, dokaz koliko su one
. svjesne ovog istorijskog momenta, kada se odlucuje sudbina citavog covjecanstva, kad se odlucuje sudbina zena. I bas zato,
ova danasnja skupiitina iroa ogroman istoi"ijski znaeaj. Nase zene, nase kceri, majke, ucestvuju s puskoro u ruci u narodnooslobodilackoj borbi. Ja se ponosiro sto stojim na celu Armije
u k9joj ima ogroman broj zena. Ja mogu \<;azati da su zene u ovoj borbi po svom herojizmu, po svojoj izdrz!jivosti bile i jesu
na prvom mjestu i u prvim redovima, i nasim narodima cini
cast Sto imaju takve kceri."
Drug Tito je posebno istakao znacaj sirokog neesea zena u ratu i revoluciji, jer su one patnje toga doba nastojale umanjiti borbom za svakog covjeka, za svako dijete, unosect u svoj :r:>ad plemenitost i hrabrost materinstva. Drug Tito
je to ovako izrazio:
"Zene su unosile humanost u nasu borbu i ona
se prenosila i na sve nase borce. Tako je u toku rata cuvanje i
spasavanje ranjenika predstavljalo rooralnu obavezu svakog naseg
borca. A nju su bas zene unijele roedju nas. Taj humani elemenat odigrao je ogromnu ulogu u jaeanju" borbenog morala, jer
su nasi !judi znali. da ~ ako budu ranjeni, biti ucinjeno sve da
se spasu. To je bio s[ucaj i kod Prozora, za vrijeme IV nepri'jateljske ofanzive kada smo. nosili sa sobom 4. 000 ranjenika, a
i u drugim situacijama."
Na konferenciji U Bosanskoro Petrovcu organiza...:
ciono je oformljen Antifasisticki front zena sa zadatkom politicke
borbe za dalje okupljanje zena u narodnooslobodilacku borbu. Time ce zene postati jos aktivnija snaga bez koje se pobjeda nad
fasizroom nije mogla zamisliti.
Na konferenciji je za predsjednicu C entralnog. odbora Antifasistickog fronta zena Jugoslavije izabrana Kata Pejnovic, seljanka, prvoborac iz Like, narodni heroj. Od 1938. godine postala je clan Korounisticke partije, a 1940. godine birana
96
je u Okruzni koroitet KPJ za Liku. Na konferenciju je dosla u
crnini - u roasovnoro pokolju koji su izvrsili ustase u njenoro
selu zaklani su jos muz i tri sina. A ona je sa hiljadama majki nastavila da se bori.
Clanice Antifasistickog fronta zena regrutova!e
su se iz milionske mase rodoljubivih zena, provjerenih u nizn
radnih, politickih, ku!turno-prosvjetnih, zdravstvenih akcija ko,je su, zajedno sa citavim narodom, obavljale na slobodnoj teritoriji. One su stasale u drustvene aktiviste u stotine radnih brigada koje su orale, Impale, znjele zito pod zastavama na kojirna je pisalo "Sve za frone• ili "Nf zrno zita okupatoru".
Bile su to zene koje su u radionicama formiranim jos 1941. godine na es!obodjenoj teritoriji Srbije, Vojvodine i drugih krajeva polagale partizansku zak!etvu, zivjele vojnickim zivotom brinuci se za oprerou m!adih partizanskih odreda i ranjenih boraca. One su prekopavale ceste da zadrze neprijateljske tenkove dok se ne iskopaju zemunice za ranjenike.
One s trazare sa puskom u ruci na granici s lobodne teritorije.
Rade na evakuaciji stanovnistva za vrijeme neprijateljskih ofanziva, organizuju zbjegove naroda u snijegoro zavijanim planinama, sklanjaju zalihe · hrane da n e padnu u ruke fasistima. One
probijaju neprijateljske b!okade i donose dragocjena obavjestenja
nasoj vojsci. Nose ranjenike i bez straha se bore za zivote boIesnika od zaraznih bolesti.
Na -primjer, samo u sest srezova Srema, 1943.
godine, bilo je 13. 500 zena u organizacijama Antifasistickog
fronta zena.
Snabdijevanje vojske bila je svakodnevna briga ovih organizacija u Sremu. Da bi sabirni akcijama dati joii vise poleta, organizovale su pocetkom septembra 1943. godine utakmicu u sakupljanju priloga za vojvodjanske i druge brigade u
Bosni. Takroicenje, koje je trajalo deset dana i obuhvatilo svih
sest srezova Sreroa, snazno je zatalasalo ne samo AFZ vee i
omladinske i druge organizacije i dalo vanredne rezultate, iako
je sprovedeno na terenu gdje su fasisti cesto upadali i pljackali
stanovnistvo.
u
Skupljt;)ne stvari - medju kojima je bilo namirnica svlh vrsta, zatim odjece, obuce, rublja, platna, vune, cebadi,
97
�ci!ima, sapuna, duvana, zavoja, raznih lijekova, pa do pribora
za jelo i cetkica za zube, slate su borcima. Borel su bili obradovani ne samo poklonima ve6 i pismima koje su nasli medju
darovima sa adresom: "Nepoznatom borcu". - Ovakve i slicne
akcije ucvrsiiivate· su jos viSe bratstvo izmedju naroda Srema i
Bosne,gdje su se vojvodjanske brigade borile zajedno sa bosanskim brigadama.
Poslije njernacke oktobarske ofanzive 1943.godine
u S loveniji u svim podrucjirna snazno se razvio Antifasisticki
front zena kao realizacija zaklju:Ciika Prvog slovenackog kongresa odritanog u selu Dobrnic u Dolenskoj u oktobru 1943.godine.
Kao primjer navodimo rnalu Belu krajinu, gdje je bilo tada organizovanih, pored okruznog odbora, jos deset rejonskih i dva
mjesna odbora, ad 212 seta 130 je !malo seoske odbore, a u
36 seta radile su i povjerenice. ·
Zene su aktivno ucestvovale u partizanskim strazama koje su organizovane pri narodnooslobodilackim odborima.
U jednom ratnom izvjestaju iz Grne Gore pise: "Drugarice vrse
dobra svoje duznosti. arganizovale su zenske straze na onim
mjestima kuda se ide u Podgoricu. One vrse preterese i kontroliliu sve one koji idu i dolaze iz varosi." U jednom partijskom
izvjestaju od marta 1942. godine pii§e: "Obicna je pojava da zenska omladina drzi straze i ide u patrote po selima sa puskom,
revolverom i bombama." Slicna situacija bila je i u drugim
krajevima. Komandant jednog odreda u Crnoj Gori obavjestava:
"Svuda gdje sam prolazio - putem ill selom - naisao sam na
zenske patrole sa puskama koje kontrolisu teren."
KULTURNO-PROSVJETNI RAD I
'
UMJETNICKO STVARALASTVO
-
Usred najtezih borbi pocelo je u Jngoslaviji rjesavanje velikog problema zaos~losti - ogromna nepismenost
stanovnistva, osobito zena; 370 mladica i djevojaka osposobljeno
je za rukovodioce analfabetskih tecajeva u Bosanskoj Krajini. Te-'
cajevima j e bHo krajem 1944. godine obuhvaceno oko dvanaes t i
98
po hiljada polaznika, rnedju kojima je bilo najvise zena i omladinki.
Krajem 1944, godine radilo je na oslobodjenoj
teritoriji Bosne i Hercegovine preko 300 osnovnih skola sa
30. 700 ucenika i ucenica i 455 ucitelja.
Od s eptembra 1943. godine do oslobodjenja, u
Sremu je radilo cetrdesetak partizanskih skola i jed an uci teljski kurs.
Slicno je bilo i u Makedoniji, _Kosovu, Crnoj
Gori, dijelovima Hrvatske i Srbije - svuda gdje je postoja[a
oslobodjena teritorija.
Zene, majke _i djevojke Slovenackog primorja,
nakon prikljucenja ove teritorije Sloveniji i novoj Jugoslaviji,
posebno su se brinule o osnivanju i · razvoju partizanskih skola,
pa je za kratko vrijeine osnovano 477 takvih skola. Sta je za
roditelje i djecu Primorja u to vrijeme znaci.la slovenacka skola, najbolje su znali oni sami, jer su vise od 20 godina osjecali na sopstvenpj kozi diskriminaciju u fasistickim italijanskim
skolama i iz njih cesto izlazill .neuki i slabo pismeni. Nedostatak ucitelja .nadoknadjivan je na taj nacin sto su ·se mnoge mlade djevojke osposobile to!iko da su mogle uspjseno raditi- sa
djecom u skolama.
Partizanske sko!e osni~aju se u 1944. godini takodje u drugim · podrticjima Slovenije, u DoJenjskoj, Beloj krajini, Gorenjskoj. Po nepotpunim podacima, u avgustu 1944. godine, bilo je na slovenackoj teritoriji 430 skola, 735 ucitelja i
skoro 30.000 ucenika. Jos u to vrijeme osnivaju se i savjeti roditelja koji pomazu uciteljima da lakse savladaju mnoge pocetne
pote sko6e u radu sko [a.
Poseban dojam os tavlja primjer patriotizma, borbenosti i odanosti idea lima za koj e se borila KPJ i s vi nasi narodi, koji je pokazala organizacija Antifasistickog fronta zena u
E 1 Shattu, u Egiptn.
Potkraj 1943. godine neprijatelj vrsi osobit pritisak na Dalmaciju, te se javlja potreba da se evaknira stanovnistvo s tog podrucja. Posta je postignut sporazum sa saveznicima da prihvate izbjeglice, Qblasni NOO Dalmacije evakuirao je
99
�s tanovnistvo jednog dijela Dalmacije. Od pocetka evakullcije, u
januaru 1944. godine, pa do posljednj1h skupina evakuirano je
oko 28.000 osoba, najviBe starih !judi, zena i djece. Evakuacija je vr8ena u Egipat (El Shatt, Katatba, Tolumbat).
U organizaciji politiCkog, socijalnog i kulturnog
zivota zb!jega, intenzivno su sudjelovale i zene kojih je u zbijegu bilo 10. ooo. c:ne su organizovale radne cete kako bi zivot u
zbijegu normalno tekao. Treba napomenuti da je narod u zbijegu u pocetku bio u vrlo tel!kom polozaju, jer ssveznicko snabdijevanje zbijega hranom, odjecom i sanitetskim materijalom
nije moglo zadovoljiti s ve potrebe zbijega. Klimatski uslovi bill
su takodje nepovoljni, te je dolazllo do brojnih slueajeva boleat! i umiranja, posebno medju malom djecom. Zene su radile
u rejonskim kuhinjama zbijega, u krojaCkim radionicama, u
djecjim domovima, domti staraca, bolnicama, odrZavale nastavu i teeajeve. OOim .tOgil;'\lcile.:wna.uciteljskim i bolniearskim
teeajevima da bi sto vise koristile narodu i zbijegu.
Treba reCi da je u tim ratn1m- uslovima na s lobodnoj teritoriji, pored politickog i prosvjetnog bio zastupljen
i kulturno-umetnicki rad. U partizane su dosli naucn1ci, knjizevnici, pedagozi, slikar1, muzieari, glumci 1 drug! umjetnici. O!i
su znaeajno doprinijeli organizacij1 prosvjetnog i kulturn~umjet
nickog rada koji se razvijao u svim vojnim jedinicama 1 na oslobodjenoj teritoriji. I dok je u okupiranim gradovima l"ladalo
takozvano kulturno cutanje (u Ljubljani je takvu akciju proglasila
Os vobodilna fronts vee 1941. godine), mnogobrojni umjetnici antifasisti stvarali su u selima, u vojnim jedinicama, nalazeci
inspirac1ju u velicanstvenim djelima svoga naroda. A pored profesionalnih stvaralaca, javljale su se na stotine amatera- pjev~~::
ea, glumaca, pjesnika, samoukih slikara. Medju njima je i veliki broj zena.
0 tome svjedoce mnogobrojni napisi u stampi iz
doba rata, narocito u listovima i easop1sima AFZ-a kojih je bio
veliki broj. Oni su u pocetku stampani u nialom .broju primjeraka (na ciklostilu, Sapirografima), a kasnije i u stamparijama
koje su osnovane prilikom ulaska u pojedine gradove. Tako je u
Bosni i Hercegovini izlazio zenski list za Hercegovinu, za Istot\nu Bos nu, a pred kraja rata poeeo je da izlazi i list bosam!kohercegovackih zena "Nova zena'. U Hrvatskoj je izlazito deset
100
zenskih listova i easopisa (kotarskih, okruznih, oblasnih i list
"Zena il.horbi", glasilo Antifasisti;iikog fronta zena Hrvatske).
Od 1. januara 1944. godine izlazi list "Na8a zena", organ Antifasistickog fronta zena Crne Gore.
U Srbiji je pokrenut list "Zora'', organ AFZ Sr->ije, a bi!o je i dva-tri okruzna lists koja su izlazila povremeilO u zavisnosti od vojne situacije.
Pocetkom 1944. godine pokrenut je i list zena
Vojvodine - "Vojvodjanka u borbi".
U Sloveniji zenski listovi pocinju izlaziti irec
1942. godine - najprije u okrugu Novo Mesto pod nazivom "Nasim zenama', a zatirn i u okupiranoj Ljubljani P,ocinje izlaziti
"Nasa zena". Kasnije su ova dva lists spojena u zajednicki list
zena Slovenije pod nazlwom "'Nasa zena". Gotovo u svim krajevirna Slovenije izlazili su takodje zenski listovi i to za ratne
prilike u velikom tira:Zu. Tako je, na primjer, list zena Slovenackog primorja - "Slovenka', stampan u 11 ciklostilnih tehnika.
U oktobru 1944. godine pojavljuje se organ AFZ
Makedonije pod nazivom "Makedonka".
Godine 1942. obnovljen je, .kao list Centralnog
odbora Antifasistickog fronts zena Jugoslavije, "Zena danas".
Mada je u citavoj partizanskoj stamp! bilo napisa o zenama i njihovorn radu, iako je veliki broj drugarica saradjivao u njirna, pojava zenskih posebnih list<iva imala je veliki politicki i kulturno-prosvjetni znaeaj za zene. U njima su, pored clanaka 0 politickoj i vojnoj situaciji, direktiva, clanaka 0
organizacionim problemima AF Z-a i njegovim najvaznijirn zadacirna, znatno mjesto zauzimali dopisi zena sa terena o radu i
borbi, isticani problem! i uspjesi u pojedinim krajevima, objavljivani rezultati pojedinih radnih akcija. Mnogi dopisi govore, osim o radnim akcijama, i o ucenju, o kulturnim priredbama, o
pjevackim horovima koje su zene organizovale, o takmicenjima
u kojem ce se s.elu veci broj zena i djevojaka opisrneniti, cijl'l
ce selo biti cistije itd.
Medju ostalim prilozima u tim listovima nalaze
se i knjizevni pokusaji zena u kojima one, najcesce u stihovima,
opisuju dogadjaje iz borbe ili posvecuju svoje stihove palim borcima, Partiji, SKOJ-u, drugu Titu. Nebrojeni su stihovi koje
su zene posvetile u svim krajevima Jugoslavije jedinstvu i bratstvu nasih naroda ..
101
�-
.
ZA ZIVOTE NASE DJECE, ZA MIR
NASIH DOMOVA-, DA NIKADA VISE
NE BUDE KLANJA I UBIJANJA
MI SMO SE UJEDINILE!
Jedna od najvecih tekovina stvorena u toku rata,
kada su u jedinicama Narodnooslobodilacke vojske rame uz rame koracali sinovi i kceri svih nasih naroda u borbi protiv zajednickog neprijatelja - je jedinsb/o naroda. Bez tog jedinstva ne
bi bilo ni pobjede. Komunisticka partija Jugoslavije, Narodnooslobodilacki front, sve vojne jedinice, sve masovne politiCke organizacije u s vom radu etavljale su njegovanje jedinstva naroda
u svoje prve zadatke.
Medju najljepsa djela nase narodne knjizevnosti
ubrajaju se ona koja su pjesnici i knjizevnici jedne nacionalnosti
posvetili borbi i stradanju drugog naroda. Medju njih spada, na
primjer, poem a hrvatskog pjesnika Ivana Gorana Kovacica - "Jam:t', napisana povodom strasnih pokolja koje su ustase izvrsile
nad srpskim narodom u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. (Ivan
Goran Kovacic paginuo je u redovima Narodnooslobodilacke vojske.) Veliki hrvatski pjesnik Vladimir Nazar posvetio je svoju
pjeamu "Majka pravoslavna" tragediji srpske zene kojoj su ustase pobile porodicu, spalile ognjiste. Sirom zemlje poznata je
poama pjesnika Muslimana Skendera Kulenovica "Stojanka, majka
Knezpoljka", posve6ena zeni i majci sa Kozar e. Tesko bi bilo
navesti sva veca i manja knjizevna i umjetnicka djela koja obradjuju temu jedinstva naroda.
Ogromne mase zena brzo su shvatile da je borba
za bratstvo i jedinstvo jedini put miru i slobodi, jedini put pobjedi nad okupatorom. Na mnogim konferencijama sale su bile, pored ostalih, ukrasene i parolom: "Za zivote nase djece, za mir
nasih domova, da nikada vise ne bude klanja i ubijanja - mi smo
se ujedinile! 11
Navedimo kao primjer akciju Odbora zena u gradu
Cacku, u Srbiji. Godine 1941, p.a vijest da se cetnici izdvajaju iz
ustanickih redova, da sklapaju s·avez sa okupatorom i kvislinzima,
sto su pokazali u sabotazama zajednickih akcija sa partizanima
protiv okupatora, zene su organizovale veliki miting pred artilje-
rijskom kasarnom, gdje su se nalaziii cetnici, trazeci od njih
vjernost narodnooslobodilackoj borbi, vjernost narcdu u borbi
protiv fasistickih okupatora i izdajnika. Devedeset odsto zena
ovog grada ucestvovalo je u demonstracijama noseci transparente sa natpisima u kojima zahtijevaju: "Mi, majke, zene i sestre, trazimo od vas da prekinete bratoubilacku borbu". Po naredjenju svojih izdajnickih komandanata, cetnici su pucali da bi
zaplasili zene.
Medju prve dokumente o akcijama zena Bosne i
Hercegovina za stvaranje borbenog jedinstva naroda, za stvaranjebratstva i jedinstva kao uslova opstanka spada i pismo koje
su zene Drvara i okoline uputile borcima na frontu sa svoje prve konferencije 31. avgusta 1941. godine. Ono glasi:
"Pismo hrabrim vojnicima nasih narodnooslobodilackih gerilskih odreda .
Mi zene i djevojke drvarske okoline, vase majke,
vase kceri i vase sestre, toplo vas i zahvalno pozdravljamo kao
nase neustraSive spas"ioce i zastitnike i mi vas pozivamo da istrajete u borbi sve dok narodi Jugoslavije, sve dok narodi Evrope i ostalog svijeta ne izvojuju svoju punu slobodu i .ravnopravnost.
Mi vas pozivamo da budete nemilosrdni prema fasistickim okupatorima i njihovim placenicima, prema nasim zakletim neprija:teljima koji su i sa nama bili nemilosrdni
.
.
Mi· vas pozivamo da suzdrzite svoj gnjev svoju
zelju za osvetom kada je u pitanju mirni i posteni hrvat~ki i muslimans,ki svijet koji nije htio i koji nije skrivio zlocine nad srpskim narodom i koji danas zajedno saAama stupa u borbu protiv zajednickog neprijatelja, protiv krvolocnog fasizma i njegovih
placenih s luga."
Drug Tito u jednom pismu Edvardu Karde!ju p1se
za vrijeme boravka Vrhovno!': staba u Foci (Bosna i Hercegovina)
izmedju ostalog, i slijedece:
"Ovdje smo postigli da zajedno rade Muslimanke
i Srpkinje. U nedjelju smo odrzali zenski zbor na kome su bile
prisutue delegatkinje iz citave oslobodjene teritorije, a najvi8e
sdjakinja. "beg je sjajno twpjeo, jer je bilo preko 500 zena."
102
103
�I dalje:
"Najinterflsantnije je to da se u ovim najzabacemJtm selima Bosne seljakinje masovno odusevljav:aju za narodnooslobodilacku borbu. Partizani imaju v:eliki ugled kod zena
i one ce nam pomoci da suzbiju kod muzeva cetnicku propagandu."
CIJENA SLOBODE
U Jugoslaviji je 18. aprlla 1941, godine bi!o· 873
hiljade neprijateljskih vojnika 1 oficira, Bilo je 454 hiljade njemackih, 339 hiljada italijanskih, 80 hiljada madjarskih vojnika.
Krajem 1941, godine bilo je prisutno i 46 hiljada bugarskih v:oj-
niki.
Krajem 1941. godine.bilo je pod oruzjem 80 hiljada jugoslovenskih boraoa. Taj broj je rastao iz godine u godinu, tako da je krajem 1942. iznosio 150 hiljada, krajem 1943,
godine oko 300 hiljada, krajem 1944. godine oko 500 hiljada, a
na kraju rata oko 800 hiljada boraoa. Za sve to vrijeme nase
jedinioe vezivale su daleko veci broj okupatorskih i kvislinskih
vojnika.*)
Od 15 miliona i osam stotina hiljada stanovnika
koliko je Jugoslavija !mala pred pocetak drugog svetskog rata,
u ratu je poginulo 1, 706.000 i1i 10, 8 odsto od ukupnog broja stanovnika. Sesto trideset hiljada zena i djece paU su kao zrtve
fa8ist!Ckog terora• Vojni gubici u toj cifri su 305.000 boraca,
dok ih je 425 hiljada ranjeno. *)
U Narodnooslobodilackoj borbi sa oruzjem u ruci
ucestvovalo je preko 100 hiljada zena. Oko cetvrtine njih je poginulo, oko 40 hiljada je ranjeno, od toga su preko 3 hiljade
teski invalidi. Za narodne heroje proglasena je 91 zena. Oko 13
*) Izvor: Jovan Marjanovic - Narodnooslobodilacki rat i socijali-
sticka revoluoija 1941-1945.
104
procenata od ukupnog broja nosilaca "Partizanske spomenice
1941" su zene. U toku rata preko 2. 000 zena postale su oficiri
Narodnooslobodilacke v:ojske. Veliki broj zena-boraca Jugoslavije odlikovano je medaljama i ordenima za hrabrost, za zasluge u razv:ijanju brats tva i jedinstv:a, medaljama i ordenima zas luga za narod i drugim odlikov:anjima.
To su svjedocanstva o borbi jugoslovenskih naroda u kojoj su masov:no ucestovale i zene. To su svjedoeanstv:a o
putu jedne generacije zena za koju nije bilo dilema. One su ustrajale snagom svijesti, ponosom patriotizma, vjerom u buducnost, bez obzira na zrtve. Revolucija ima svoje .pjesme, sv:oje
zastav:e, svoje krv:avo crv:enilo. U njoj se ne samo gine nego se
i zivot zivih svodi na pusku i surove zakone rata. Iz toga je izasla svjesna svoje snage, barutom opaljena, nova zena Jugostavije.
U borbi za slobodu zemlje u zenama su se zbivale duboke promjene. Te promjene predstav:ljaju zajednicku karakteristiku zena koje su prosle rat i revoluoiju. Mora' imati
posljedica ucesce u oruzanoj borbi tl kojoj se zena izjednacuje
sa muskaroem t1 zasjedi, u ponocnoj straZi, u nocnom jtiristi, u
tilicnim borbama, u dugim marsev:ima preko brda i planina, _u
tami zatvorskih tamnica, u izdrzljiv:osti cutanja uprkos najstrasnijim mucenjima, na politickim tribinama provjeravajuci sebe it
sposobnosti da ljudima objasni putev:e borbe i da ih pov:ede u nju.
Muskarci ratuju v:ijekovirna, oni su ratnici sa tradicijom, sa oreolom mucenika · iii pobjednika. Masovna borba zena kao vojnika
i revolucionara ima daleko kraci staz - to je· pojava vezana za
proleterske revolucije i narodnooslobodilacke pokrete XX vijeka.
PromjenQ koje su se dogadjale u zenama bile su u stvari sazna~
nje zena o sebi i vlastitim rnogucnostima.
U novoj politickoj i idejnoj klimi koju je stvorila
revotu.cija, u situaciji kada su zajedno sa rnuskarcima drzale
sudbinu zemlj e u rukama, zene su izasle iz anonimnos ti i one i
citavo drustv:o postali su svjesni uloge koju su zene imale u avim sudborrosnim danirna. Revolucionarke Jugoslavije nisu u sebi ·
imale nista sifrazetsko, nista feministiCko. Za njih su ljudske
vrijednosti bile hrabrost, patriotizam, solidarnost u zajednickoj
borbi. Ostvar€mje svojih ljudskih i gradjanskih prava one su
105
�vezale za pobjedu revolucije, za socijalizam. Otuda pojava da
se 'l'ecina zena - aktivista Narodnooslobodilackog pokreta idemloiiki opredjeljivala za Komunisticku partiju, za socijalisticko
druiitveno uredj enj e.
stambenim prostorom i drugim komunalnim objektima. Zivot u
tim posljeratnim godinama znacio je novu bitku da se na ruiievinama i pustoiii koju je ostavio rat obnovi i izgradi ekonomska
snaga zemlje.
Kada je 1945. godine donesen prvi Ustav nove
Jugoslavije, u njemu je ozakonjena jedna od ve!ikih tekovina narodnooslobodilacke borbe i revolucije: "Zene su ravnopravne sa
muiikarcima u svim podruCjima drzavnog, privrednog i drustveno-politickog zivota... Za jednak rad zene imaju pravo na jednaku platu kao i muskarci i uzivaju posebnu zastitu u radnom
odnosu ••• Drzava narocito stiti interese majke i djeteta osnivanjem porodilista, djeCjih domova i obdanista i pravo majke na
placeni dopust prije i poslije porodjaja."
Povodom 30-godisnjice pobede nad fasizmom
oslobodjenja Jugoslavije, predsednik Tito je rekao:'')
Iza ovih nekoliko recenica koje su objavljivale novi polozaj zene u Jugoslavijl stajala je burna revolucionarna proiilost, ucesee u oruzanoj borbi i revoluciji, doprinos koji su zene dale u borbi za stvaranje novog druiitva.
U OBNOVI I IZGRADNJI ZEMLJE
Kada se desavaju .Promjene u polozaju potlacenih,
onda au to raskrsca koja donose 'vise rjesenja buducim generacijama, nego anima koji su otvorili nove puteve zivota. Klasna
borba i revolucija u svom oruzanom trajanju ostvaruje globatne
interese klase i potlacenog riaroda. Tada se stvaraju uslovi za
izgradnju bogatijeg I pravectnijeg drustva.
.
Jugoslavija je izasla iz rata kao jedna od najopustosenijih zemalja Evrope. Stotine hiljada djece ostalo je bez jednag ili oba roditelja. Prema popisu stanovnistva iz 1953. godine
bilo je u Jugoslaviji oko 600 hiljada porodica koje su se sastojate·samo od majki i nepunoljetne djece. Sedamdeset jedan procenat ovih zena bile su udovice.
I inace nerazvijena privreda bila je gotovo potpuno unistena. Takvo stanje bilo je i sa skolama, bolnicama,
106
i
" ... Ako covjecanstvo nije vee iz prvog svjetskog rata izvuklo dovoljno pouka o agresivnoj prirodi imperijalizina, sto je kasnije omogucilo stvaranje fasistickog sistema koji
je cijeli svijet bacia u vatru i najvece krvoprolice u njegovoj
historiji - trebalo bi da se bar danas o tome vodi racuna,
Ne
smijemo dozvoliti da se to ponovi. Sa pogledom uprtim u buducnost moramo se boriti za svijet mira i saradnje, bez nasilja i
dominacije, za svijet slobodnih i ravuopravnih naroda, za sve one ideate i ciljeve za koje je toliko krvi proliveno i u .drugom
svjetskom ratu ••• "
II • • •
Pale su ogromne zrtve u drugom svjetskom
ratu. Milioni !judi - djece, zena i staraca - stradali su. u logorima i uguseni u gasnim komorama. Milioni su zauvijek ostali
u rusevinama bombardovanih gradova i seta. Milioni su izginuli
na bojnim poljima. Zato mlade generacije cijelog svijeta ne
smiju dozvoliti da se vise ikada pojavi fasisticka ill neka slicna
opasnost. Te mracne sile u proslosti bile su ugrozile cijelo
covjecanstvo. Jer, pored desetina i desetina miliona ljudi koji
su stradali, unistena su i ogromna materijalna dobra koja je
stvorila radnicka klasa, radni !judi cijelog svijeta.
Trideset godina je proslo u miru, Ali mislim
da se jos nedovoljno shvata ozbiljnost i karakter svega sto se
dogodilo. Neki eak i nece da to shvate, pa o proslom ratu protiv fasisticke najezde i imperijalizma govore kao o nekom obicnom ratu. To nije tacna.
Borba za mir i ravnopravne odnose medju naro-:
dima jos uvijek je najvazniji zadatak svih progresivnih !judi, naroCito sadasnje i buducih mladih generacija ..• "
*) Ovaj tekst deo je intervjua koji je predsednik Tito dao Jugo-
slovenskoj radio-televiziji 7. maja 1975. -'Prim. red.
107
�BIBLIOGRAFIJA
1. ZENE JUGOSLAVIJE
u
BOOB! 1941-1945.
Beograd, Centralni odbor Antifasistickog fronta
zena u Jugoslaviji, 1945.
2. NARODNI HEROJ ANKA BUTORAC
Zagreb, "27. srpanj' 1952.
Autor: BALTA IBRAHIM
•
3. ZENE HEROJI
Dusanka Kovacevic: Predgovor, Sarajevo," Svijetlost", 1967. (Biblix:iteka "Oslobodilacki rae')
Autor: BEOKOVIC lVIILA
4. "SILVIRA TOMASINI"
Maribor, zalozba "Cbzorja", 1964.
Autor: OS1ROVSKA MILICA
5. "NARODNI HEROJ MILICA PAVLOVIC - DARA"
Caeak, Pionirski odred "Milica Pavlovic", 1959.
Autor: PANTOVIC MILOLJUB, MIODRAG VUJINOVIC
6. "NARODNI HEROJ NINA SOVILJ''
Zagreb, "27. srpanj", 1952.
Autor: PAVESIC LJUBO
109
�13. SLOVENKE V NARODNOOSVOBODILNEM BOJU
7. "PALl ZA LEPBA SVITANJA"
(Majke heroja prieaju ••• ),
Z~reb,
"Epoha",
1967.
Autor: TADIC ALEKSANDAR
s.
ZENE HRVATSKE !I NARODNOOSLOBODILACKOJ BORBI
G lavni i odgovorni urednik: Soljan Marija. Soka
Krajacic: Predgovor. Jela Jancic-Starc: Uvod Zagreb, G!avni odbor Saveza zenskih drustava
Hrvatske, 1955.
9. BILA SEM NA SMRT OBSOJENA,
Ljubljana, Mladenska knjiga, 1957.
Autor: MEli!NAR IVANKA
10. BILA SEM STARA DVANAJST LET
Napisala Milka Kovi'c, Ljubljana, zavod "Borec'',
Zbornik doknmentov, clankov in spaminov.
Uredila: Stana Gerk, Ivka Kriznar, Stefanija
Ravnikar-Podbevsek, Ljubljana, "Borec".
(Tisk. "Ljudska pravical' 1970).
·
14. SE6ANJE IZ AUSviCA
Predgovor Djordje Lebovic, Beograd, Republicki
odbor Saveza udruzenja boraca narodnooslobodiIackog rata SR Srbije, "Vuk Karadziii"; stampa:
"Kultura" 1974.
Autor: STARCEVIC TONKA
15. U VRTLOOU MUKA
Titograd, Graficki zavod 1961.
(Dnevnik ilegaraca iz Cetinja i partizanske hoinice.)
#
-
Autor: MAKSIMOVIC-VUKOVIC MILOSAVA
1964.
Autor: BOBNJAK DARJA
11. ZENE LIKE U NARODNOOSLOBODILACKQJ BORBI
Zbirka dokumenata. G Iavni i odgovorni urednik
Zegarac Mika. Mika Zegarac: Predgovor, Gaspic, Kotarski odbor Saveza zenskih druiitava,
1959.
12. SAGORELE KAO LJUDI
Mirjana Kara-Jovanovic: 0 ovoj knjizi.
Vojis!av Zivkovic - Uvod. Pozarevac. Casopis
"Branicevo''. Stampa: "Prosvetal' 1971. Biblioteka "Trideset god ina NOB-e''.
Autor: VOJISLAV ZIVKOVIC
llo
16. RAVENSBRii:K, ZENSKI LOOOR SMRTI
Rijeka. Istarska nakladna zadruga, 1945. godine.
(II izdanje. Zagreb, Antifasisticka fronta zena
Hrvatske, 1946.}
Autor: MA TIJEVIC ZORA
17. PREZIVELA SEM TABCBUSCE SMRTI
Ljubljana, "Borec" 1960.
Autor: VEBLE-HODNIKOVA JOZICA
18. ~ENE HRVATSKE U BORBI I IZGRADNJI SOCIJALIZMA
Zagreb, G lavni odbor Antifa8istickog fronta zena Hrvatske, 1949.
111
�19. SLAVA KLAVORA
. Maribor, "O:J.,orj!{', 1963. - Kolo "Narodni he-
rojP'.
ZENE
NARODNI HEROJI
Atitor: KRANJEC FRANClKA
20. ZENE CRNE GORE U REVOLUCIONARNOM POKRETU
1918-1945.
Kolektiv autora: J, BOJOVIC, R. JOV~NOVIC,
. z. LAKt6, R. PEJOVIC i S. STANISIC, Titograd 1969.
1. ANDREJEVIC Simeona JELISAVETA - ANETA
Rodjena 8.1.1923. u Beogradu, Srbija. Ucenica.
Clan SKOJ-a od pre rata. U NOB stupila 1941.
Streljana 1942. na Bubnju. Za narodnog heroja
proglasena 9.10.1953.
2. ACEVA Dona VERA - DOSTA
Rodjena 25. 9.1915. u selu Oreovcu, Prilep, Makedonija. Radnica. Clan KPJ od 5.4.1940. U NOB
stupila 1941. za narodnog heroja proglasena 27.
11.1953.
'
3. BABOVIC V. SPASENIJA- CANA
Rodjena 19. 3.1908. u Lazarevcu, Srbija. Tekstilna radnica. Clan KPJ od 1928. U NOB stupi!a
1941. Za narodnog heroja proglasena 5. 7.1952.
4. BAKOVIC Franja RAJKA
Rodjena 1920. u Boliviji, Juzna Amerika. Student.
Clan SKOJ-a od 1938. U NOB stupila 1941. Poginula 25.12.1941. u Zagrebu. Za narodnog heroja
proglasena 24.7.1953.
5. BELie Jozeta MALCI
Rodjena 7. 7.1908. u Ljubljani. Slovenija.Radnica.
Clan KPJ od 1942. U NOB stupi!a 1941. Ubijena
31.1.1943. u Ljubljani. za narodnog heroja proglasena 27.11.1953.
113
112
�6. BERUS Ivana ANKA
12. DIIVIIC Todora NADA
Rodjena 16.12,1903. u Splitu, Hrvatska. Profesor. Clan KPJ od 1934. U NOB stupila 1941.
Za narodnog heroja proglasena 24. 7.1953.
Rodjena 6. 9.1923. u Divoselu, Gospili, Hrvatska.
Tekstilna radnica. Clan KPJ od 1940. U NOB
stupila 1941, Ubijena 20.3.1942. u ustaskom logoru Stara Gradiska. Za narodnog heroja proglasena 5. 7.1951.
7. BLAGOJEVIC Jovana VERA
Rodjena 1920. u Sapcu, Srbija. Student medicine.
Clan KPJ od 1940. U NOB stupila 1941. Streljana marta 1942, u ~apcu, Za narodnog heroja
proglasena 6.7.1953.
13, DINIC DJURDJELENA - DJUKA
Rodjena 1913, u Donjem Konjuvcu, Leskovac,
Srbija. Radnica.· Clan KPJ od 1939. U NOB stupila 1941. Streljana 25. 5.1943. 1:1 Jajincima. Za
narodnog heroja proglasena 6.7.1945.
8. BOSANAC PERSA
Rodjena 1922. u selu Ceralija, Podravska Slatina, Hrvatska. Domaliica. U NOB stupila 1941.
Poginula aprila 1943. u napadu na Sirac. Za narodnog heroja proglasena 23. 7.1952.
14. DRAGAR REZKA
Rodjena 16.11,1913. u Ljubljani, Slovenija. Radnica. Clan KPJ od 1937. U NOB stupila 1941.
Poginula 17.10.1941. Za narodnog heroja proglasena 15. 7.1951.
9, BURSAC MARIJA
Rodjena jula 1924. u Kamenici, Drvar, Bosna i
Hercegovina. Domaliica. Clan KPJ od kraja 1942.
u NOP stupila 1941, Podlegla ranama, novembra
1943, na Prkosima. Za narodnog heroja proglasena 15.10.1943.
10. CEC Antona TONCKA - OLGA
Rodjena 16. 5.1898, u Kleku, Trbovlje, Slovenija.
Sluzbenica. Clan KPJ od 1920. U NOB stupila 1941.
Umorena 3.11.1943. u Ausvicu. Za narodnog hero'ja prota:sena 21. 7.1953,
11~ CETKOVIC B. JELENA
Rodjena 1916, na Cetinju, Crna'Gora. Radnica.
Clan KPJ od 1936. U NOB stupila 1941. Streljana 15.5,1942. u Beogradu. Za narodnog heroja
proglasena 5. 7.1952.
.
'
/
15. DRAGISIC Velimira DARA
Rodjena 1921. u Sarajevu, Bosna i Hercegovina.
U cenica. Clan KPJ od kraja 1943. U NOB s tupila 1941. Poginula 22. 9.1944. u Albaniji. Za narodnog heroja proglasena 9.10.1953.
16. DRUZINA Gabrijela ANDREANA - OLGA
Rodjena 6.1.1920. u Trstu. Krojacica. Clan.KPJ
od februara 1943. U NOB stupila 16,6.1942. Za
narodnog heroja proglasena 22.7,1953.
17. DUMBOVIC-KOVACIC KATA -MAT!
Rodjena 1904. u Lukavcu, Sisak, Hrvatska. Radnica. Clan KPJ od 1938. U NOB stupila 1941.
Poginula 14. 7.1941. u Keres tincu. Za narodnog
heroja proglasena 20.12.1951.
lf4
115
�18. DAMJANOVIC Zivote BOZIDARKA - KIKA
Rodjena 21. 9.1920. u Mll>.denovcu, Srbija. Djak,
Clan KPJ od 21.10.1941. U NOB stupila 1941.
za. narodnog heroja proglaiierui 9,10.1953.
19. ESTREJA Hajma OVADJA - MARA
Rodjena 1921. u Bitolju, Makedonija. Radnica.
Clan KPJ od marta 1942 •. U NOB stupila 1941.
Poginula 1944. Za narodnog heroja proglasena
9.9.1953.
20. GEROVACMileta LJUBICA
Rodjena 1920. u Jezeranima, Brinje, Lika, Hrvatska. Student. Clan KPJ od 1940. U NOB stupita 1941. Ubila se da ne bi ziva pala neprijatelju u ruke 16.4.1942. kod Jezerana. Za narodnog heroja proglaiiena 27.11.1953.
21. JANCAR Simona LIZIKA - MAJDA
Rodjena 27.10.1919. u Mariboru, Slovenija. Sluzbenica. Clan KPJ od kraja 1941. u NOB stupila
1941. Streljana 20.3,1943. na Beli, kod Dobrave.
Za narodnog heroja progtasena 2 7.11.1953.
22. JANKOVlC".RA~IJOJLA - RAVA
Rodjena 1919. u Osijeku, Sarajevo, Bosna i Hercegovina. Domacica. Clan KPJ od 1942. U NOB
stupila 1941. Poginula novembra 1944. kod Crvenih stijena, na Romaniji. Za narodnog heroja
proglasena 20.12.1951.
23. JANEZIC Janka VIDA
Rodjena 6.6.1914. u Podbrdu, Tolmin, Slovenija.
Diplomirani student filozofije •. Clan KPJ od 1934,
U NOB stupila 1941. Strel~na 6,10.1944. u Ljubljani. Za narodnog heroja 'proglasena 21, 7.1953,
116
24. JAVORINA Milana SAVKA - SASA
Rodjena 4. 8.1918. u Studencima, Perusic, Gospic, Hrvatska. Medicinska sestra. Clan KPJ
od 1940. U NOB stupila 1941. Za narodnog heraja proglasena 9.10.1953.
25. JOCIC Mladena VERA
Rodjena 21. 8.1923. u Skoplju, Makedonija. Rad..:
nica. Clan K PJ od oktobra 1941. U NOB s tupila
1941. Poginula 22. 5.1944. kod Stracina. Za narodnog heroja proglasena 20.12.1951.
26. JOVICIC OLGA - RITA
Rodjena 1920. u Kraljevu, Srbija. Studentklnja.
Clan KPJ od 1940. U NOB stupila 1941.• Poginula 1942. u selu Duge kod Prozora. Za narodnog
heroja proglasena 20.12.1951.
27. KARAMANDI Stavra ELPIDA
Rodjena 1.1.1920. u Lerinu, Jegej'ska Makedonija. Student. Clan KPJ od juna 1941. U NOB
stupila 1941. Ubijena 3.5.1942. kod sela Safci
Bitolsko. Za narodnog heroja proglasena 6.10,
1951.
28. KERIN Alojza MILKA - POHORSKA
Rodjena 1.1.1923.; u Vel. Podgoru, Krsko, Slovenija. Student. Clan KPJ. Stupila u NOB 1941.
Poginula 31. 7.1944. kod Lubna. Za naroduog heroja proglasena 21. 7.1953.
29. KLAVORA Ferdirianda SLAVKA
Rodjena 11. 5.1921. u Mariboru, Slovenija. Student. Clan KPJ od pre rata. U NOB stupi!a 1941.
Poginula 24. 7.1941. u Mariboru. Za narodnog
heroja proglasena 27.11.1953.
·
117
�30. KLJAJIC Mirka MILANKA
Rodjena 1924. u Starom S{llu, Sunja, Petrinja,
Hrvatska. Seljanka. Clan KPJ od 1942, U NOB
stupila 1941. Poginula 22.1.1943. kod Josavice,
Glina. Za narodnog heroja proglasena 27.11.1953.
36~ LAI<IC RADOJKA
Rodjena 1917. u Mrkonjic Gradu, Bosna i Hercegovina. Student. Clan KPJ od pre rata. U NOB
stupila 1941. Streljana oktobra 1941. na Vracu,
kod Sarajeva. Za narodnog heroja proglasena
8.6.1945.
31. KoCOVSKA-CVETKOVIC Petra FANA
Rodjena 27. 7.1927. u selu Lavci, Bitolj, Makedonija. Seljanka. Clan KPJ od 1942. U NOB stupila 1941. Za narodnog heroja proglasena 9.10.1953.
32; KONCAR Nikole DRAGICA
Rodjena 1915. u selu Josan, Udbina, Gospic, Hrvatska. Radnica •. Clan KPJ od 1938. U NOB stupita 1941. Ubijena avgusta 1942. u zatvoru u Zagrebu. Za narodnog heroja proglasena 23. 7.1952.
33. KUCLAR Lovre ANTONIJA
Rodjena 2.1.1896. u Lesnorn Brdu, Vrhnik, Ljubljana, Slovenija. Domacica. U NOB stupila 1941.
Streljana 21,9,1942. kod Sv.Kriza. Za narodnog
heroja proglasena 21. 7,1953.
34. KUFRIN I. MILKA
Rodjena 15.10,19.?1. u selu Purgariji, Okic, Jastrebarsko, Hrvatska. Student. Clan KPJ od juna
1941. U NOB s tupila 1941. Za narodnog heroja
proglasena 23. 7,1953.
·
·
35. KUMAR Andreje DANILA - ANDREJA
Rodjena. ~3.11.1921. u Kojskom kod Gorice, Slovenija. Sluzbenica. Clan KPJ od pocetka 1941.
U NOB stupila 1941. Poginula 18,3,1944. kod
Skofje Loke. Za narodnog heroja proglasena
20.12,1951.
37. MAGLAJIC Muharerna VAHIDA
Rodjena 1919. u Mostaru, Bosna i Hercegovina.
Dornacica, Clan KPJ od 1940. U NOB stupi!a
1941. Poginula marta 1943. u selu Velika Rujiska. Za narodnog heroja proglas(ma 20.12,1951,
38. MALI-HOCEVAR Antona ALBINA
Rodjena 12. 9.1925. u Vinici, Crnomelj, Slovenija. Radnica. Clan KPJ od maja 1944. U NOB
stupi!a 1942. Za narodnog heroja proglasena
13. 9.1952.
39. MALIVUK Mi!orada ZAGORKA
Rodjen~
27,3.1919. u Vrscu, Vojvodina, Srbija.
Djak. Clan KPJ od pre rata, U NOB stupi!a jula
1941, Streljana 7. 7.1942. Za narodnog heroja
proglasena 27,11.1953.
40. MARINKOVIC pjordja SONJA
Rodjena 3.4.1916. u Strazevici, Slavonija, Hr~a tska. Agronom. Cian KPJ od pre rata. U NOB
s tupila jula 1941. Streljana 31, 7,1941. u Zrenjaninu. Za narodnog heroja proglasena 25.10.1943.
41. MASKOVIC Novice JELICA - JEJA
Rodjena 192~. u selu Plani, Kolasin, Crna Gora.
Domacica. Clan KPJ od 1939. U NOB stupila
1941. Poginula ujesen 1942. na Kupresu. Za narodnog heroja proglasena 20.12.1951.
118
119
�42. MATIC Jovana ANKA -: GROZDA
Rodjena 1918. u Irigu, Sremska Mitrovica, Srbija. Doma6ica. Clan KPJ od aprila 1941. U NOB
stupila 1941. Poginula oktobra 1944. kod Obr_enoima (Zabrezja). za narodnog heroja proglasena
2,10.1953.
43. MATIC Vukaiiina NADA
Rodjena 1924. u Titovom Uzicu (Uzice), Srbija.
ueenica. clan KPJ od pocetka 1941. U NOB stupila 1941. Od zadobijenih rana umrla krajem maja i944. za narodnog heroja proglaiiena 6, 7,1953.
44. MEDE Janeza PAVLA - KATARINA
Rodjena 29.6.1916. u selu Strahinja, ~Nakle,
Kranj, Slovenija. Tekstilna radnica. Clan KPJ
od 1940. U NOB stupila 1941. Poginula 8.1.1943.
na Pohorju. Za narodnog heroja proglaiiena
48. MITROVIC Iva VUKICA - SlNJA
Rodjena 28.12.1912. u Svetom Stefanu, Pastrovi6i, Bar, Crna Gora. Tekstilna radnica. Clan
KPJ od 1,_933. U NOB stupila 1941. Ubijena krajem 1941. u zatvoru u Beogradu. Za narodnog
heroja proglasena 9. 5.1945.
49. NACEVA Milana MARA
Rodjena 28. 9.1920. u Kumanovu, Makedonija.
Radnica. Clan KPJ od februara 1940. U NOB
stupila 1941. Za narodnog heroja, proglasena
2 7.11.1953.
50, NAUMOVIC Micka NADA
Rodjena 22.4.1922. u Kragujevcu, Srbija. Student.
Clan KPJ od 1940. U NOB stupila jula 1941.
· Streljana 21,10.1941. u Kragujevcu. Za narodnog
heroja proglasena 20.12.1951.
20.12,1951.
51. ODADZIC Milana LJUBICA
45. MICUNOVIC VUKOSAVA
Rodjena 1921. u Velestovu, Cetinje, Crna Gora.
Seljanka. Clan KPJ od 1942. U NOB stupila 1941.
za narodnog h§roja proglasena 10.7.1952.
Rodjena 1914. u Kamanima, Zrenjanin (Petrovgrad), Vojvodina, Srbija. Tekstilna radnica. chan
KPJ od 1939. U NOB stupila 1941. Streljana
10,3.1942. u Pancevu. Za narodnog heroja proglasena 26.9.1953.
46, MILOSAVLJEVIC Milosa DANICA
Rodjena 1925. u Biosci, Titovo U zice (Uzice),
Srbija. Ueenica. Clan KPJ od 1942. U NOB stupita 1941. za narodnog heroja proglasena 6. 7.
1953.
52. OJDANIC Mihajla DOBRILA
Rodjena 1920. u Lubnici, Ivangrad (Berane), Crna Gora. Cobanica. Clan KPJ od 1939. U NOB
s tupila 1941. Za narodnog heroja proglaiiena
10. 7.1953.
47. MISCEVIC Spire VERA
Rodjena 7.4.1925. u Belegi6u, Stara Pazova,
Srem, Srbija. Doma6ica. Clan KPJ od pocetka
1943. U NOB stupila pocetkom 1943. Poginula
1944. kod Clbrenovca. Za narodnog heroja proglasena 27.11.1953.
120
53. PADJEN Jakova ANKA
Rodjena 9.1.1924. u selu Crnom, Novi, Rijeka,.
Hrvatska. Ku6na pomocnica. Clan KPJ. U NOB
stupila pocetkom 1942. Pogintila 1944. kod Ogulina.
Za narodnog heroja proglasena 20.12,1951.
121
�54. PALIKUCA Serifa IBE ·
60. PETROV Du~na ()J.GA
Rodjena 1927. u Debru, Makedonija. Domacica.·
Clan KPJ od 1943. U NOB stupila 1942. Poginula 22. 9.1944. u oko!ini Kiceva. Za narodnog
heroja proglasena 9.10.1953.
55. PATRNOGIC Milana KATARINA
Rodjena 1921. u Barandi, Pancevo, Srbija. Uci.teljica. Clan KPJ od juna 1940. tU NOB stupila·
1941, Sfreljana 9, 5,1942, na Banjici. Za narodnog heroja proglasena 27.11.1953.
61. PRAVICA DRAGICA - DRAGA
Rodjena 30.10.1921. u Prizrenu, Kosovo i Metohija, Srbija. Studentkinja. Clan KPJ od 1941.
U NOB stupila 1941. Za narodnog heroja proglasena 27.11.1953.
Rodjena 28.10.1919. u Mostacima, Trebinje, Bo·sna i Hercegovina. Student. Clan KPJ od pre rata. U NOB stupila 1941. Streljana avgusta 1942.
u okolini Trebinja. Za narodnog )leroja proglasena 8.6.1945.
56. PAVLOVIC Filipa :MILICA - DARA
Rodjena 14,12,1915. u C~Clm, Srbija. Nastavnik.
Clan KPJ od pre rata. U NOB stupila 1941. Zaklana krajem jnna 1944.
Josevi, kod Valjeva.
Za narodnog heroja progla8ena 14,12.1949.
u
62. PURIC Vasilija NADEZDA
Rodjena 22,3.1903. u Valjevu, Srbija. Sluzbeniea.
Clan KPJ od pre rata. u NOB stupila 1941. umorena krajem novembra 1941. u zatvoru u Beogradu. Za narodnog heroja proglasena 6. 7.1953.
57. PAVLOVIC Dragomira DRINKA
Rodjena 1919. u Belanovici, Lazarevac, Srbija.
Uciteljica. Clan .KPJ od 1940. U NOB stupila
1941. Streljana 14,6.1943. na Banjici. Za narodnog heroja proglasena 6. 7.1953.
63. RADIC LEPA
Rodjena 1925. u Bistrici, Banjaluka, Bosna i
Hercegovina. Djak. Clan KPJ od 1941. U NOB
stupila 1941. Obesena januara 1943. u Bosanskoj
Krupi. Za narodnog heroja proglasena 20.12.,1951.
58. PCKRAJAC SMILJA
Rodjena 1919. u Metku, Gospic, Hrvatska. Uciteljica. Clan KPJ od 1939. U NOB stupila 1941.
Ubila se da ne bi ziva pala neprijateljima u ruke marta 1943. u Bruvnu. Za narodnog heroja
proglasena 20.12.1951.
59. POPOVIC Nese LJUBICA
Rodjena 28.1.1921. u Medunu, Titograd (Podgorica), Crna Gora. Radnica. Clan KPJ. bd 193K
U NOB stupila 1941. Poginula 17,11.1942. u zaseoku Berovo, sela Orahova. Za narodnog heroja proglasena 12. 7,1949.
122
64, RADIVOJEVIC Milutina JOVANKA - KICA
Rodjena 1922. u Prizrenu; K osovo i Metohija,
Srbija. Ucenica. Clan KPJ od avgusta 1941. U
NOB stupila 1941. Streljana krajem jula 1943. u
Kosovskoj Mitrovici. Za narodnog heroja proglasena 6. 7,1953.
65. RADOSAVLJEVIC VERA - NADA
Rodjena 22. 9.1922. u Brusnilm, Negotin, Srbija.
U cenica. C Ian KPJ od kraja 1942. U NOB stupila
1941. Sfreljana avgusta 1943. u Zajecaru. Za narodnog heroja progla8ena 5. 7.19.51.
123
�66. RADOVIC Mihajla DARINKA
Rodjena 1896. u Kloki, Mladenovac, Srbija. · Seljanka. U NOB stupila 1942. Zaklana 9. 5.1943.
u Rajkovcu. Za narodnog heroja proglasena
9,10,1953.
67. RANKOVIC Mateje ANDJA
Bodjena 1909. u Izbistu, Vrsac, Srbija. Tekstilna radnica. Clan KPJ od 193 7. U NOB stupila
·1941. Poginula 11.6.1942. blizu Dumica, kod
Gackog, Za narodnog heroja proglasena 6, 7.1953.
68. REGANCIN-DOLNICAR Ivana ZORKA - RUSKA
Rodjena 25.12,1921. u Polju, Ljubljana, Sloveni- ·
ja. Kelnerica. Clan KPJ od decembra 1941. U ···
NOB stupila 1941. Streljana januara 1944. u LjubljanL Za narodnog heroja proglasena 2 7.11.1953.
72. SrLC Alojza MAJDA
Rodjena 17,3.1923. u Kr:Zetima, Koeevje, Slovenija. Sluzbenica. Clan KPJ. U NOB stupila 1941,
Poginula 14, 7.1944. kod Novog Mesta. Za narodnog heroja proglasena 19,6,1945.
73. SrSKOVIC Ivana RADMILA
Rodjena 6, 9.1923, u Smederevskoj Palanci,. Srbija. Ucenica. Clan KPJ od 1942. U NOB stupila
1941, Poginula 17.4,1943. na Drini. Za narodnog
heroja proglasena 20.12.1951.
74. SKAPIN Jozeta MIHAELA - DRINA
Rodjena 29, 9.1924. u Velikom Polju, Vrapee,
Sezana, Slovenija. Radnica. Clan SKOJ-a od pocetka 1943. u NOB stupila 1941. Poginula 15,11.
1943. na Zirovski!ll planinama, Za narodnog heroja proglailena 4.9.1953,
69, RISTIC Radojice SOFIJA
Rodjena 1900. u Masteilevu, Oplenac, Kragujevac,
Srbija. Domacica. U NOB stupila krajem 1942. ·
Zaklana 1944. u Mal.le sevu. Za narodnog heroja
proglailena 9.10.1953,
70. SVETINA Leopolda MIRA - VLASTA
Rodjena 15. 5,1915. u Idriji, Tolmin, Slovenija.
UCiteljica. Clan KPJ od 1939. U NOB stupila
1941. Za narodnog heroja proglasena 2 7.11.1953.
71. SENTJURC Franca LIDIJA
Rodjena 18.3.1911. u Hrastuiku, Trbovtje, Slovenija. U Citeljica. Clan KPJ od 1932. U NOB
s tupi!a 1941. Za narodnog heroja proglasena
27.11.1953.
124
75. BOBAR Stefana MILKA - NATASA
Rodjena 29,12.1922. u selu Gornje Lazi, Crno-melj, Slovenija. Svrsena ucenica trgovacke akademije. Clan KPJ od 1942, U NOB stupila 1941.
Poginula 17. 8.1943. kod Sv. Kriza. Za narodnog
her.oja proglasena 20.12.1951.
76. TOMAZANI Virgila SELVIRA - SLOVENKA
Rodjena 2.12.1913. u Trstu. Profesor. Clan KPJ
od pre rata. U NOB stupila 1941. Poginula 1942.
u K osovskoj Mitrovici. Za narodnog heroja proglasena 27.11.1953.
77. TOMSIC Ivana VIDA
Rodjena 26.6.1913. u Ljubljani, Slovenija. Pravnik. Clan KI'J od 1934. U NOB stupila 1941. Za
narodnog heroja proglasena 27,11.1953,
125
�78. TROHAR Ivana IVANKA
Rodjena 1923. u Fuzinama, Delnice, Hrvatska.
Domacica. Clan KPJ od 1941. U NOB stupila
1941. Obesena 1944. u blizini Karlovca. Za narodnog heroja proglasena 24. 7.1953.
79. TRIFUNOVIC Avrama RADMILA - HITRA
Rodjena 1919. u A!eksandrovcu, Pozarevac, Srbija. Student. Clan KPJ od 1939. U NOB stupila
1941. Ubila se da ne bi z!va pala neprijatelju u
ruke maja 1943. u selu Oreskovilli. Za narodnog
heroja proglasena 2 7,11,1953.
84. VUCINIC Radovana MILICA
Rodjena 1921. u Pjesivcima, Niksic; Crna Gora,
Clan KPJ od 1941. U NOB stupila 1941. Poginula krajem marta 1943. ked Sipacna. Za narodnog
heroja proglasena 13. 7.1953.
85. VUCETIC Milije MILICA - TREPUSA
Rodjena 1920. u Jezevici, Cacak, Srbija. Uciteljica. C ian KPJ od pre rata. U NOB stupila 1941.
Poginula 1944. u Prislonici. Za narodnog heroja
proglasena 27.11.1953.
86. MATERIC Jovana DANICA
80. VIDOVIC Ivana MARIJA - ABESINKA
Rodjena 1924. u Novskoj, Hrvatska. Trgovacka pomocnica. Clan SKOJ-a Od1941. U NOB stupila
1941. Ubila se da ne b! ziva pala neprijateljlma
u ruke krajem aprila 1942, blizu VaraZdina. Za
narodnog heroja progla8ena 2 7.11.1953.
Rodjena 1921. u Sipovljanima, Bihac, Bosna i
Hercegovina. Domacica. Clan KPJ od januara
1942. U NOB stupila 1941. Ubijena sredinom 1943.
u Kninu. Za narodnog heroja proglasena 27.11.
1953.
87. BUTORAC Karla A:r.iKA
81. VRANJESEVIC RADA
Rodjena 1918. u Glogovcu, Prnjavor, Derventa,
Boana i Hercegovina. Sluzbenica. Clan KPJ od
1940. U NOB stupila 1941. Poginula 25.5.1944.
u Drvaru. Za narodnog heroja proglaiiena 5. 7.
1951,
82. VRBICA Laze DJ!NA
Rodjena 6, 5.1913, u Titogradu (Podgorica), Crna
Gora. Apsolvent V!soke ekonomsko-komercijalne
skole. Clan KPJ od 1934. U NOB stupila 1941.
Poginula maja 1943. pored reke Bosne, izmedju
TesUca i Prnjavora. za narodnog heroja proglasena 25, 7,1953.
83. VRHOVNIK Franca MAJDA - LOJZKA
Rodjena 14,4.1922. u Ljubljani, Slovenija. Student
medicine. clan KPJ od decernbra 1940, U NOB stupila 1941,Poginula 4.5.1945.kod Celovca. Za narodnog heroja proglasena 5, 7.1951.
126
Rodjena 27.8.1905. u Donjem Pazariiitu, Gospic,
Hrvatska. Radnica. Clan KPJ od 1927. U NOB
stupila 1941. Ubijena 22.1.1942. u Kostajnici.
Za narodnog heroja proglasena 14,12,1949.
88, MILJKOVIC Mi!ana RADA
Rodjena 1917. u Belici, Svetozarevo (Jagodina),
Srbija. Uciteljica. Clan KPJ od 1940,
U NOB
stupila 1941. Poginula jula 1942. u selu Urije,
kod J?ugojna. Za narodnog heroja proglasena
6. 7.1953.
89. PEJNOVIC Dmitra KATA
Rodjena 23.3.1899. u Smiljanu, Gospic, Hrvatska. Dornacica. Clan KPJ od 1938. U NOB stu- ·
pila 1941. Umrla 10.11.1966. u Zagrebu, Za narodnog heroja proglasena 3. 6.1968.
127
�\
90. BAN OLGA
Rodjena 29.6.1926. u selu Zarecju, Pazin, Hrvatska. U NOB stupila 1941. Steljana 8.10.1943.
Za· narodnog heroja proglasena 26.9.1973.
91. BOSNIC Pere MILKA
Rodjena 1928. u selu Vrtoee kod Drvara, Bosna
i Hercegovina. Seljanka. Clan SKOJ-a postala
maja 1944. Poginula 25. maja 1944. Za narodnog heroja proglasena 17. 5.1974. godine.
DESET KONGRESA SKJ (KPJ) 0
I ULOZI
128
POLOZAJU
ZENE U DRUSTVU
�Izbor tekstova:
KONGRES UJEDINJ'ENJA"- PRVI KONGRESKONilJNISTICKE
pARTI'J};
JUG'OSI..AVIJE
Temeljeci svoje stavove na marksistiCkom
shvatanju o polo~ju i ulozi zene u drustvu, Komunist1&a partija Jugoslavije od svog osnivanja, 1919. godine, ukljucila u
svoj politll'iki program i organizovanu alroiju - borbu za oslobodjenje Z.ene od dvostrukog ropstva: kap!talisticke eksploa.taoije i dru~vene .nejednakosti.
Na putu ostvarivanja toga cilja postavljali su
se, u ril.zlicitim etapama borbe KPJ za socijalno i nacionalno
oslobodjenje; i razliciti zadaci. Deset kongresa SKJ (KP J) i
Peta zemaljska konferencija (koja po svom istorijskom znaeaju
ima karakter kongresa) utvrdjivali su u usvajanim dokumentima
- pragramima, statutlma i rezolucijama - osnovne po~ticke
stavove i pravce aktivnosti u resavanju tih zadataka. Citajuci i
proui!ay:aju6i danas ave dokumente uollava se nesumnjiv kontinuitet u izradi osnovnog marksistickog stava - da bez op!lteg drustveno:-ekonomskog razvoja, bez oslobodjenja radnicke klase i
svih potlaeenlh drustvenih slojeva, bez sirokog zapo!lljavanja
zena u sv!m oblastima dru~tvenog rada, njihovog opismenjavanja
i strucnog osposobljavanja za proizvodni rad, bez podrustvljavanja poslova doma6instva 1 brige oko podizanja i vaspitanja dece
i bez ukljuC!vanja ~ena u sve oblike politiCkog odtucivanja - nema punog oslobodjenja f ravnopravnosti zene. Stoga se i citirani delovi iz remlucija, programa HI statuta koji au usvajani na ·
kongresima kao najvUiim organima sKJ (KPJ), ne mogn posmatrati kao jedini stavovi koji su odredjivali i odredjuju politiku i
akciju. komunista na ostvarivanju ravnopravnog polozaja i drulitvene uloge zene.
PrJpremila: Sloboda SELI6
130
U Beogradu je od 20. db 23. apJ'i[al91.9. g<>fline
odrzan Prvi kongres Kornunisticke partije Jugosl~vije, po~n.afkao
Kongres ujedinjenja. Pored Podloge ujedi?j~nja, J>rakti~
nog alroionog programa, Statuta i nekoliko rezoil16ija, ()VS:j
gres je usvojio i Statut zena socijalista (komunista). oV:afz'ha'cajan dokument donosimo u celini.
Kon:- ·
STATUT ZENA SOCIJALISTA '(KOMUNISTA)
usvojen na Prvom jugoslovenskom kongresu· ·
zena i jugoslovenskom kongresu za ujedinjenje, odrzanom 21, 22. i 23. aprila 1919.
godine u Beogradu
I deo
=o.==-Kako je nastupila potreba da se sve proleterske
partije, koje stoje na temelju klasne borbe, grupisu u jednu partiju u celoj Jugoslaviji, to je prirodno da se i svi do sada pokrajinski zenski socijalisticki pokreti skupe u jedan nerazdvojni
pokret.
·
Zene socijalisti (komunisti) usvajaju maksimalni
i minimalni program Partije koinunista Jugoslavije i smatraju
sebe kao deo partijske celine. U ieto doba one iskljucuju svaku
zasebnu organizaciju zena, a sebe smatraju tehnickim - izvrsnim odborom u agitacijf i organizovanju zena. U tome smislu
Konferencija zena komunista Jugoslavije donosi ovaj Statut po
.-'',.,-·
131
�ce se obavljati celokupan praktiean deo rada zenskog socijalistickog (komunisti ckog) pokreta.
jave, svoja poverenistva u koja ce se birati po 4 Clana a mesecno jednom odasiljati po jedan delegat iz ·oogovarajuceg mesnog
sekretarijata radi kontrole i obavestenja.
1. Svi pokrajinski sekretarijati sa autonomnim
karakterom do ove Konferencije ukidaju se a Konferencija bira ·
Centralni sekretarijat zena socijalista (komunista), koji se sastoji od 16 clanova proporcionalno broju organizovanih zena za
svaku pokrajinu. Oni biraju medju sobom izvrsni odbor, u koji ·
ulaziJ 7 lie a: sekretar, blagajnik, 2 zamenika i 3 clana finansijske kontrole. Sekretar je clan Partijskog veca I na taj nacin
dobija neposredno instrukcije iz partijske kontrole. Izvrsni odbor
ce biti stalno u Beogradu, kao I glavni sekretar. Centralni sekretarijat bira Zemaljska konferencija zena socijalista (komunista)
od delegata koji na njoj ucestvuju a izabrana se lica odmah konstituisu 1 saopstavaju konstituisanje konferenciji. Svi ce se cla.novi sastajati cetiri puta godisnje u plenarne sednice u mestu
gde potrebe zahtevaju.
2. Centralni sekretarijat se dalje grana u pokrajinske sekretarijate, kojih ce bit! 8: u Beogradu, Skoplju, Zagrebu, Osijeku, Novom Sadu, Splitu I Cetinju. Svaki pokrajinski
sekretarijat !mace onoliko clanova koliko sindikalnih I partijskih
organizacija ima u kojima ima organizovanih zena. On ce se hirat! ·na godisnjim konferencijama koje imaju bit! na mesec dana
pre konferencije Centralnog sekretarijata. Izborni postupak isti
je kao kod Centralnog sekretarijata. Uprava ima: sekretara, blagajnika, finansijsku kontrolu od tri Clana i odgovarajuci broj zamenika.
3. Pokrajinski sekretarijati se granaju na mesne
sekretarijate, koji se osnivaju po varosima i varosicama gde god
ima organizovanih zena, kad to uvidi partijska organizacija odgovarajuceg mesta. Uprava se bira: prvi put. od zbora zena a posle godisnje, na konferencijama koje ce biti na mesec dana pre
konferencije odgovarajuceg pokrajinskog sekretarijata. U njih se
bira po 7 clanova: sekretar, blagajnik, tri clana nadzornog odbora i dva zamenika.
4. Mesni sekretarijati ce, pored svog redovnog
rada na agitaciji I organizovanju zena po varosima, odnosno varosicama, osnivati po selima, gde se god mogucnost i potrebe
5. Sve 6e instance bit! u neposrednoj vezi medju
sobom i sa Centralnim sekretarijatop1,. koji 6e, prema instrukcijama Partijskog veca; davati direktivu za celokupan rad.
6. Centralni sekretarijat ce poceti odmah po ujedinjenju da izdaje svoj list "Jed.nakost", koji ce izlaziti u pocetku dva puta mesecno, a .docnije po mogucnosti nedeljno. List·.
6e izlaziti cirilicom I latinicom posebno, a uredjivace ga redakcioui odbor koji odobri Partijsko vece.
7,·Kako je uloga Centralnog s.ekretarijata, pre
svega, agitaciono-prosvetna, ·to 6e glavni ·prayac rada .bit!: uzdizanje duhovnog horizonta zene. Toga radi, ce Centralni sekreta'-•
rijat izdavati qiz brosura i knjiga, "octnosecih se na zenu i njene
manifestacije ziyota i osnivati svoje. agitacione biblioteke gde god
za to potreb e bud e.
/
8. CS 6e priredjivati planska predavanja, zborove i konferencije po celoj zemlji, a referente ce odredjivati cs.
9. CS 6e odmah organizovati agit:atorsko-funkcionerski kurs.
10. CS saziva svake godine zemaljsku konferenoiju neposredno pred kongres Partije a na njoj uzimajn ucesca delegati iz svih sekretarijata i poverenistava. Svaka instanca salje po jednog delegata.
11. Finansije CS 6e biti: prihod od lista, rabata,
knjiga, predavanja, konferencija, zabava i priloga. Sve 6e instance zadrzati od prihoda za seb"l 30%, a ostalo slati CS.
12. Sve 6e instance slat! obavezno mesecne izveiltaje o svome radu I kretanju celokupnog privredno-politickog
zivota svoga mesta kao i statisticki materijal o broju uces6a ze- ·
na u proizvodnji, o us lovima rada i o prim en! radn!Ckog zakonbdavstva.
132
133
�13. Ovaj Statut dobija vaznost kad ga odobri
Partijska uprava odnosno Kongres, a usvoji Konferencija· zena.
7. Ovaj Statut vazi. kad ga odobri Partijska uprava, odnosno .Kongres, a usvoj! Konferencija zena.
('Jednakost", organ zena socijaliata /komunista/ Jugoslavije,
brojl, Beograd, 1. marta 1920.)
Ii deo
Organizacija mladezi
***
l. Specijalni zadatak zenskog pokreta jeste formiranje organizacije mladezi, jer su zene prirodom svojom naJ:pozl'!anije i najkompetentnije za taj rad.
2. K ako j e rad na PDOS ve6! vanju radni eke m ladezi vrlo vaZan deo rada, to 6e se njemu posvetiti narocito za
to izabrani Prosvetni odbor zena ciji 6e specijalni zadatak bit!:
priku.t?ljauja radnieke mladeZi, vrg.ani~oVaG]a i podi&;an.je, d~ho~t -.
no. i moratno, iste.
3. POZ 6e organizovati nekoliko grupa i to pre. rna dobu i uzrastu. U prvu ce kategoriju doci tri grupe: I - od
7 do 9 godina, II - od 9 do 11 ili od 11 do 15 godina. Princi!l
koedukcije bice izveden do krajnjih granica. U grupama se imaju prirediti narociti kursevi po modernim pedagoskim nacelima
a sa cisto prakticnog glediilta na celokupno vaspitanje.
II (VUKOVARSKI) KONGRES
U Programu KPJ uswojenom na Vukovarskom kongresu, koji je odrzan od 20. do 25. juna 1920. godine, medju
ciljevima za koje ce se KPJ boriti navedenim u gl. VI, pod tackom 7 i kaze se:
"Obavezno i naucno vaspitanje omladine oba pola.
Duznost je skole da deci omogu6i svestrani, harmonicni, duhovni
i fizicki razvitak i da mladi naraiitaj pripremi pomocu rucnog
rada za ucesce u procesu proizvodnje i za iskoriscavanje nauke,.
umetnosti i kulture."
C'Istorijski arhiv KPJ", · tom II,
izdanje Istorijskog odeljenja CK
KPJ, Beograd 1949, str. 36.).
4. Odmah ce se osnovati: Omladinska citaonica,
pozoriste, pevacki zbor i ekskurzije, kao i ostali kulrurni- rezultati, nepristupacni radnickoj mladezi u skoli danasnjega drustva.
5. Ovo su pocetni principi pokreta koj i ce se da~
lje razvijati po nuznim zakonima centralnog pokreta i zakonima
celokupnog drustvenog razvica. Glavni cilj, i ishodni u isti mah,
je: pripremanje radnicke mladezi za primerne i odane clanove
proleterskoga pokreta i nepokoleblji ve revolucionare i borce za
ostvarenje krajnjeg ci[ja: komunistickog drustva.
6. "Jednakost" 'ce imati dodatak "Buducnose•, koji
ce se bavitl pitanjima omladinskoga pokreta,
134
KPJ
*
U rezoluciji istog Kongresa - PolitiCka situacija
i zadaci Komunisticke partije Jugoslavije, u gl. III, pod tac, 11,
medju neposredri~ zadatke za koje ce se KPJ boriti, stoji:
"
da se sve zatvorene organizacije i domovi otvore i njiho\- slobodan rad omoguci, svi pohapseni i progonjeni
drugovi ,puste na slobodu i dalji progoni onemoguce; da se svim
gradjanima, bez razlike pola i nacionalnosti, obezb edi nes metano
vrsenje svih gradjanskih i politickih prava kao i uzivanje sviju
ustavnih i zakonskih sloboda-"
.
,
(Isto, str. 42. )
*
135
�r•rstorijski arhiv KPJ", tom II,
izdanje Istorijskog odeljenja CK
KPJ, Beograd 1949, str. 132.)
U Statutu KPJ, usvojEmom takodje na TI kongresu,
u gt: IV, cl. 15. utvrdjuje se sastav partijskog kongresa kao
najviseg organa KPJ i pod tac. 8. odredjuje da pravo ucesca na
kongresu imaju i "dva izaslanika Centralnog sekretarijata zen~'.
U gl. XTII Statuta, ct. 40, C entratno partijsko
vel!e ovtaMuje se da:
"
2. izradi pravilnik mesnih organizacija, kao i ostalih organiz.acija koje ulaze u sastav Partije, kao sto su: Sekretarijat zena, razne omtadinske organizacije, grupa 'Budu6nost', umetnicke grupe i sticno."
(lsto, str. .50.)
*
U tre6em s tatutu KPJ, prihva6enom na ovom
Kongresu, u gl. III (Struktura Partije), pod tac. 10. utvrdjuje
se:
"Za obavljanje pojedinih partijskih · zadataka partijski komiteti imenuju narocite partijske organe - komisije, na
primer: organizacionu, agitaciono-propagandisticku, sindikalnu,
zensku, za rad medju seljacima, medju nacionalnim manjinama
itd. Ove komisije su podredjene nadleznom komitetu, rade prerna njegovim direkti varna i sprovode svoje odluke preko komite-
ta."
* .:* *
(Is to, str. 13 5.)
*
A u gl. IV, u kojoj se govori o 6eliji kao osnovnoj partijskoj organizaciji, pod tac. 17, stav 2, kaze se:
III KONGRES KPJ
Treci kongres KPJ odrzan je u Been, juna 1926.
godine. U "R ezoluciji po organizacionom pitanju", usvoj enom na
ovom Kongresu, u gl. Ill, pod tac. 4, stav 2. stoji:
"Statutom predvidjeno obrazovanje raznih komisija pri svim partijskim komitetima, a narocito pri Centralnom
komitetu ima se sto pre sprovesti. Partijski komiteti duzni su
preduzeti mere da komisije stalno i sistematski rade, obracajuci narocitu paznju na najvaznije od njih (organizaciona, sindikalna, agitprop, i komisije za rad na selu i medju zenama)."
Na istom mestu, pod tac. 5, takodje stav 2,
vezi sa usvajanjem novih metoda rada, kaze se:
(Isto, str. 136.)
* *
*
IV KONGRES KPJ
u
"Zadaci 6ellja su, pored ostatoga, ovi: sindikalni
rad, detatnost radionickih poverenika i ekonomska borba u preduzecu, rad u omtadini, medju zenama, medju nezaposlenima doticnog preduzeca, ras turanje stampe i literature, rad u kooperativama, seoskim ! drugim organizacijama radnika i seljaka, obrazovanje kruzoka za politiCko-prosvetni rad itd."
136
"Sekretarijat se brine za raspodelu posla medju
clanovima celije, da svi dobiju po neku specijalnu duznost, na
primer: rad u sindikatima, rasturanje literature i stampe, rad
na stvaranju 6elija u okolnim preduzecima, rad na selu, medju
zenama, u omladini, skupljanje priloga za zrtve reakcije itd."
Cetvrti kongres KPJ, odrzanJu Drezdenu oktobra
1928. godine, u Rezoluciji o privrednom i politickom polozaju
Jugoslavije i zadacima KPJ, je u gl. VI, medju zadacima u borbi za zadobijanje ve6ine radni eke klase, istakao i zadatak:
137
�"12. Obnova zenskog pokreta na bazi posebne rezolucije o radu medju zenama, usvojene na Kongresu."
U istoj rezoluciji, u vezi sa izgradnjom saveza
radnika i seljaka, ·na istoj stranici stoji:
"3. Stvaranje sindikalnih organizacija poljoprivrednih radnika, u b 0 rbi protiv eksploatacije od strane veleposednika i seoskih bogatasa, za prava poljoprivrednih radnika na sindikalno organizovanje, za zastitu rada, a narocito zenskog i deCjeg rada u poljoprivredi i za socijalno osiguranje poljoprivrednih
radnika."
r'Istorijski arhiv KPJ", tom IT,
izdanje Istorijskog odeljenja CK
KPJ,Beograd 1949, str.159-160.)
*
U Rezoluciji o organizacionom pitanju, gl. II I,
kriticki se osvrce na rad medju zenama:
" .•. Malo se posvecivalo paznje omladincima koji su odlazili u vojsku, kao i radu u vojsci. Narocitog odseka
za rad na selu i medju zenama nije bilo. CK nije ovaj rad postavio sebi za zadatak, tako da je ova veoma vazna oblast rada
ispala potpuno iz vida CK-".
(Isto, str. 199,)
*
Stoga se u istoj Rezoluciji, pod tac. 8. postavlja
zadatak:
"Partija treba da organizuje specijalnu komisiju
za rad medju zenama, da razradi konkretna uputstva za njihovo
svakodnevno delovanje i Sto pre da se poveze sa zenama-radnicama, imajuci u vidu nji)lov niski politick! nivo, kao i neshvatanje od strane pojedinih drugova uloge zene u revolucionarnoj borbi proletarijata."
(Is to, str. 202.)
*
"Zenska, mlada radna snaga i nekvalifikovani
radnici,. sprovodjenjem racionalizacije industrije, postaju ave yazniji faktor u proizvodnji. Partija treba da pojaea svoju delatnost i borbu za zastitu zenske, mlade i nekvalifikovane radne
snage, povezujuci je njenim uvlacenjem u sindikate."
(Il;!to, str. 20:7J
*
Cetvrti kongres Komu11isticke partije Jugoslavije
je doneo i posebnu Rezoluciju po zenskom pitanju, koju donosimo u celini:
Rezolucija
po zenskom pitanju:
"Porast znaeaja zenskog rada za produkciju
Jugoslavije poslednjih godina napreduje brzim.
•tempom. Tome doprinosi kapita!isticka racionalizacija. koja se i ovde, kao i u drugim zemljama·,
sprovodi u prvom redu povecanim uvlacenjem zena u proces produkcije, jer one predstavljaju i
jeftiniju i manje svesnu radnu snagu.
U vrernenu od 1921. do 1926. godine smanjio
~e udeo muske radne snage za 8%, dok se udeo
zenske radne snage povecao za 97%. Sada sacinjav.aju radnic e oko 27% industrijskog proletarijata Jugoslavije. Bezobzirno izrabrljivanje zenske
radne snage, njihova politiCk:a obespravljenost
nejednakost pred zakonom, uz nacionalno potl~ci
vanje i ostatke feudalizma u nekim provincijama
Jugoslavije, produbljuje suprotnosti u zivotu proleterki i bude njihovu aktivnost. Porast zenskog
proleterskog pokreta ocituje se u poslednje vreme kako najzivljim ucestvovanjem u strajkackim
borbama u zemlji,. tako i aktivnim ueestvovanjem
najboljih elemenata radnica u politickijn akcijama
Komunisti eke partije ( (Prvi maj, dogadjaji u zagrebu, gerilski pokret u Crnoj Gori).
I u R ezoluciji o sindikalnom pitanju, u gl. V,
tac. 5, stoji:
139
138
�Imajuci u vidu ulogu zene kao jeftinije i slabije organizovane radne snage u produkciji, nje-,'
nu ulogu na ekonomskom polju za vreme rata,
kao i revolucionarne teznje probudjenih zenskih masa (oktobarska revolucija, Kina), nastoji jugoslovenska burzoazija da iskoristi njihovo ave jace
nezadovoljstvo i da medju njima ucvrsti burzoaski uticaj, ne samo putem terora, nego i putem
sireg sistematskog rada, Ovaj rad se vrsi porno~
cu klerikalnih, dobrotvorno-vaspitnih, feministickih i reformistickih organizacija, uz. potporu i
subvenciju drzave, crkve i dvora. Klerikalna sto.,mpa izdaje pet zenskih easopisa i petnaest opstih
easopisa, koji se u 100,000 primeraka rasturaju
u prvom redu medju zenama. Posledica ovoga
rada je da se ogromne mase radnica i seljanki
nalaze pod ideotoskim i organizacionim uticajem
burzoazije.
KPJ je do sada potcenjivala rad medju radnickim i seljackim zenama, a ukoliko se taj rad u
pojedinim mestima i vrSio, smatran je u vecini
slueajeva kao specifican rad za zene. Tezak polozaj u Partiji bio je zapreka za njegov razvoj. Usled toga, inicijativa aktivnog zenskog partijskog
kadra nije naisla na dovoljnu potporu I upute za
rad medju radnicama, te je vrsen bez sistema,
plana i direktiva. Iskustva pojedinih proviilcija
nisu se uzimala u obzir, nije bilo evrstog stava
za rad u neprijateljskim zenskim · organizacijama
1 postojala je opasnost da taj rad po provincijama
skrene sa opstepartijske linije.
U sadasnjem momentu, ita pragu novog impe~
rijalistickog rata, jedan je od glavnih zadataka
KPJ da ispuni ovu prazninu svoje delatnosti, · da
pridobije stroke mase radnica i seljanki za jediilstveni front revolucionarne klasne borbe radnika i seljaka i da potpuno usvoji Lenjinove reci
da se "mase ne mogu pridobiti za politicku delatnost a da se ne privuku na politicki rad 1 zene''
140
I
i da "trajnost revolucije" zavisi od toga u koiikoj
meri u njoj ucestvuju zene."
Da bi se rad medju radnicama i seljankama
centralizovao i sistematski sprovodio, mora se
izgraditi odozgo do dole partijski aparat za rad
medju zenama i u njega se moraju privuci radi
aktivnog ucestvovanja radnice iz preduzeca. Potrebno je da se pri centrali KPJ obrazuje Komisija za rad medju zenama, koja ce pod rukovod-s tvom CK organizovati rad na pridobijanju radnica i seljanki za pristup u masovne organizacije
radnicke klase i u Partiju. U poeetku treba da
se rad ograni5i r,.l industrijske centre gde su radnice u velikom broju koncentrisane i na ona seta
gde', postoji partijski aparat.
Nelegalni rad sa simpatizerima treba da se
svodi na organizovanje zenskih kruzoka sa sto
'stalnijim sastavom i odredjenim programom, koji
treba da je u najuzoj vezi sa dnevnim dogadjajima i dnevnim zahtevima radnica. Treba da se
preduzmu mere da se mreza kruzoka prosiri, jer
one predstavJjaju rezervoar iz koga partija crpi
zenske snage za svoje redove.
Najvaznija legalna forma rada jes te rad u
sindikatima. Njegovu osnovu. cini Rezolucija IV
kongresa Crvene sindikalne internaciona!e za rad
medju zenama. Najvazniji momenti rada zenskih
komisija u sindikatima jesu: razradjivanje ove rezolucije, izrada plana konkretnih zahteva i njegovo propagiranje medju radnicama kao zahteva crvenih sindikata. Sindikati i njihove zenske komisije kao pomocni organi ·Jtreba da povedu specijal-nu kampanju medju radnicama za njihovo pridobijanje koristeci se internacionalnim iskustvom u
tom radu, kao ua:c.primer: letece mitiuge, konferencije organizovanih radnica, skupstine neorganizovanih sa ciljem njihovog upoznavanja sa nasim konkretnim zahtevima, organizovanje kruzoka
za likvidiranj e analfabetizma, za poducavanje u
141
�sivenju i krojenju, za upoznavanje sa osnovnim ·
principima higijene itd. U svrhu izgradnje aktivnog zenskog sindikalnog kadra treba za organizovane radnice drzati legalne, kratke, osnovne
sindikalne kurseve.
S obzirom na pojaeanu aktivnost seljanki koje
izmedju ostalog dolazi do izrazaja i u njihovom
ucestvovanju u nacionalno-revolucionarnom i seljackom pokretu, treba partija da otpocne sa odrzavanjem konferencija seljanki i to u prvom redu
u ovim mestima gde je uticaj partije najveci.
Iako partija posvecuje najvecu paznju radu medju radnicama u preduzecima i medju radnim seljankama, ona radi i u neprijateljskim zenskim
organizacijama koje obuhvataju mase radnica i s·eljanki, sa jednim zadatkom da razgoliti ove ustanove i da odvoji iz njih zenske mase i da ih pridobije za revolucionarni radnicko-seljacki pokret.
U !stu svrhu partija preduzima mere da rad tih
organizacija prikaze u pravom svetlu da pojedine
cinjenice iskoristi za razgolicavanje i diskreditovanje tih organizacija u ocima radnih masa.
Za rad partije medju zenama je od narocite
vaznosti masovna zenska literatura koja treba da
vodi racuna o lokalnim prilikama, a u prvom redu izdavanje legalnog zenskog lista. Najvazniji
zadatak na tom polju jeste pridobijanje i izgradjivanje kadra zenskih radnickih i seljackih dopisnica. Pored toga, treba da se sva pitanja u vezi s·a radom medju zenama temeljito obradjuju
kako u legallloj tako i u ilegalnoj stampi."
("Istorijski arhiv KPJ", tom II,
izdanje Istorijskog odeljenja CK
KPJ, Beograd 1949, str. 207-209.)
PETA ZEMALJSKA KONFERENCIJA
KPJ
Na Petoj zemaljskoj konferenciji KPJ odriianoj u
Zagrebti, novembra 1940. godine, u usvojenoj rezoluciji, gl. VI
posveceno je posebno poglavlje radu medju zenama:.
V. Konferencija KPJ konst!ltira da je u nekim
partijskim organizacijama sistematski rad medju
zenama jos uvek zanemaren, da drugovi ne posveeuju ozbiljnu paroju tome vaznom radu, da taj
rad prepuStaju samotoku ill inicijativi samih dru.garica, drugaricama dapace odbijaju pomoc koja
se od njih trazi. Stoga je potrebno: a) da s ve
partijske organizacije pos vete najvecu paznju radu medju zenama, osobito u sindikatima i drugim
masovnim organizacijama; b) za taj rad organizacije treba da odrede ne samo drugaric e nego i
drugove; c) da partijske organizacije posvecuju
elm vise paznje zenama iz radnickih i siromasnih
rejona i pruzaju mogucu pomoc raznim savjetima
itd.; d) vodeci borbu za opca zenska gradjanska
prava, za jednakl rad i jednaka plata u preduzecima, raznim uredima itd., potrebno je u is to
vrijerne suzbijati burzoaski feminizam, koji stvara jaz izmedju radnika i radnica i ima za cilj
da otupi oiitricu klasne borbe .•• "
r':Komunist'', organ Centralnog
komiteta Kornunisticke partije
Jugoslavije, broj 1, oktobar
1946, str. 120.)
***
***
142
143
�V KONGRES KPJ
VI KONGRES KPJ
(SAVEZA KOMUNISTA JUGOSLAVIJE)
Peti kongres_, odrZ.an u Beogradu jula 1948. godine, doneo je novi Program Komunisticke partije Jugoslavije,
u kome s e posvecuje posebno poglavlje Antifasistickom frontu
zena, stvorenom u narodnooslobodilackoj borbi:
Antifasis ticki front zena:
"Antifasisticki front zena jeste siroka masovna organizacija radnih zena i patriotkinja nove Jugoslavije i nastao je pod rukovodstvom Komunisticke
partije Jugoslavije u narodnooslobodilackoj borbi,
odigravsi ogromnu ulogu u podizanju svesti zena
i mobilizaciji zena za oslobodilacki rat, za pomoc
frontu, za ucvrscenje pozadine i povezivanje fronta i pozadine.
Antifasisticki front zena okuplja danas naj sire mase zena I pomaze im da se kulturno-politicki uzdignu i da se na svim poljima aktivno ukljuce u
izgradnju zemlje. On treba da obrati narocitu paznju onim zenama koje iz bilo kojih razloga nisu
politick! aktivne ili koje ne pripadaju nikakvim organizacijama.
J edan od najvafuijih zadataka Antifasistickog fronts zena jeste razvijanje solidarnosti i saradnje s
demokratskim zenskim organizacijama sveta u borbi za mir i demokratiju.
Komunisticka partija Jugoslavije ce se narocito
boriti za svestrano jaeanje aktivnosti AFZ u radu
na vaspitavanju zena u duhu socijalizma, u radu
na vecoj mobilizaciji zena 10a izgradnju socijalizma, za ucvrscenje postignute ravnopravnosti zena
i za obezbedjenje te ravnopravnosti putem stalne
brige za njihova. kulturno i politi cko tizdizanje, za
majku i dete, kao i za sto masovnije ukljucivanje
zena u sve oblasti drustvenog i ekonomskog ;avota."
sten.beleske, izdanje "Kultura" 1949,str.891.
Sesti kongres KPJ, koji je odrzan u Zagrebu, novembra 1~~2. godine, u Rezolucijl o zadacima i ulozi Saveza
komunista Jugoslavije, utvrdio je u tac. 5:
"Kongres osudjuje kao nedopustivo i tudje socijalizmu svako zapostavljanje zena u privrednom,
politickom i uopste drustvenom zivotu. Duznost
komunista i svih naprednih !judi jeste da se statno, sistematski, uvek i svuda bore za sve vecu
i "stvarnu ravnopravnost zena u svim oblastima
privrednog, polit!Ckog i drustvenog zivota. "
Kongres istice da je za dalje razvljanje kako
• socijalisticke svesti masa, taka i same borbe za.
ravnopravnost zena, prva duznost zenskih organizacija - rad medju se!jankama, 'na njihovom politickom, prosvetnom i kulturnom uzdizanju.
U pog!edu rada ostalih drustvenih organizacija vaze dosad istaknuti principi, primenjeni na .
njihove konkretne uslove. Kongres posebno ukazuje kao na naro cito vazan problem rad na podizanju socijalisticke svesti i moralnog lika omladinaca i omladinki, kao i na sve vecu raznovrsnost form! u radu i zivotu omladine."
("Borba komunista Jugoslavije
za socijalisticku demokratiju",
VI kongres Komunisticke partije Jugoslavije, izdanje "Kultu. re' 1952, str. 282.)
***
(V knngres KPJ,
144
***
145
�VII KONGRES SAVEZA KOMUNISTA
JUG OSLAVIJE
seciini kongres je odrlian u Ljubljani aprila 195B.
godine. Na njemu je donet tree! po redu ~~~~~:E!-~~~.!1!1~~~--!.'!.
fi~~~~Y~· iz kojeg izdvajamo dva pogtavtja:
"POLOZAJ PORODICE
Ukidanjem patrijarhalnog bracnog i porodicnog
zakonodavstva, uvodjenjem drustvene zastite i pomolii porodici, stvaranjem materijalnih i drugih
uslova za ekonomsko osamostaljivanje zene, razvijanjem raznih ustanova za pomoc porodici 1i negovanju i vaspitanju dece, stvaranjem drustvene
tehnicke baze domacinstva i time oslobadjanjem
porodice od pritiska zaostalog doma6instva, - socljalistiCkom drustvu daje se nova podloga bracnim i porodienim· odnosima, novom moralu i licnim odnosima, vra6anju coveka njegovoj pravoj
tjudskoj prirodi, bez iskoriMavanja i ponizavanja
drugog.
Istovremeno kad se porodica oslobadja od robovanja zaos tat om domacinstvu, ona produbljuje,
obogaeuje i jaea svoje unutrasnje tjudske odnose
1 predstavlja izvor liene srece svojih clanova.
Bez prinude privatnovtasnickog drustva, kao I drustvenih predrasuda koje se s njima povezuju, radni
ljudi slobodno zasnlvaju svoj bracni i porodieni zivot na medjusobnoj ljubavi, drugarstvu i postovanju, i na ljubavi prema svojoj deci.
Promena bracnih i porodicnih odnosa je is torijski proces u kome treba savladjill:ati objektivne,
materijalne prepreke, kao i zaostale navike, predrasude i sh vatanja, koja su na podruCju ovih odnosa narocito duboko ukorenjena.
146
Brzi tempo industrijalizacije i promena strukture stanovni Btva, nagli razvoj i porast gradova,
doseljavanje seoskog stanovnistva, posebno omtadine u gradove, nedostatak i prenasetjenost stanova, i slabo razvijene komunalne stuzbe, promena porodicnih odnosa - stvorili su i dalje stvaraju nove liiine i porodicne probteme i probteme
adaptacije na nove ustove i nov nacin zivota, negativne socijalne pojave i st.
Savez komunista Jugostavije uoeava duboke
procese koji se odigravaju u porodici, njene potrebe i njene mogucnosti, imajuci stalno u vidu
da subjektivnim snagama i stvaranjem materijatnih ustova, a narocito u okviru komuna i stambenih:ozajednica, treba ubrzati proces ostobadjanja porodice od tereta tehnicki zaostalog domacinstva uporedo sa opstim materijatnim ·razvitkom zemtje.
Jedan od najvaznijih problema u ovom kompleksu jeste razvijanje drustvene brige za decu.
Ne umanjujuci ulogu porodice u vaspitanju dece
koja je nezamenjiva, Savez komunista ce se zatagati da se i ubuduce razvijaju najsiri oblici
drustvene brige za decu, koj i ee pruziti i ono
sto u vaspitanju dece porodica, svedena na roditelje i decu, narocito ako je majka zaposlena,
detetu ne moze da pruzi. U interesu je i porodice i drustva stvaranje najrazlicitijih deCjih ustanova i mreze objekata za zabavu i raznnodu,
sportskih terena i s lienog, u kojirna ce dec a provoditi deo dana i koji ce im pruziti kolekti vni
zivot i drustveno vaspitanje. Neposredno angazovanje roditetja u razvijanju drustvene brige za
decu, njihovo ucesce u organirna upravljanja svih
ustanova za decu omogucuje da se najbotje sagledaju mogucnosti i potrebe porodice i istovr,erneno
ostvari jedinstvo drustvenog i porodicnog vaspitanja.
147
�U proceau dubokih promena porodicnih odnosau kojima se nalazimo neizbezni su unutrasnji sukobi. Oni dovode do individualnih problema i teskoca, koji ponekad poprirnaju karakter druStvenih
poj.ava (razvodi brakova, vanbracna deca i sl.).
Socijalna zastita treba da prilazi individualnoj intervenciji i pomoci u svakom pojedinacnom slueaju gde poremeceni porodicni odnosi dovode do socijalnih problema."
CVII kongres Saveza komunista
Jugoslavije'', izdanje "Kulture"
1958, str. 386-388.)
*
"PROBLEM RAVNOPRAVNOSTI ZENA
"Borba za svestranu afirmaciju i razvitak licnosti,
borba za najsire, aktivno ucesce radnih ljudi u
upravljanju drustvenim zivotom iziskuje dalje razvijanje idejno-politickog i opiitevaspitnog rada na
uklanjanju ostataka neravnopravnih odnosa medju
ljudima uopste, i posebno izmedju muskarca i zene. Problem ravnopravnosti z ene u Jugoslaviji
nije vise politicki problem, niti problem pravnog
pol:ozaja zene u drustvu; on je uglavnom ostao
kao problem ekonomske nerazvijenosti, primitivizma, religioznih shvatanja i drugih konzervativnih predra.Suda, privatnosvojinskog odnosa, koji
jos dejstvuju na zivot u porodici. Zaostalo domacinstvo i postojeci materijalni problemi porodice
sputavaju zenu da bi mogla uzeti punog ucesca
u ekonomskom i drustvenom zivotu zemlje, stvaraju konflikt izmedju njezine uloge u drustru i
domacinstvu. Zaostalo domacinstvo sputava i sve
ostale clanove porodice u njihovoj drustvenoj aktivnosti.
. tehniCke baze za ~rustvljenje sluZbi namenjenih potrebama domaCinstva, cime treba da se
razresi konflikt izmedju ucesca zene u· drustvenom zivotu i njezinog polozaja u porodici, kao i
da podigne zivotni standard svih clanova porodice.
U konkretnom resavanju tih zadataka vaznu ulogu igraju organi drustvenog upravljanja u komunama, narocito stambene zajednice, kao t drustvene orgaaizacije.
Komuniifti u tim organima i organizacijama
treba da se bore za ostvarenje uslova potrebnih
uspesnom razvitku porodice, koji se vee danas
mogu ostvariti, narocito na podrucju stambene
izgradnje, izgradnje mreze raznovrsnih decjih
ustanova u okviru pri vrednih organizacija i stambenih zajednica, osnivanjem komunalnih usluznih
ustanova i slicno, a sve ce to doprinositi stvarnoj ravnopravnosti zene i muskarca i njihovom
ucescu u javnom zivotu kao ravnopravnih gradjana. Na idejno-politickom planu komunisti vade i
vodice borbu protiv onih nakaradnih idejnih i
moralnih shvatanja, koja pod pseudorevolucionarnom frazom o 'rusenju klasnog morala' , u stvari, propagiraju amoralnost u odnosima izmedju
polova."
C'VII kongres Saveza komunista
jrugoslavije'', izdanje "Kulture''
1958, str. 411-412.)
***
Ovi problem! -se naroCito zaostravaju s brzom
industrijalizacijom zemlje, s promenom socijalne
strukture stanovnistva. Materijalni razvitak zemlje istovremeno pruza mogucnosti za stvaranje
148
149
�VIII KONGRES SAVEZA KOMUNISTA
JUGOSLAVIJE
Osmi kongres je odrzan u Beogradu decembra
1964. godine. U Rezoluciji o narednim zadacima Saveza komunista Jugoslavije, koju je Kongres doneo, u II i VI glavi se
kaze:,
"Kongres je ukazao na potrebu da se Savez
komunista angazuje u preduzimanju · mera od strane radnlh kolekti va i njihovih organa upravljanja
za poboljsanje u8lova rada zena, za podizanje
njihovih kvallfikacija i za znatno vece ucesce zena u poslovima upravljanja."
("VIII kongres Saveza komunista
Jugoslavije", izdanje "Komunist"
1964, str. 203.)
*
"Razvijanje stvaralackog i samostatnog rada
organa neposredne demokratije i drustveno-politickih organizacija pretpostavlja sto samostalniju
akciju komunista, njihovu vecu aktivnost i jacanje njihove drustvene odgovornosti. Borba za razvijanje samoupravnih odnosa i njeni rezultati
treba da budu osnovno merilo borbenosti, aktivnosti i svesti Clanova Saveza komunista. Od toga
treba polaziti i prilikom prosirivanja redova Saveza novim clanovima. Treba eD.ergicnije otklanjati sve prepreke i shvatanja koja otezavaju prijem u Savez komunista onih neposrednih proizvodjaiia, zena i mladih !judi koji ispunjavaju potrebne us love. 11
C'VIII kongres SKJ, izdanje "Komunise' 1964, str. 2 08.)
***
150
IXKONGRES SAVEZA KOMUNISTA
JUGOSLAVIJE
U R ezoluciji "Socijalisticki nazvcj u Jugoslaviji ·
na osnovama samoupravljanja i zadaci Saveza komunista'', uS'lOjenoj na fX kongresu, odrzanom marta 1969. godone u Beogradu,
u gl. II, III, IV i VIII kaze se:
"Savez komunlsta ce se za[agati da se u politic! zapostjavanja, struenog obrazovanja i izbora
na rukovodece funkcije u procesu rada polazi od
istih kriteri ja u odnosu na sve - da se u praksi
dosledno ostvaruju usvojeni nacelni stavovi o tome da drustveno-ekonomski polozaj zena, kao i
ostalih !judi u radnom odnosu, zavisi otl njihove
strucnosti, sposobonosti i rezultata rada. Komunisti ce istrajno delovati u pravcu prevazilazenja
jos uvek prisutnih nerazumeva!)ja i razliCitih konzervativnih gledanja na zaposljavanje zena koja
se ispoljavaju u neprihvatljivim shvatanjima da
je njihova zaposlenost samo privremeno stanje i
da one predstavljaju rezervu radne snage."
C'Devetl kongres SKJ", izdanje
"Komunist¥ 1969, str. 164,tac. 7,
poslednji pas us.)
*
"Savez komunista se zata,ze za utvrdjivanje dugorocnih, ekonomski zasnovanih programa razvoja
osnovnog obrazovanja i predskolskih ustanova i
stvaranja kadrovs kih i drugih uslova koji ce obezbediti obuhvatanje Sitave generacije dorasle za osmogodisnje il::olovanje. Za to je neophodno dalje
sirenje mreze osmogodisnjih skola i stvaranje kadrovskih i drugih uslova koji ce obezbediti obuhvatanje citave generacije dorasle za osmogodisnje skolovanje."
(Isto, str. 166, tac.2.)
*
151
�"U okviru Socijalistickog saveza i svih drustveno-potitickih organizacija, u radnim zajednicama l svim oblicima neposredne socijalisticke demokratije, komunisti ce se zalagati za to da sve
veca uloga zena u drustveno-,ekonomskom i politickom, zivotu dobije svoj adekvatan, puniji izraz
u njihovom vecem ucescu u samoupravnom i politickom odluCivanju. S obzirom na tendencije stagnacije, pa i opadanja ucesea zena u samoupravnim organima, predstavnickim telima i forumima
drustveno-politickih organizacija, Savez komunista
ce sagledati uzroke takvom stanj)l i aktivno uticati da se ono sto bde menja, u teznji da "zene zauzmu sto ravnopravnije mesto u radnim i "drustveno-politickim zajednicama, u cdrustveno-politickim organizacijama i s vim vidovima druiltvenog
Zivota. n
('Deveti kongres SKJ'', izdanje
'-'Komunist'l' 1969, str.184, tac.5.)
"Neophodno je da se sirim angazovanjem svih
drustvenih cinilaca i razvijanjem solidarnosti i
uzajamnosti radnih !judi, stvaraju uslovi za bdi
razvoj decje zastite u skladu sa materijalnim
mogucnostima drustva.
Potrebe svestranog razvoja deteta moraju imati prioritet u celokupnoj vaspitno.:obrazovnoj, kulturnoj, zdravstvenoj, socijalnoj i drugim delatno,stima.
Samoupravna aktivnost radnih !judi treba da
dovede do" mobilizacije vecih materijalnih sredstava za izvrsavanje zajedni cki utvrdjenih zadataka
u ovoj oblasti, ;a pre svega, za brzi razvoj ustanova i drugih oblika za zastit\1 i vaspitanje dece.
Ucesce rcditelja u troskovima vaspitanja i zastite dece u decjim ustanovama treba da odgovara
njihovim realnim materijalnim mogucnostima, s
tim da cene tih usluga ne budu prepreka da se
zastitom i vaspitanjem obuhvataju deca kojima je
to najneophodnije.
Neophodno je brze resavanje problema na relaciji zapostena zena - materinstvo i porodica,
polazeci od toga da materinstvo - podrazumevajuci i vaspitanje i podizanje dece i planiranje porodice - kao i razvoj druiltvenih sluii:bi za pomoc
porodici i domacinstvu, treba da bude i deo zadataka koje u narednom periodu moramo uspesnije resavati. Potrebno je da se potpunije regulisu
svi vidovi zastite materinstva, posebno u odnosu
na zaposlene. zene. U finansiranju zastite materinstva treba vise da dodju do izrazaja principi
uzajamnosti i solidarnosti u radnim organiiacijama, interesnim zajednicama radnihl !judi kao i
drustveno-politickim zajednicama, u interesu druStva."
('Deveti kongres SKJ", izdanje
"Komunistljl. 1969, str.173, tac.3.)
*
***
X K ONOR ES SAVE ZA KOMUNISTA
JUGOSLAVIJE
Deseti kongres Saveza komunista Jugoslavije, odrzan krajem maja 1974. godine u Beogradu, doneo je vise rezolucija u kojima se i neposredno tretiraju problemi zena, Tako
se u rezoluciji "Borba za datju izgradnju socijalistickog samoupravljanja i zadaci Saveza komunista Jugoslavije", u gl. IT, kaZe:
"Komunisti su posebno odgovorni u svim radnim
i drustvenim strukturama za dalju afirmaciju zene
kao subjekta naseg samoupravnog socijalistickog
drustva; za jos vece ucesce zena u clanstvu, rukovodstvima Saveza komunista i druiltveno-politickih
152
153
�organizacija, u samoupravnim organima, svuda ·
gde se odlucuje .o bitnim pitanjima naseg drustvenog zi vota i dalj eg razvitka. To podrazumeva
pojaeano idejno-poli tiCko delovanje komunis ta u
· dos!ednoj realizaciji stavova Saveza komunista o
polozaju i ulozi zene u drustvu, a protiv svih
konzervativnih, malogradjanskih i drugih antisocijalistickih pogleda i shvatanja."
C'Rezolucije Desetog kongresa
SKJu, izdanje "Komunistu·, 3.
jun 1974, str. 10, gl.II, sedmi
pas us, tac. 2. )
*
U rezoluciji Desetog kongresa Saveza komunista
Jugoslavije: "Zadaci u idejnom, organizacionom i kadrovskom jacanju Saveza komunista Jugoslavijtl'; gl. I, stoji:
"Sve veca drustvena afirmacija zena i njihova
uloga u oblasti rada i stvaratastva namece neophodnost njihovog veceg primanja u Savez komunista i u njegova rukovodstva, kao i u rukovcdstva
drustveno-politickih organizacija, u delegacije i
samoupravne organ e."
C'Rezolucije Desetog kongresa
SKJ'', izdanje "Komunist", 3. j~
1974, str. 29, poglavtje I, cetvrti pasus tac. 9.)
*
"- ostvarivanju potpunijeg ucesca zena u radu
i samoupravljanju, jednakih mogucnosti P':! izboru profesija i popunjavanju radnih mesta; ostvarivanju uslova da radni !judi na samoupravni nacin
resavaju probleme podizanja i vaspitanja dece i
druge probleme svakodnevnog zivota porodice i potreba domacinstava."
(Isto, str. 11, deseti pasus
tac. 3.)
"- za to da se sto brze i bolje resavaju rnaterijalna i druga pitanja bori~ea - narocito zena i
mladih ucesnika u narodnoostobodilackom ratu,
ratnih vojnih invalida, porodica palih boraca i
drugih clanova SUB NOR -a - kako bi se stvorili
sto bolji uslovi za njihov svakodnevni zivot i za
drustveno-politiCku aktivnost, a to je veoma vazna obaveza i sv_ih drustvenih i drzavnih organa i
organizacija."
(Isto,str.12, poslednji pasus tac. 5.)
U rezoluciji Desetog kongresa Saveza komunista
Jugoslavije: "Zadaci Saveza komunista~Jugoslavije u opstenarodnoj odbrani, bezbednosti i drustvenoj samozastitr', u gl. II, se
kaze:
"Deseti kongres Saveza komunista Jugoslavije
ukazuje na potrebu svestranijeg angazovanja Socijalistickog saveza radnog naroda, Save.za sindikata, Saveza omladine, Konferencije za drustv!3nu
aktivnost zena, Saveza udruzenja boraca narodnooslcibodilackog rata, Saveza rezervnih vojnih staresina i drugih organizacija, drustava i udruzenja
u ostvarivanju zadataka opstenarodne odbrane, bezbednosti i druiitvene samozastite."
('Reolucije Desetog kongresa
SKJ'', izdanje "Komunisf', 3.ju(l
1974, str.39, tac. 10.)
*
"Savez komunista je duzan da se energ1eno
zalaze za vece angazovanje zena u opstenarodnoj odbrani i za njihovo osposobljavanje za sve
*
154
155
�oblike otpora agresiji ukljucujuci i oruzanu bcrbu."
C'Rezolucije Desetog. kongresa
SKJ, izdanje ''Komunist'' ,3.juli
1974, str.39, tac. 12.)
*
U rezoluciji Desetog kongresa Saveza komunista
Jugoslavije: "SocijalistiCko sarmupravno organizovanje i razvoj
poljoprivrede i zadaci Saveza komunista Jugoslavije", u gl. II,
kaze se:
"Potrebna je efikasna idejna i politi Cka akcija
komunista da se potpunije afirmise uloga zene na
selu, ucine dalji napori u pravcu njenog veceg
ukljucivanja u ui:lruzeni rad i druiitveno-politi cki
Zivot.''
(Is to, str. 43, tac.4, dr1lgi pa-
s us.)
*
"Potrebno je posvetiti mnogo veci znacaj izgradnji drustveno-ekonomskih institucija u selu,
prodavnica, zdravstvenih stanica, kulturnih institucija, ustanova za decu, sportskih obj ekata, zatim izgradnji puteva itd. Na tom zadatku treba
da se angazuju sve drustveno-politicke organizacije u okviru mesne zajednice. Tu akciju treba
da podrzavaju i potpomazu opstinske skupstine i
svi koji su direktuo zainteresovani za razvoj poljoprivredne proizvodnje, kao i pojedinih kultilrnih i sportskih aktivnosti."
(Isto, str. 43, tac. 7, prvi pasus.)
*
156
U rezoluciji &esetog kongresa Saveza .komunista
Jugoslavije: nzadaci Saveza komunista Jugoslavije u socijalnoj
politic~' tac. 13, stoji:
·
"U politici solidarnog podmirivanja zajednickih .
potreba radnih !judi i gradjana, Savez komunista
se zalaze:
za pobo!j8anjeuslova zivota porodice, pri ce~
mu je, narocito znaeajno da su radni !judi sami
nosioci m enjanja drul!tvenih odnosa, s tvaranja ustIova za odgovorno roditeljstvo, Z!l l!iru. i svestraniju brigu o deci, brzu i jeftilliju izgradnju prediikoiskih us tanova - deCjih vrtica, jasala, obdani!!ta; stalno unapredjivanje deCje ishrane, zatim
izgradnju objekata za odmor, oporavak i rekreaciju dece i omladine, · veci obuhvat dece. u deCje
ustanove i obezbedjenje viseg stepena jednakosti
razvojnih usl.ova dece u olirazovanju i vaspitanju
i zdrav:stv:enoj zaiititi; za izgradnju domova i zavoda za · zbrinjavanje mentalilo zaostale dece i
mladih !judi; za stvaranje uslova i preduzimanje
mera u cilju rasterecenja porodice od poslova
koji se obavljaju u domacinstvu; poboljsav:anje
polozaja zaposlenih zena - majki stalnom izgradnjom odgov:arajucih objekata drustv:enog standar. da; unapredjiv:anje drustvene ishrane, Sirenje
mreze samoposluga, servisa za zadovo!javanje
svakodnevnih materijalnih i drustvenih potreba porodice;n C'Rezolucije Desetog kongresa
SKJ", izdanje "Komunist'' ,3.jun
1974, str. 45.)
*
I u rezoluciji Desetog kongresa "Zadaci Saveza
komunista Jugoslavije u oblasti zaposlenosti i zaposljavanja", posveeuje se jedan pasus zenama:
157
�"1 .... .,_ .
Komunisti ce se zalagati za brze prevazilazenje odnosa i shvatanja koje zene u zaposljavanju, radnoj i strucnoj afirmaciji stavljaju u nepovoljniji poloZaj u odnosu Illl muskarce."
f'Rezolucije Desetog kongresa
SKJ", izdanje "Komunist'', 3. jun
190'4, str.47, tac. 1, poslednji
pasus.)
*
U rezoluciji Desetog kongresa "Zadaci Saveza komunista Jugoslavije u socijalistickom samoupravnom preobrazaju
vaspitanja i obrazovanja", gl. II, se kaze:
"Promene u sistemu i politici razvoja vas pi-' ·
tauja i obrazovanja treba da svojom osnovnom o- ·
rijentacijom doprinose. punijem ostvarivanju demokratskih prava na obrazovanje. Treba brze ostvarivati princip iz Programa SKJ da se svakom coveku, a posebno radnicima i zenama, tokom celog radnog veka pruzi podjednaka mogucnost da
se opt.edeljuje i osposobljava za zivotni poziv prerna svojim sposobnostima i prema interesima udruzenog rada."
(Isto, str. 55, tac. 2. 7, prvt
SADRZAJ
Strana:
"NAJLEPSI SPOMENIK ZENI - UCESNlKU NASE
REVOLUCIONARNE BORBE JESTE DOSLEDNO OSTVARIVANJE IDEALA, ZA KOTE SU
SE NESEBICNO, HEROJSKI BORILE'' - intervju DUSANA PETR OVICA SAN ETA, :predsednika Savezne konferencije SSRNJ Redakciji easopisa "Zena danas" i "cinJ.anice t tendenciJe' - povodom Medjunarodne godine zena
- OUN 75. i 30-godisnjice pobede nad fasiz5
~m
T I T 0, lZJava objavljena u Zborniku posveeenom borbenom putu zena Jugoslavij(l, izdanje
Leksikografskog zavoda Srbije,.l972.godine
23
"ZENE JUGOSLAVIJE U NARODNOOSLOBODILACKOT BORBI I SOCIJALISTICKOJ REVOLUCIJI 1941-1945''
25
paSUf!,)
*
"Profesionalna orijentacija n socijatistickom
samoupravnom drcstvu treba da bude usmerena na
pomoci mladom i odraslom coveku, posebno zenskoj omladini, da ostvaruje adekvatan i sktadan
profesionalni razvoj u toku c elog radnog veka, pa
treba obezbediti ekonomske i druge n!!love· za obavtjanje ove znaeajne drustvene delatnosti."
(lsto, str. 57, tac. 6.)
158
*********
BIBLIOGRAFIJA
109
ZENE NARODNI HEROJI
113
DESET KONGRESA '.'>KJ (KPJ) 0 POLOZAJU
ULOZI ZENE U DRUSTVU
I
129
�
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Periodika/časopisi
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
SP
Periodika
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Žena danas: 1975. - trideset godina pobede nad fašizmom: međunarodna godina žena OUN, God. 39, br. 275
Subject
The topic of the resource
Antifašistički front žena, pobjeda nad fašizmom
Creator
An entity primarily responsible for making the resource
odgovorne urednice Mitra Mitrović i Olga Kovačić
Source
A related resource from which the described resource is derived
UABNOR Centar Sarajevo
Publisher
An entity responsible for making the resource available
Konferencija za društvenu aktivnost žena Jugoslavije
Date
A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource
1975
Rights
Information about rights held in and over the resource
Konferencija za društvenu aktivnost žena Jugoslavije
Language
A language of the resource
SH
Type
The nature or genre of the resource
časopis
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
24-P
Coverage
The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant
159 str.
1941-1945
1975
AFŽ
društveni položaj
Josip Broz Tito
Narodnooslobodilačka borba
NOB
socijalizam
socijalni status
žene
žene heroji
ženski listovi
-
http://www.afzarhiv.org/files/original/a7bf8c70d723970af14097ce93dd0547.pdf
98dea26fca812df27c4859454d219b60
PDF Text
Text
�
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Dokumenti iz arhiva
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
A
Dokument
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Rezolucija sa zbora žena na teritoriju opštine Rujiške
Subject
The topic of the resource
Narodnooslobodilačka borba
Creator
An entity primarily responsible for making the resource
Zbor žena na teritoriju opštine Rujiške
Source
A related resource from which the described resource is derived
Arhiv Bosne i Hercegovine
Publisher
An entity responsible for making the resource available
Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
Date
A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource
s.a.
Rights
Information about rights held in and over the resource
Arhiv Bosne i Hercegovine; Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
Language
A language of the resource
SH
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
30-A
Coverage
The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant
1 str.
Type
The nature or genre of the resource
rezolucija
AFŽ
Bosna i Hercegovina
Narodnooslobodilačka borba
NOB
-
http://www.afzarhiv.org/files/original/268ad732a7587d4d7076e40b1e230e47.pdf
0c3985dfde6e87af54bb285835b96814
PDF Text
Text
�
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Dokumenti iz arhiva
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
A
Dokument
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Drugom bosanskom NOU korpusu
Subject
The topic of the resource
Narodnooslobodilačka borba
Creator
An entity primarily responsible for making the resource
Prva oblasna konferencija AFŽ-a za Bosansku Krajinu
Source
A related resource from which the described resource is derived
Arhiv Bosne i Hercegovine
Publisher
An entity responsible for making the resource available
Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
Date
A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource
s.a.
Rights
Information about rights held in and over the resource
Arhiv Bosne i Hercegovine; Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
Language
A language of the resource
SH
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
29-A
Coverage
The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant
1 str.
Type
The nature or genre of the resource
dopis
AFŽ
Bosna i Hercegovina
Narodnooslobodilačka borba
NOB
-
http://www.afzarhiv.org/files/original/3c98c7739c0fef6f59d87765db3298e6.pdf
d9de38a35fec8c8a7cbce6393689eb73
PDF Text
Text
��
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Dokumenti iz arhiva
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
A
Dokument
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Bez naslova
Subject
The topic of the resource
Narodnooslobodilačka borba
Creator
An entity primarily responsible for making the resource
Nepoznat
Source
A related resource from which the described resource is derived
Arhiv Bosne i Hercegovine
Publisher
An entity responsible for making the resource available
Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
Date
A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource
s.a.
Rights
Information about rights held in and over the resource
Arhiv Bosne i Hercegovine; Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
Language
A language of the resource
SH, ćir.
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
10-A
Coverage
The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant
2 str.
Type
The nature or genre of the resource
dopis
AFŽ
fašisti
Narodnooslobodilačka borba
NOB
partizanke
žene
-
http://www.afzarhiv.org/files/original/893d7d215be542cb233148db58e70fc9.pdf
0dde95281e0a6b24545b5b4781cfbd98
PDF Text
Text
�����
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Dokumenti iz arhiva
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
A
Dokument
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Antifašistički pokret žena u okviru narodno-oslobodilačke borbe
Subject
The topic of the resource
Antifašistički pokret žena
Description
An account of the resource
Referat drugarice Mitre Mitrović na konferenciji AFŽ, 7 decembra 1942 - prema stenografskim zabeleškama
Creator
An entity primarily responsible for making the resource
Mitra Mitrović
Source
A related resource from which the described resource is derived
Arhiv Bosne i Hercegovine
Publisher
An entity responsible for making the resource available
Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
Date
A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource
07.12.1942.
Rights
Information about rights held in and over the resource
Arhiv Bosne i Hercegovine; Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
Language
A language of the resource
SH, ćir.
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
06-A
Coverage
The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant
5 str.
Type
The nature or genre of the resource
referat
1942
AFŽ Jugoslavije
fašizam
Jugoslavija
Konferencija AFŽ
Mitra Mitrović
Narodnooslobodilačka borba
NOB
NOP
Pokret za narodno oslobođenje
-
http://www.afzarhiv.org/files/original/6f7f43700c271b1867a4d907c4e5c044.jpg
0be3c00245d64c484ccf4a2d9b0bb71f
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Fotografije
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
F
Fotografija
A static visual representation. Examples include paintings, drawings, graphic designs, plans and maps. Recommended best practice is to assign the type Text to images of textual materials.
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Vojsku Narodnog oslobođenja iz pozadine snažno podržavaju žene
Subject
The topic of the resource
Narodnooslobodilačka borba
Creator
An entity primarily responsible for making the resource
Nepoznat
Source
A related resource from which the described resource is derived
Les Femmes Yougoslaves dans la construction du socialisme=Žene Jugoslavije u izgradnji socijalizma
Publisher
An entity responsible for making the resource available
Comité central du Front antifasciste des femmes de Yougoslavie
Date
A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource
1948
Rights
Information about rights held in and over the resource
Comité central du Front antifasciste des femmes de Yougoslavie
Relation
A related resource
14-M
Language
A language of the resource
FRA/SH
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
87-F
AFŽ
Narodnooslobodilačka borba
NOB
žene
-
http://www.afzarhiv.org/files/original/14f475a2ea44e1d862634ad23b2c11ed.pdf
639aeaabaadcbe988af835e8528d671d
PDF Text
Text
��HOBA }I{EHA
ro,EfMHQ I
*
CapaJeBo, tynu 1945
*
Bpot 4
VBOPJJPYf-0 TIITD HD I KDHfPtCY
BaM a, .z.r.eJieTaT'KHI-ha'Ma, npeTcTaBHHL(aMa jyHa4K:HIX
IKeHa JyrocJJaBHje, Moj 6op6eHH no3~p31B. 811 cre npBe
Koje nocJI»je no6je.z.r.e Ha.z.r. 3aje-.z.r.H»4KHM He!11p»jaTeJbeM O,ll;p.lKaBaTe CBOj IKIOHrpec, BeJIH4aH CTB~HH KOHrpec
>r:eHa Jyr.OCJJaBHje, )I{E'Ha aHTHcpaiiiH.CTKHlba, jyHa4K:HX
)l{eHa JyrocJiaBHje Koje c~· rroKa3aJie v osoj H3JI.lJOBJe4aHCKOi 6op611 HeBjepoBaTHe npHMjepe xepOH3Ma 11
ynopHOCTH, HCTO OHaKO Ka<J< H HaliiH 60pUH Ha 60.\HO\t
IlOJby.
XTHO 6HX .z.r.a car.w ca HeK0,1HKo paje411 ou:pTaM
3H848j OBOr KOHrpeca H .ll,8 fTOCTaBl1M rrpe,n: Ba·c HeKQr
JIHtKO 3a.naTaKa. HeM aM HaMj epy .na rosopHM MHOro,
8JIH !inal{ .lKeJIHM .ll,8 BaM Ka)l{eM OHO IllTO MHCJIHM ;J;a je
Hajsa)f<HHjc 3a Bac .lKeHe. 0Baj J<IOHrpec Hl1je ca~10
MaHHcpeCTaU.H.ja OOJJI1.'1,8pH<OCTIIi )I{CHa JyrOCJJ8BHje, MaHHtj1eCTaU,.Hj a 6paTCTBa 11 j e.ll,HHCTBa, CMOTpa BallJH'X
CHara, rrper Jie.n BaiiJe•r .noca.naiiJI-ber pa.z.r.a, Hero j e OH
Ba)l{aH cacTaHaK Ha KOMe BH, )l{eHe JyrocJJaBHje, Tlpe6a
.ll,a Oti,peti,Hfe CMjepHHU:e CBOra p3J],a, .ll,a O.ll,peti,l11'e OHO
IIJTO je HajBa.lKH»je y sarneM 6y.nyheM pa.z.r.y, Ballle
3a,n:aTI<e.
BOJJHO 6H'X BHIIJe .z.r.a rosop».M o BarneM 6y.z.r.yheM
pa.z.r.y 11 rrpeMa TOMe Hehy ce ocBpranr Ha Barn pan y
rrpornJJOCTH 11 Ha Barne 3acJiyre y 6op611, KOje cy
OrpOMHe H 3a KOje BH HM8Te TllpH3H31-be He CaMO CBHX
Hapo.na Hallie 3eMJbe, Hero 11 4HTasor CJI060.LI;OJby6asor
'IOBjea'-IH~TBa. ,lJ.aHac npe.n HaMa CToje TeiiJKH 3a,n:au:• ,.
H
I {aiiJH HajBa>KHHjH 3a.z.r.a u:11 cy Y4Bpmhe-lbe Harne Hapo.z.r.He BJia CTH, BacnHTal-he .z.r.jeu:e, Harner MJJa.z.r.or HaoparnTaj a, HaiiJHx 6yAyhHx rroKoJbelba, Y4BpUihHBalbe
6paTCTBa 11 je.nHHCTBa, H.3rpa,n:l-ha Harne 3eMJbe. To cy
HajBa)I{HKjH, a rroc.'l:l·flje H>HX .z.r.oJJa3e APY'rK: pat~. Ha
COqHjaJIHO·M ITOJby, Ha 36pH!-baBal-by Harne .z.r.jeu:e, Ha
ITOMOftH HarnH:.-1 HHBaJIH.ll,HMa, JI.pyrOBHMa 11 .z.r.pyrap•HI..(a :..la KOjH cy H3ry6HJTH CBOje 31!paBJbe y 6op611 H T. l];.
nHTalbe Y4Bprnhel-ha Hallie BJiaCT• TO je KpyrrHo
H,
ITH.Tal-be. M11 y HaUioj 3eMJbH »MaMo He MaJio Henp»j are:ba I<OjH rJie.'l;ajy Ha pa3He Ha"l!HHe .z.r.a oMeTy pa3Boj
HaUler .UpMaBHOr >IUfBOTa, l];a HaM He CaMO CMeTajy,
ner·o 11 .z.r.a yrp·Ot3e Te:KOBHHe BeJIJH!Ke 6op6e, Koje je Hallie Hapot~:e KOrnTaJia TOJIHKO )l{pTaBa. Ha.lKaJJOCT, rn
HaUIH yHyrpaUII-bH HerrpHj areJhH HMajy noMoh H y
HHOCTpaHCTBy. noMa)l{y H.M y HHOCTpaHCT'BY OHH IKIO.iH
cy IH•M CJIH4HH. Ja ce o6pahaM saMa, .lKeHaMa JyrocJJaBHj e, paBHO,rrpaBHHM 4JI8HOBHMa Harne 3aj eti,HHU:e, Ba\Ia Koje ere H3BojesaJie csoja npasa y 6op6H, o6pahaM
BaM ce. H ;pa)I{HM o.n. sac .n.a nocse;wre •
CIBY cBojy nam1-hY l1 CBY csojy CHary y npBOM pe,n:y nHTalby Y4Bplllhe1-b3. Hallie BJiaCTH. A .n:a 6H ce y-qspCTHJia BJia cr, Mapa
ce pa,!I;HTH npaBHJIHO. H»j e .z.r.ocTa I<a3aTa: - yt.~B p CTHJIH
CMO BJI8CT,- aKO Ta BJJaCT Ha HeKHM MjeCTHMa MQt)l{.ll.8
11 rpHjern». Tpe6a JI.a Ta BJiacr 6y.z.r.e rrpase..l,Ha. LJ.a
�pa,l.l.11 OH3KO 1{3KO cy TO MeJbeJII1 OHI1 KOj H. cy rHHYJII1 fti1Ha Hapo.zr.a, - He rOBOpHMO OB)l.je 0 npoQeHTY, Jep
3a 1-hy. flpeMal TOMe, rpernKe Tpe6a HcnpaBI1TI1. HMa ce npOQeHaT BI1)I;H Ha CBI1Ma HaillHM 36i01pOBHMa H Mali1HO'f0 JbY.llJI1 KOjl1 113 He3Halfba, HeCBjeCHO 411'Ht r:pern- HHQJeCTaQ,11jaMa, BH)I.K ce y OBa• O.ll.l-leiBHOM }I{JH!BOTY K
Ke, aJ HX •rMa KOjl1 cy c-e YBYJ<JII1 .zr.a llipase rpernKe, XOhe TaiKrBy, Q:Je.zr.epaTI1BHy JyroCJiaBH'jy y KOjoj fie 0811
Ni
I
T. j . .zr.a naKoc-ne, .zr.a III'I'eTe. Tan<lse JbYJJ:e -rpe6a HeMH- HapO.lJ.H' MI Bje'l111 Ha paiBHOj H03H. He MOM·e oo.zr.je 611TI1
H
JIOop.zr.Hio li11C1'11"rl1, OHH He MOry 6HTH HOCHO~H Ha•
pO,zr.- Q:>a<Bop113Hpalba XpBaTa Ha pa'-lyH Cp6a, He MOMe 6mll1
He iBJiaCTIH. 0HH cy HOC1HO~I1 pa3JJ:Opa H Henp,HjaTeJbH Q:>asop1131!11pal-ha Cp6a Ha paytJH XpsaTa KJII1 oCTaJIIH!X
OHHX TeKOIBHHa KOje CMO MH IHI3BO}eiBaJIIHI y 6op6H. Hapo.zr.a, He MOMe yonrr~.ITe 6111'11 Q:>asopH311pa!-ba je.zr.Hor
C 1-bHMa 1'pe6a HalliOJbe! A BH MeHe HaJI·a~wre ce csyr- Ha paqyH .n.p)'Tor. He MOMeMO ,u:o3BOJII1TH .zr.a' ca.zr. HeKo
.zr.je. Ha Bac ce oopahaM .zr.a 6yJJ:eTe }t 11311 6y.zr;He! H .zr.a ITOC'TaBJba nHTal-be OCBeTe 3a OHO W'f,Q1 j e 6HJIO 1941
ITOMOrHeTe )TliBpCTlfT11 iBJiaCT Ha Taj Hal!HH illTO fieTe rO,lJJHiHe. OC'BeTHJIH CMO ce MH 11 ·roo je .n.osoJbHO, a H11KO
4:HCTI1T11 OHe KiOI}H CMeTajy Y4Bprnhelby Ha.po.zr.He BJia'- HeMa B• JWe rrpasa Ha TO. He heMo BI1.We Me~yoo6He
H
cni! H .zr.a nlOMOI'IHeTe OHWM KOjH "Hl3 He3Halba rpHije- rroKOJb·e. H BaM a ·OiBP.j e KaMeM .u.pyrapl1J.{e, - Mt )l{ewe! Ha Taj HalJHH heMo MH YtJBPCTHTIH csojy BJiaJC'r. JIHM .zr.a Me qyje QH'jeJJa JyroCJiaJBHja, - .zr.a He heMo
TaKBY iBJiaCT he HapOJJ: 3aBOJbeTH. Hapo.zr. he TaKBy ,ZI.03HOJJI1TH ,ZI.a Ce, Ma y KOM BH11y, C11je Mp>KI-ba rrpeMa
BJiaCT ~Hje:HHTli H OH fie je 6pamiTH.
Ha'lliHM HapO.lJ.HMa, Me}jy HaWOM 6pafiOM. ()so 6paT<CTIBO
EpaTcwo H je,ZI.HHCTBO, 1'0 je 6e3 cyMI-he HajBeha Te- H je,ZI.HHCTBO, 113BOjeBaHO ca 1'0JJH1<10 KpB11, Hl1je jorn H
KOIJ3WHaKojy CMJOI .H3BOjeBaJirllyoooj KpBaBoj 6op6H. 3a Helie 6wn111 noTnyHo o6e36jeljeHo, aKo 6y.zr.eMo II;03BO1-hY cy ce 6opirJllH Hanm 6op~H o.zr. rrpamx rrapTH3aHa na JJH.JIH .zr.a HaM pOBape noje11HHH TI1ITOBH KOjl1 cy Ce .lJ.IO
C
.zr.o .zr.aHac, .zr.o 6opaQa Harne CJiaJBHe JyrocJiaBeHcKe ap- jY'lJe KpHJII1 HJJJH cy pa)!.I1JII1 aaje11no • 'a He..a:11heM, ca
MHje. Hal Ha'lliHM 3aCTa!BaMa je 6HJIO HCITHCaHO 6paT- HHjeMQHMa, ca flaseJIJI<flheM 'H' T. 11· 0HI1 He CMHjy HMa•
eJIH'Ma, y HaWHM I'pa,ll,OBHMa. 0HI1
CTBO H }e~HHCTIBO. }J.a HH'CMO MH HWJI• Ca TOM napOJIJOIM, 1'H pHjeq y HaWWM C
H
.z:r.a IHiH'ICMO MiH TO H IliP·WMjelbHBaJI H y Hapo.z:r.y, He 6H HIH- HeMajy rrpaBa f\OBOpHTIH y HMe Cp6a, y HMe XpsaTa,
I<a.z:r.a MOfJIH H3BOjeBaTH TO WTO CMO lf3BOjeBaJIH, HaC y HMe CJIOBeHaQa, MaKe)J;oHaQa, UpHoropal.(a. Y HMe
OIHH KOjl1 cy Ce
611 sjepoBaTHo HenprHljaTeJbH )liHHIIITHJIIH. T1 je 3aTO 1'11X Hapo.zr.a HIMajy npaBO fOBO'piHITH •
o
6opHJl'H, KOjH cy .z:r.aJJH OBOjy K.p:B H C!B'O'je LKH!BOTe. He
Haj!Beha TeKooH.Ha.
roB~op· HM 331'0 mro 6RX ca)I. oo.nje xmo .zr.a' ce y.zr.aAJIJH ja !BalM MOpaM O!B.rrje OTIBOpeHo Ka3aTH .z:r.a je paM y npca, 11a CTIBOpHMI()I HeKO »>!{lajMaKlJaJiaJ-IIC'TBO«,
Ta TeKOBH'Ha y onaCHoacrn, aii<to MH ,n:o3BoJIHMO .n:a ce
Ilia ca11: MH, rra MH. AJI'H, pa.zr.H ce, lliPyrapHQe, o je)!.Hoj
pa3BHj e IUOBIHIHH3aJM.
I<pyrmoj crnap,HI. PaJIJH ce o je)!.Hoj TeKOB11HH 3a Ko.iy
flp<Hje caM naM nOIBOpHo .zr.a HMa HenpHjaTeJba Ha- cy ce C'J'OJbeh·HMa 6opHJI'H HarnH rrpeQH. Haj6oJbH CJIOpo,n:He BJiaC'J'H. TH HCTH HenpHjaTeJb'H cy HenpH.jaTeJbH seHOKH y.MOBH cy TOMe ITOCBeTHJJH ICIBOje >KI1B•
Orre, a MH
6pa11C11Ba H je.zr.HRCTBa. Ja hy omopeHo Ka3a'J\H Ko cy CMO ca.zr. H3iBO}eiBaJJH H - .zr.a 1103BOJJHMO .zr.a HaM Ha
To: TO cy 'lJeTHH~H y Cp6Hj1 H yc-rawe y XpBaTCKoj, TO TaKaJB HatJHH TO npona,l!JHe! To oe 11HilJe He:pn1Hja1'eJba.
rn
cy OHH 3ai'pH)l{OOH rapzmcTe y CJiooeHHjK H I-hHXO'BH
A caJJ: MopaM .zr.a Ka>KeM, .zr.a He heMo JiaKo npHITOKpOBHTeJbH H BO}je. ,UaKJie, TO cy OBH OIHH K•
OjiH cy MHTH TaKBa CKpeTalba H MOMeHTaHa paiCiliOJIO>Kel-ba HH
H y OBOM pary oHJJIH ·npo·mm Hac. HeMo.iTe MHCJIWJ'IH 011 omrx JbYAH K:OjH cy c HaMa. TaiJ<Be npeiiiKe He heMo
.z:r.a cy ce OHH noMHpH.Jm ca cy.n:6HHOM. l1Ma je,n:a'H .zr.Ho, orrpawraTH! 3a TaKBe rpernKe he HOCHTH csy o.zr.ro.zr.o6ap )(11'0 KOjiH ie ITOC\71Hje Harne rnooje.z:r.e, ITOCJJHje BOpHoc'T OHH l!<iOjH fie HX lJ.HHIHTIHI. Ha BaMa je, >KeHaJMa
'l'Ora WTO cy BH,li,jeJIH .zr.a HHCMO MH HeKa rpynHQa Koja J Y'rOcJiaBHj e, MajxaMa H cecTpaMa, Maj KaMa ca.zr.arnl-hHX
je y3ypiTIHpaJia BJiaCT, He1 .zr.a npe'I'CTaBJbaMo Hapo.zr., H 6Y11YflH"X ITOKOJbel-ba, .z:r.a 3aiJI•
l'O
OIMHTe CB·e OBOje CHare
KOjH cy YBH.z:r.jeJIJHI 33.6Jiy,n:e H npHIIIJIH Beft'HHH. Hapo.zr.a, .zr.a oqysaMo ry Harny TeKoBHHy. EopHTe ce rrporns
- 3JIH j a BaM KaMeM )I a HMa H j e11aH 1106ap 11110 OHHX OBaKOr KO CH"je Mp)I{J-by IllpOTHB 6HJJO I<Or Harner HapoKiOije caM osnie Ha6po.iao Ha tJeJiy ca OBOjHM IIIneKy- .zr.a. To je liYMHoCT CB'HIX XpBarnQa, CpnKHI-ba, CJJoJiaHTCKHM BOl)aMa ~Oi'H pyrne Ha.iBe• y Te<KOBWifY Ha'- BeHKHH>a, MaKeJJ.OHIKK, UpHoropii{H, H llpyrnx, TO ,ie
h
We 6op6e - 6paTCT:BO H ie.ZIHHC1'BO. 0HH cy Ce pa3- saw 3a.zr.a'raK.
MHJbeJIH ca11; no 'c'eJIHMa. He 6Hx >KeJIHO .zr.a oB.zr.je HaBarn 3a.zr.araK je BeJIIHK 11 y nHTal-by sacnlf'l'al-ba
6pa_
iaM cJiytJa.ieBe oaCillHipHBalba Mp)I{J-be. Ja caMo ro- Harne JJ:jeQe, HaJIIe oMJia.zr;HHe. floc'raBJba ce nHTafbesopHM y onrnTe, jep BJiaCT he y 11HM cJiyat~ieBHMa f<lal<O he Ce HaWa .zr.,jeQa BaCITHTaBaTH. 0HH I<OjH 611
IllOOpeii;OBaTH H HeMHJIOCP11HO CITpHjetJHTIH TaKBe CJIY- XTjeJI'H .n;a ce Harna .zr.jeQa y IIIKOJiaMa sacrnH1TaiBajy no
CTapOM CHCTeMy, 11a 11M yKaJJyne .zr.yx, KaO WTO cy HM
t.J3. iese 11a ce noHaBJbaiv. AJI11 HH. e To noso.lhHa Mjepa .
i
MH TeK Ha I<pa.iy rrpH6jeraBaMo cpeTCTBHMa CHJie 11a HeKa,ZI. yKaJJyiTHJIH, OHH 6H XTjeJIH .zr.a H3Hrpajy HaWa
C'np11i·etJHMO HenpH.jaTeJba na HaM IIIKOllH. MH! xoheMO .zr.eMoKpaTCJ<a HatJeJia H Tpa>Ke .zr.a saciTHTa!-be 11j eue
.zr.a ce BHWe palVH - y6jelj• JBal-beM, no.7fi1TJi'llKHM pa- ocraHe rro crapoM. ,UpyrH, oneT, MHCJJe .zr;a 1'pe6a <CBc
H
noM Ha KOH<bepeHQH.iaMa, >KHBHM ITpH~1.iepoM BJJ3CTH- rrpeoKpel-fYTH ryM6e, H .zr.a rpe6a npeKII.fiHyTH ca OIHHM
T10r nocrym<a. He Mo>KeMo 1103BOJJHTH na naHac no- crapHM BaciTHTafheM Haiiie .zr.je~e. H je.z:r.HH H 11PVrH
CJIHie Te seJJatJaHCTBeHe no6.i elle. Koi a HaM ie nonywe HH.cy y rrpaBy. fiirTal-be IIIKOJIOBal-ba Harne 11ieQe jow
6H:Jia rroMyheHa 36or Tpcra H Hcrpe , JJ:a 6vlle Ta se- HHje pHjeiiieHo. Jow je Ha .zr;HeBHOM pe.z:r.y H Mopahe
.rrKtJaHCTBeHa 6op6a rroMyheHa ca TaKBoM noianoM .zr.a ce c I-hHM no3a6aBHTH KOHCTHry aHTa. AJ11H .zr.o 1'0ra, 110
ce pacrrHpy.ie HauHoHaJJHH rnoBHHH~a!.1. MH crsapaMo pHJj emelba Tor a nH'I'a!-ba, .zr.eQ:JHHHT'H'BHOr PH.i ewel-l> a,
.ie.zr.Hv HOIBY <be·11eparnsHy .Tvroc.'laBHiV. HH.i e To 3a KaKo he ce )I.jeQa sacnHTaBaTH - .z:r.a JIH he 6HTH sjeB
Ha'c ¢pa3a, 110 je 3a Hac Henrro 3arnTo ow MH cnpeM- ptOIHayKa y lllKOJIH o6a· e3aH nipe.Jl.MeT, HJIH Re.fie. 6HTH,
- To he ce pHjernHTH IJ{IaiOHHje, a no 1'ora, MajKe H
HH H ITOI'HHVTH aKO 6y11e Tpe6a,JJO.
npeMa TOMe, Ha'lli HeTTpHjaTe,lb Je OHaj KOjH xofie cecrpe HMajy 3a.zr.araK 11a Harny 11jeQy seh 011 MaJJeHa
HI
na HaM IT'OH'HilliTH. TV Tei<•
OIBlfHY 6paTCTB2 H jellHHCTIJ3a. BaCITHTaBajy y HOBOM .zr.yxy, y 11JTXY JbyOaB• rrpeMa
HefieMO lla ITOtJH"fbeMO H3HOiBa OHO liiTO CMO ITOtJeJI"H H3liiOj HOBOj ,ZI.OMOBHHH., rrpeMa HaWOj JyrOCJiaBHjH,
1941 f011HHe; jep CMO Beh ITOCT'JITJJH 11a OI'f'OMHa !Be· y Jby6aBH rrpeMa TOj Be,JTH"Koj TeKOBHHH 6paTCTBa H
1
�(J.stl'arimO JW._f/atJljeneZ~.~~
Zavrsio se 1 Kongres Bosanki i Hercegovki. Nekoliko
dana napornog puta, tri dana pazljivoga rada i diskusije,
lijeplih svecanosti i kulturnih doiivljaja, - tako je protekao
nas kongres. On je bio manifestacija narodne snage, ziva
slika na5ega bratstva i jedinstva. On je pred iene postavio nove zadatke.
je,n.a.HcTBa, y Jby6aBH npe·Ma Hioooj BJHKTH H T. .n;. He
l'pa)KWMO .z:r.a HX BaOlliHTaBajy y aTe.H3My, He Tpa>KHMO .rr.a Hemupajy cse TO, aJrH Tpa')I:{HMO .rr.a ce Hanro.J
.rr.je~H yca.zr;H y .z:r.yrny OH<lff<Ba Jby6aB KaKBY cy HOCHJIH
HalliH 60pl\H Ha 60jHOM TIOJby, - 3a OBO BeJI'HIIaHCTIBeHO .z:r.jeJIO, 3a OBe BeJIHt:IaHCTBetHe Te-KoOtBHHe KOje
cy H3BojesaJIH, 110 Tpa)KHJMO .n;a yca.rr.wre Harnoj .rr.jeQH,
OCTaJIO he CBe 6HTH pHij erneHO.
DHTaJbe H3rpa.rr.H>e Hame aeMJbe TaKOryep je KpynHO TIHTaJ-be H ry, BHI )KeHe, CBaKoO,lJ,HeBHO .z:r.ajeTe npHMjepe CBOje ynopHiOCTH H TIO>Kp'I'BOBHOCTH. JaCHO je
.rr.a To Hehe 6HTH JiaKa cwap, • .rr.a He he-Mo TO MOhH
•
H
6pao paj em 11TH. EKoOHOMCKo no)l.Hr albe Harne aeMJbe,
3
H3rpa.n;H>a H3tll.Ie aeMJbe, TaKo je IKipynaH npo6JieM KOjH
3aXTjeBa .z:r.a My CBH rparyaHH Hallie· 3eMJbe TIOCBeT;e
OBe tC'BOj e CHJie. Joru j e.z:r.aHTIYT TIO,lJ,BJiat:IH.M OB.ll.j e .n;a
je y nJPBOM pe.z:r.y Halla .li.Y)KHOCT .z:r.a ce OCJIOHI1MO Ha
cs·oje eJiaCTHTe CHare. AKo .rr.o6111jeMo rnTo ca CTpaHe
.rr.o6po he 6HTH, aJrH MH Tpe6a .zr.a ce ocJiaH>aMo Ha
BJI3C1'HTe CHare, .n;a ITpHOHeMJOI Ha pa.z:r.. Y TOM .z:r.yxy
11pe6a .rr.a ce sacrnnajy !Harna .ujeQa. Pa.rr. Ha o6HOBH
Harne aeMJbe, TO je BeJIHKa not:Ia·CT. Pa.rr.H'IIH Ha TOM
TIOJby TO je BeJIHKa CTBap 3a CBaKor o.u Hac, ro je
yje.zr.Ho H .ll.Y)KHOCT cBaKor o.n; Hac. BH >KetJe· MO>KeTe
TY MHiOtro YLIHHH.TH. Ja )KeJIHM BtHJ.rr.jeTH pe3yJITaTe samer pa.rr.a. Ca.rr. Ka.rr. ce cspnm KOHrpec cwrypHo hy HX
,lJ,OOH'rH, jep Ha OBOM KOHrpecy BH heT e CHrypHo
H3HI1}e1'H OHe )'ICTij exe KO j e CTe flOCTHf JIH, H3HI1j eTH
rernKOTie Ha KOje HarJAIJia3HTe. J.1 OBe TO, BjepyjTe MeHM
l-laMa he MHOrO KOpHCTHTH, .z:r.a 00 MIOfJIH TIIpe.n:y3eTH
H3BjecHe Mjepe- Koje je BJia.n:a AY>KHa .rr.a npeD:y3Me.
Ero, TO cy BaM, .z:r.pyrapHI.\e, OBHX nap TI!1Talba
KOja cy BpJIO KpynHa, BpJIO Ba>KHa, Ha KOja ja o6pahaM Barny TTa>KJ-by H ITTI()3!1BaM BaC .z:r.a TTOCBeTHTe CBe
CBOje CHare .z:r.a OH CMO MH Te 3a,lJ,aTKe H3Bpil1HJIH.
HeKa )f{IHJBI1 Ham a HOB a cpe.nepaTHBHa .n:e-.,.tOKpa rCKa JyroCJiaBHja, KOja rCe pO.QHJia H3 TOJIHKO KpBH H
)KpTaJBa Hamax Hapo.na!
HeKa >KHBH Hepa3pyrnHBO 6paTcrno 11 je,'J.HHCTBO
rrarnax Hapo.z:r.a!
·
HeKa >KHBH Ham seJIHKH case3HHK C'oRjeTc-K•H· Casea, ca csojHM reHHjaJIHH.M soi;0\1 Craib!1HOM! I leKa
>KHB·e xepojcKe wBjeTaK\e )KeHe!
HeKa )KHBH 6paTCTBO H je.nHHCTBO Hapo.n:a Ha
6aJIKaHy H rC'BHX CJIOBeHa!
HeKa }KHrBe HarnH case3Hrl11I.Vf EHrJiecKa, AMepHKa,
ByrapcKa, AJI6aHHja, 11 CBH OHH KOjH >Ke.ne ca namo:-.1
3eMJbOM )KHBjeTH y MI1py, y M'HpHOj capa.li.IbH!
1
Nije bilo opstine i sreza iz koga nisu dosle delegatkinje. Bili su zivo zastupljeni i oni krajevi, koji su se do
juce nalazili pod neprijateljskom okupacijom: Vares, Zenica,
Zepce, Maglaj, Derventa, Ljubuski itd. Nije potrebno naglasavati da su bile podjednako zastupljene Srpkinje, Muslimanke i Hrvatice. Nasa je Herceg-Bosna sva kao sareni
mramor slozena od muslimanskih, srpskih i hrvatskih sela,
pa je takva hila i slika nasega kongresa. Ali na kongresu
smo sve zaboravile da rnislimo na vjeru io narodnost.
Osjetile smo se kao zene jedna drugoj bliske, osjetile smo
se, ne kao pripadnice ove iii one vjere, nego kao sljedbenice narodno-oslobodilackog pokreta. Ni Sarajevo, koje
nas je posmatralo, ni Citava naSa zemlja, koja nas je slui
sala, nisu nas gledali kao Srpkinje, Muslimanke rli Hrvatice,
nego kao borbene pretstavnice svih zena B. i H. T kongres je pokazao da je kod svjesnih zena izbrisano ono St:o
ih je dijelilo i da ih je narodno-oslobodilacka borba vaspitala u duhu iskrenog bratstva i jedinstva.
Ziva i draga slika bratstva nasih naroda, koju je pokazao nas Kongres ispunjava nas ponosom. Ponosimo se
kada slusamo 0 radnim brigadama sastavljenlm od zena
i1i o ogromnom broju radnih dana, koji su iene datle u
izgradnji. Sreene smo, kada vidimo kako marsiraju snafue
kolone svjesn'h zena, noseCi zarko ispisane tnansparernte
i pjevajuci ujedinjen 'm i snaznim glasovima na5e borbene
pje"-me. Srce nam zaigra kada vidimo kako zene sloZnD
izvijaju nasa narodna kola. Pune smo velike gordosti
kada vidimo drugarice. kako umno i odlueno istupaju sa
~ovornica na konf!res;ma i zborovima.
Nas je ponos opravdan. To je divno i plemenito osjecanje, koje n~m daje jo5 vise potstreka za borbu i rad. A
ko1iko li ce on po··asti kada se i ostale zene, koje jos stoje
po strani, sliju u nase redove? Kolika 1i ce biti nasa snaga,
kad~ se gustim redovima antifasistkinja pridruie nove
zene I ucine ih jos zbijenijim i moenijim? Kakav ce biti
nas pono3, kada narodu mognemo kazati da smo jo5 organizovanije, jos jace, kada mognemo smjelo dati rijec na5oj
narodnoj \'la<;t; da smo u stanju primi,ti i izvrsiti svakl
zadatak? Pl iStu pimo ndmah pmsirenju nase organizacije
i s\·ak: dan sa ljubavlju, uporno i neumorno pridobijajmo
one :i.ene, koj~ 1-,ocemo d .1 vidimo u svojoj borbenoj sredmi. i,J,o tc.j zada1a\ slnatim0 onako kako treba, za
kratko vrijeme necE' bitt nr jrdne cestite zene izvan nasih
reduva. Veaa je snaga Z>'nskih masa. I ako ih sve zbijemo J jcdnu silu, ogromno cemo ojacati front nasih naroda, - nas narodno-oslobodilacki front.
Na nasem kotigre u kao i na prvom kongre u anttfasistkinja Jugoslavije nama je svima postalo jasno da p~
red dosadasnjih ze1dataka, koje jos nismo potpuno ostvarili,
do\aze i budui:i zadaci, koji su unekoliko drukciji neg-b
dosadasnji.
Glavne zadatke postav:o je rred nas nas drug Tito.
0 najvaznijim konkretn'm zadacima svaka od na- zna.
To su: podizanje zem'je iz rusev:na, izgradnja puteva,
�mostova, kuca, sjetva, zetva. Na to i dalje moramo da·
vati glavne snage, - stare i· nove radne brigade.
Pored tih poslova ima j<>S i takvih, korima bas mi zem
moramo posvetiti najvecu paznju. Kao sto su dosada
1asi vojnici, nasj borci partizani bili nasa glavna briga
tako ce sada nasa briga biti radnici na izgradnj•i zemlje
njihove porodke. niihova djeca. Dosada smo njeg-ovale
l
pomaga·e borce fronta r brinule se 0 njihovim porodicama.
Sada to isto treba da ci;nimo radnicima, koii su danas
borci na nasem g-lavnom frontu, na frontu rada. Evo prlmiera: izgraduje se g-lavna bosanska pruga SaraievoBr(ld. Od nie zavdsi da Ji 6f'mo imati dovolino zita. da
li ce proraditi nase fabrike. Od nie zavisi riie5enie sadasnjih i najvamijih teskoca u izg-radnji. Na nioj rade hiliade
ji
radnika. Na izg-radn• rudnika. pilana, fabrika i ostalih
oruQ"a rade drug-e hiliade i hiljade radnika. Kao nekad
borci na frontu. tako sada on : oskudievaiu u hraoni i odieci.
oskudievaju u stanovima i clstoci. Oskudne su i niihove
oorodice. Oni daiu te zrtve. jer su sviesni da g-rade bolii
7,ivot sebi i· citavom narodu. Mi ih moramo podunriieH.
kao sto ;:mo noduniralP borce na frontu . SvP OfO'(Inizaciie
AF:l:-a od seoskih pa do okruznih. treba da preda SP nostave pibnie. S.ta su ucinHe za nomoe radnicima . To osobito treba da uc;ne one org-anizacije koje su tt mjestima
gdje se vrse nasi veliki radovi.
Zbriniavacemo izbieg-Hcr. sirocac.l i inva1:de. To smo
radile i raniie. iako s11 u stalnoi nPsi2'Hrnosti i 11 neorekidnoi borbi sa nepr!iatelietn . Danas moramo i mozemo
uCiniti mno!!O vige. Evo OIJPt iednoO' nrimier::t · ~irorn
Roc:ne i HPTCPQ'OVine. no nasim CP<;tarna idll izhie0'1ice.
TPdn; c:r. vr::rcain iz Hrvatske. clrnai iz SrbiiP. treci iz raznih
kraieva same Bosne i Herceg-ovine. Tma ih koji nreko nase
zemlie orelaze iz Dalmaciie u Voivod:IJlU. Svi oni vrr~caiu
se svoiim kucama. gdje mozda nece nista zateci. Niih sa
izviesnom brig-om i pazniom docekuiu samo 11 vPcim miestima. Nr~ dug-im nutevima oni cesto g-ladtti'l i »navaiu
duz cesta. Sva~i odbor AF:l:-a u sva· om selu. kud god prok
laze nase izbjeglice, treba da ih prihvati, nahrani i uputi
dalje. A odbori u onim miestima kuda se vracaiu izbjeglice treba da im skupe pomoc da se zakuce. Tako treba
nristunati tome nitani11 . Takn isto konkretno +reba rle~avati oi· aniP c:iroc:'Jd: i zhriniavanie i11vr~1ida. To c:n na1t
oreci i najhitniji zadaci zena . To je socijalno staranje.
Nema va:lnijeg posla za nas od toga.
Sve svoie zadatke treba orovoditi ne odvoieno. samo
kroz AF:l:. kao sto smo cesto dosada cinile. nego uvijek
u dogovoru i pod rukovodstvom drugova i drug-arica iz
odbora Narodno-oslobodi1ackog fornta. Prije, dok nismo
ima]j potpuno izgradene ddave, JllUCili SIIIO SC kako da
stvorimo plan. Mi to sada ne trebamo ciniti. NaS<l ddava
ima gotov plan kako da poboljsa zivot narodu, a osobito
onima koji su najpotrebnij i: siroeadi, invalidima. radniCkim porodicama. izbjeglicama. Ona ee dart-i i mnog-a
sredstva. Od nas se trazi da tim sredstvima dodamo i
od svojih malih sredstava. Od nas se trazi da dodamo
velikom planu driave svoj mali plan u svakom selu i
opstini. srezu i okrugu. plan kako eemo pomoci na Ucu
mjesta onima kojima to sada odmah treba. Od nas se
trazi nasa snaga. nasa umjesnost u orga1
nizovanju, srce
i toplina koju smo dosada uviiek unosile u sve poslove.
Tog-a mi imamo dosta. a ceg-a imamo neceme zaliti, davacemo Tie StedPCi. da bi StO SKOf'iie SotVOfili zadOVOljan j
sretr~n nvot citavom narodu.
Za mnoge zene nas kongres znaCi i pocetak pravog
kulturnog doZivljava.nja. Mnog-o ie zena koie su zivjelc
i preziviele svoi vijek. a nisu vidiele pozoriste. kino ill
muzei. Za nasih nekoliko kongresnih dana, kratkih. ali
punih bop-a~oO' ~adrz::Jia vidiPle smo n::r. nlatnu. kao da
ie 7iv VPlikop-::t ucHelia c;huoO' covier::~nc:tva df110'(1 lJniina i upoznale smo iedan dio njeg-ovog- zivota. 0 tome
smo do~ad '1 mozda iedva cule. VidielP Str'O n:l filmu
stnr~nu ~tv::~rn0c; t niemaCke okuoaciie u Rusiii i kako su
Se heroiski borile fttSke 7ene i cihJV <;QyjPtSki narod.
VidiPlP cm n nr')7nrig-ni kom~d koii n::1m iP n::t 1JIT1irfniCC1<1
naf.in nrilr:>7"0 ft-pl()C:t hlvqih 0f0tiVI1::1('0rfniJJ ('P!fim,;, . v:.
diele ~mo nmie+nirko bo!!::t+stvo narodnoO' tn117Ph. Takn
smo oc;iPtj1P i r1"7ivile diP1ir cJivnr knlture za koi11 ;:" voci:ta 11::1<;" V"1ik::~ h0rba To CP nam ri::~ti not~trPk:t ci<J sa
novim 7arnm vorlimo rr~t nrotiv nen:smPnoc;ti bko hi t
1:1::tmP rnoO"lP nost::r.ti k11lturnP . To CP n::1m dnti notstrr>lq
da kulturn! zivot stvr~ramn ll naizabaceniiim selima. d<t
kulturu dovedPmo tamo rrdie nikada niie boravila, da bi
u nioi mo~Tao u7ivati sav narod.
Vratile smo se kuci sa mnog-o liiepih dozivliaia. Ne
zaboravimo da ie svaka od nas nosla na kon{!res kao
dele e-at. kao pretstavnik zen a SVO!!a kraia. A fo nas oba-.
vezttir TIP SCitnO cla cujemo j namfimo c;ve sto SJllO vidiele .
neg-o da to prenesemo na sve zene koie su nas ispred
sebe poslale. ne mog-uci same doci. Sve dozivliaje i sve sto
~mo ~aznale na konQ'resu trcba preniieti Zivo i ubjedliivo.
kako hi zene iz naseg pricanin sa nama zajed:no oonovo
prozivljavale nas kong-res. Duh i odluke kone-rrsa treba
da dopru u najzabacenija sela, da pokrenu na rad i
borbu svaku zenu. Jedino ako to uspijemo, mozemo reCi
da je nas prvi kongres potpuno uspio.
l. P.
�rJA
.
.JI 'PIIllRHR POJJD
·
HRIUEFD KDHFPECR
f{ao wapeHa JfYITa ~BHjeha, H3MllJeWaJ,d ce liapOJ1Ha
a rpal)aHcKa HOWiba
Cae4aua ABOpaHa 0MJia;11HIHCKOr .llJOtMa 04eKyje
npaH KOHrpec JKeHa BacHe H Xepl..\eroa.HHe. Ha HCTaKHytHM •
C"rpaHaMa 6aJIJK!OHa, yKpameHOr fiHJIH'MHMa,
HCTH4y Ce napOJie HCTIHCa.He Ha OHjeJIOj CBHJIH. 0o30pHHL\a Je OKpy1KeHa CBHJie.HOM, I1p03pa4HOM 6jeJIHHOM, KOjy Oml1lBJbatBajy Hallie H CaBe3HH4Ke 3aCTaBe,
Ca 4Hji1X 6oja rJieJl,ajy Ha HaC JIJ1lKOBI1 Hajaefii1X .ll.P>KaBHI1Ka. Y cpe)l.HHH fi'030pHHI..\e je )l.parH JII1K npeTCj eAHHKa case3He BJia.u.e MapwaJia JyrcK'JiasHj e J oc11na 5po3a THra H xe.pojCKI1 JIHK MapwaJia Coajer.:Kor
Case3a JoaHlna BHcapH·oHoswha CTaJbHHa. OoKpaj
IMIX cy npe11cje -HHI..\H Haumx caaesmtx seMa.lha tJep4HJI 11 TpyMaH. ,L.l.yral!K11 CTO 3a 3acj e)l.mne I<OoHrpeca.
rOBOpH111..\a 11 TIO)l,OBI1, 06JIOJKeHH cy BaHpeAHI1M UlapaMa 11 6ojaMa MeKHX fii-rJIHMa. To je CJI•HJKoa .J.BOpaHe
yToHyJie y Hlli4eKHBalbe aHTHcflal!I'.CTI<Hlba 5ocHe H
Xepl..\eroBHHe Kao 11 AeJieraTKI1lha HawHx ¢eAepaJIHH.X
je)l.HHHIJ.a.
KoHrpec je 3aKa3aH y AeBeT caTH, a seh nptwje
ocaM CTHJKY npae T'pyne JKeHa 6alhaJiy4KOor oKpyra.
3aCTase 11 rpaHcnapeHre, npi1JIHKOM yJiaci<a y .ll.BOpaHy OCT3BJbajy y npe)l.BOpjy. 3a lbHMa K30 6yjHJJ;a
pa)l.OCTH np11CTI11KY CBe HOBe 11 HOBe rpyiTe JKeHa, Ha
4HjHM Ce JIHL\1HIM3 npH YJI3CI<y y CaJiy O.l1Jp31K3.1Ba H~pa3
OBe'-!aHor rpeH}'11Ka. Y caospweHoM p·e.zcy JKeHe .:Jay3w
Majy CBOja Mjecra Hcnylhaaajyhl1 cas CJIOOOill.aH npoCTOp ABopaHe H npe)l.sopja. rosopH ce noJJyrJJacoM H
wanaroM ... MajKe, JKeHe 11 cecrpe xepoja H 6opa1..1a
JKeHe, Koje cy 11 caMe Kao 60pl..\11 HJIH OOJ1HH4apKe
y4eC11SOIBaJie Ha KpBaBH'M 11 CJI3BH!l11 OOji1WT·HMa HaM
llie HanaheHe 3eMJbe, yAapH111..1e paAa, )l.aHac y nornyHoj CJIOOO)l.H A04eKyjy OBOj npB11 KOHrpec. Kao WapeHa KHTa I..\BI1jeha H3WI'jewaJia ce Hapo,ll;Ha H rpal)aHcKa HOWlba Ca BOjHH4KOM )IIHHcflOpMOM. 00HeK8
crap11j a JKeHa 3a6pal)eHa j e 1..\PHOM MapaMDtM. Mel)y·
l-bi1M3 3ana2K3MO nap'l'113aHCKe Maji<e, KOJ e • H3ryCy
611Jie y HO 6op.011 oHJHose 11 1Kihep11 11 Ha cll-fj11M ce JIHI..\11Ma Mjecro JKaJIOCTH o)l.paJKasa ys6yl)elhe, noHoc H
CBHjeCT. To Ocjefialbe 6JIH.CT3 Ha JII-fi..\HMa CBHX npHcyTHHX JKeHa, H Aaje HM HeKy BeJ1J{lj3HCTBeHy •CJII-fl!·
HOCT. Y npBI1M pe)J,OBHMa cje)l.e l!J13'HOSHI BJia)l,e H
cKynrnT>me, TI?eTiCTaBHHU.H JyroCJiaBeHCKe H U,pse.He.
apMHje H )l.eJ1eif3TI<Hlbe CBHX H3WH.X cpe.nepa.'IHHX je.li,HHHI..(a. fhHX H CBe <OtCTaJie npHCytHe MH.1yjy CBOj&l
norJie.lf.HMa erape MajKe naJIHX 6opal..\a ocjehajyfiH,
.u.a cy CBH OBH 6opi..\H ~+,J1xoaa JJ,jel..\a. Ose he JKeHe y
. 5
�TOK)" KOHfpt!Ca H3HOCU H lplKH>y npOTHB QlillliH3M3,
33'-leTIHfi<a CBHX H3UllfX Hecpefia H HeBO iba, H3HOCHfie
npHje.zvrore 3a rnro ycnjewHHjy o6noBy Harne aeMJbe,
HC JDOO<a3yjyfilf .iKaJJOCT 3a H3ry6JbCHOM .n.je~OM, 6paBOM H OLJ.eBHMa, CiB}e·CHC BCJIHI<I1X ~HJbCBa, 3a KOje cy
fblfXOBH HajMHJIH.jH ,ll,aJIH CBOje MJia,ll,e iKI1BOTe. J1 6aru
y OBaj pHjCT'KO •CIBeciaHH '-laC, fJie,ll,ajyhii1J Xpa6pe Maj>Ke
H iKeHe paCTty y HaMa ocjehafha H3a3BaHa Jby6aBJbY
npeMa 'cJio6o)(H, pacTe cHara, noHoc, asujecT H .iKaJI6a
38 OHH:Ma, 'KOjH HaM CBOjHM iiCHB{liTHMa Jl.OHeCOWe OBe
osjeTJie TpeeyTIKie. YMjecTo cyaa Koje neKy y rpJiy,
C'ilOHTaHO ce aa:opuJia njecMa o jyHa~HMa ca Koaape
Koja je neT 5pura.z:r.a .z:r.aJia, npernJJa Ha njecMe o
.n.pyry Tiny, HH3aJia iKHBe H MpTBe xepoje, npeKHJl.aH
6ypHHM H O)];yrneBJbeHHM MaHHcpeCTa~HjaMa MapwaJJ)'
'DHTy, JyrocJiaseHcKoj H UpseHo•j apMHjH, HapO,ll,HOj
BJia,ll,H E. u. X., CKynwTHHH H ocraJIHM HapO.Ll.HIHIM
pyKOBOJJ.HOU;HMa. Y KJIH~afhy cy ce paaJIHjeraJie JKeJbe:
THTO- Ha KOHrpe! MH xolieMo THTa!,- .n.a 6u oner
aaopHJia njecMa BeJIH<Jajyhu 6op6y 1 fbeHe xepoje.
111
»Jl,aHac cy ce cacraJJe )f{eHe · 13 ~11jeJJe EocHe H Xep·
1
qeroBHHe }{a ce yno3Hajy H 3arpJJe . .. «
HewTo O'KO )J.eBeT caTH roBopHH~H npuJia3H APYrap~a Jlena Tieposuh. Cset.IaHHM 11 ya6yi)eHIHIM rJia-
coM oTBapa npBH KOHrpec aHTHcj:JawHCTKHlba EoCI-Ie H
Xep~eroBHHe. I1pB.H.M peLJ.eHH~aMa rroa,ll,paBJba rocTe 11
.n.eJieraTe H n03HBa npucyTHe .z:r.a hyrafbeM o.n.ajy noqacT naJIHM oop~IH!Ma. THWHHa j e 3aB,la,ll,aJJa .Ll.BOpaHOM H y TOj THlllHHH ocjeTHJie CMO npHCyCTBO Ha•
llliHX naJIHX .n;pyroaa H ,11;pyrap~a y Ton.lHM apa~HMa
CJIOOO.Ll.e. OcjeTHJie CMO ,11;a HH je.Ll.Ha iKpTBa mrje cyBHrne BeJIIHJKa, jep CMO y TOM '-laCy Haj.n.y6JbC ,'I.OiKHBjeJie BeJIHti'HHY no6je,11;e ...
»... OBaj 3aje.Ll.HHIJKH ,11;aH CBifX EocaHKH H Xep~enOIBKH aeaaH je 3a Hawy no6je,11.y 11. Ja Harny CJio6o.Ll.y, jep na.n;a y Te BeJIWKe ,ll;aHe. AJIH MH CMO ra JKeHe
jow npuje MHoro Mjece~H BeaaJie aa oBe )];aBe, jep
CMO 3HaJie )1;3 1Ce He MO.iKCMO cacTaTH llpHje He!fO lllTO
cpyll.I!HIMO BjennallKe nperrpeKe KojuMa Hac je HenpujarreJb O)l;Bajao, npHje Hero rum ce nO'I'IJYHO OC-?I06o,ll;H>Mo;
Osojy !fLJ.HY 60pO} BU,LI.lWe cy ca je.J.H3KH 1 H
CJIHMa H je,ll,HaKJi~I naTfhal\la n{eHC flOHOCHC l\pajHHC,
r,11;je HHKa.n.a HHje yracJia Barpa Hapo.a,Hor yCTaHKa,
cHpoMawHe alllu jyHaLJ.Kc Xep~eroBHHe H nopymeHe
aJIH uernoKopeHe Y:k'rociHe: EocHe. AJIH .n.yro cy Hac
pa3)1;1Baj aJIH HenptHij aTeJbCKH f8ipHH30HH, HatiHllKaHH
.Ll.YiK Harne pol)eHe pHjeKe Borne, Kojy je Henp.u.jaTeJb
nocHjao csojHM paar6ojHHLJK'HM 11pyn8Ma .n;a 6H no~H
jenao Harne 6op6eHe c1-1are.
}J,aHaC cy 36pHCaHH HenpHj aT•eJbCKH rapHH30HH,
YHHWTCHH Hapo,ll;HH 11113)l;ajHH~H. H oCJioOOtljeHa ~HjeJia
Hawa OTai,I6HHa. Y OCJI060qeHOj ,ll;OMOBIDIH CaJCTaJie cy
ce iKeHe ~HjeJie EocHe 11 Xep~erOBHiHe ,ll;a ce yrnoaHajy
H aarpJie, ,ll,a je.n.Ha AJpyroj Hcnp·Hllajy o CBiouoj 6op611
H WTa cy y fbOj HaylJH.'Jie, )l;a nOU<JaiKy CBOMe HapO)];y
H lJHTaBoj aeMJbH KOJI1H1KO je 6op6a H3MHjeHHJia OHY
C'TIH)J.JbHBY H ITOBy'-!eHy 6ocaHCKO-Xep~erOB3LJ.KY iKeHy
H KaKaB je H>OIBH '-!OBjeK O,ll, fbe )l;aHaJQ nOCTaO.
Haw KOHirpec he Mohno ,ll;a .z:r.jeJiyje Ha jow WHpe
O•KYllJb3.lbe H aKTHBH3Hpafbe OB<HX HaWHx R<eHa. OH he
Hac o6oraTHTH HCKYC'I'B1H1Ma KOja BCMO OB,ll,je H3M.H.jeHHTH H ca6pa'fiH y 6oraTy pH3HiftlY H3 Koje heMo ra
.n;ap.HBaTH CBy,ll;a TaMO r,ll,je Tpe6a nOMiOIBH CalM ce6H H
csojoj ,oTai,I6HHH., CJBy.n;a TaMo r,ll,je meHe HHCy rrpoWJie ycraHH4KY wKoJiy H r,ll,je cy jow HeyKe ... «
»HeKa OBO Bame 360pOBalbe
6y..Qe }{yro noMH&aHo .. .«
ITO
CBOjlfM
llOCJbe}{H~aMa
l1cnpe,ll, Hapo,ll;He CKynwniHe, K.OHrpec je noa.n;pasHo npercje.n;mrK JJ,-p BojHCJiaB Ke~MaHOBHli
»oe,llJOI« .
. . .MOJIHM BaC ,ll;a He 3aMjepHTe Mojoj HCKpeHOCTH, y OBOM lJacy ~10ii<LI.a HajCHaiKHH:jer ya6yqefba y
MOM n{HBOTy H y je)l;H.HCTBeHOM LJ.a•cy HCT>OpHje 6oCaHCKO-XepueroBaLJKJI11X R<eHa.
Ja y OBOM qacy nocMarpaM JIHK Harne iKe'He H3
npsHx rroqeraKa 1941 rOAHHe. BHAHM je Ma'JieHy, orrHy, CKOpO HeBH;J:.'hHBy y HallleM jaBHOM iKHBOTy H y
CBHM fheroBJnl ~IaHHcpecra~ujaMa. BH;U.HM npeapeHor
po6a H My<JeHHU.Y, tiHjH je nQirJie)l; 6Ho craJIHo o6opei-1
K 3eM.bH H K0..1HjeB~H, BH',ll,HM je KaiKJO Ce y ICTpaUIHOM
noTpecy H no;J: y,ll;ap~HMa Kpyre cyA6HHe 6y)J.H., no,ll,HiKe nor.1e·JJ,, notiHfhe ,11;a pacre H ,ll,a • JieAa, )l;a pacTe
r
y .z:r.yxy H ,ll,je.ny KaO HHKaKaB ,ll,HB ,ll;OTJie y HalllHM 6ajKaMa. PacTe y CBOjll1lM seJIHKHM, HenpHcnO.Ll.OOHBHM
.Ll.jeJIHMa H Bp.liDiaMa. f1a KaKO OH,l1,a Hallia iKeHa He 611
MOrJia cyrpa ga 6y,ll,e je;J:aH o.n: MHono6pojHHX noMohHHKa Harner BeJIHKOr KOpMHJiapa, .n.pyra MapmaJia
Tura, Ka.n. Haw ,ll;piKa>BHH 6po.n. 6y,ll;e 'ffiliOBHO IK,poa THXa
Mopa csaKH;I.afber iKHBOTa y MHPY H CJI060,ll;H.
HeKa OBO same a6oposafbe no •C'BOjHM nocJbe,li,IHIua~ta 6y;~.e :I:yro cnoMHfbaHO Kao je.n;Ha o.n; CBH.jeTJJHX
Ta4aKa y :iKHBOTy H pa3BHT'Ky Harne HOBe OTai,I61fHe H
CBHX fbe..3HHHX CJI060,ll,OJby6HBHX Hapo.n.a ...
»Majlie, BaCni1TaBajre cBojy JljeQy y ..Qyxy narpaoTif3Mac ...
JJ,pyr Po,ll,OJby6 l.JoJiaKOBHli rrpeT,cje,ll;HIHIK Hapo.n.He
B,'Ia;J:e cpe,lepaJIHe EoCHe 11 Xep~eroBHHe ynyTHO je
KOHrpecy OBe pHjeLJ.H:
f103.!(paBJbaMO y BaMa KOHrpec ~aKBOf HHje
BH.J.HJia EocHa H Xepu.erOB!ffia HHKa)l,a, no3,n.pa1BJbaMo
npercraBHH~e aHTHcj:JarnHCTKIHifba EocHe H Xepu;eroBHHe, Koje cy, 3aje,ll;HO ca CBOjHIM ApyroBHMa Kpoo qeTHpH rO,ll;HHe HOCHJie TepeT O'BOf CTpaiiJHOr parra. BH
�CTe, 3aje,rr,Ho ca LJJITaBJ1M Hapo,rr,oM, 6r1Jle Twrosa ap~mj a. lJwraBa Ham a 3eMJba 611tJia je· paTH 11 J!Orop,
pa36oj11rnre. Harne MajKe HHCY caMJo pal'jaJie jyHaKe,
nero cy 11 •CaMe 611JIC jyHa~a ... 0Hc, /l.O jyLie ynneTasaHe, rOTOBO p060BI1, 6e3 11K3KB·Or y4'e'C1'BOBal-ba y
jaBHOM 11 ITOJII1TH"lKOM )101BOTy, OHe cy Ce .li.I1fJie
y OBI1M .U.aH!fMa K310 JlaoBI!1[.\e .1(3 6paHe CJIOOO.l(y '11 qa•
CT
csoje 3eMJbe, .u.a 6paHe 6y.u:yhHOCT csoje .u:je~e. l-13
Te Mace Hm<Jia je cjajHa, .u:eMOKpaTCKa 6op6eHa oprallli3au,l1ja A<t>)J{.
. . . MajKe, saCJTH.TaHajTe 'C ojy .nje~y y AYXY
'B
rraTp110TH3Ma, naTp110TI13M~ IK·aKBOM 'Hac je y4110 THTO,
11aTp110TI13M3 Ha )I.jeJJy, 11 He Ha p11je411Ma, naTpllOTH3Ma KOjl1 )IJOHCTa XOhe, 113 Jby6aB'H npeMa CBOjoj 3eMJbl11 rrpeMa HapOJl.Y .u:a Y4Jf.lU! cse KaKo 611 )l{HBOT y
HaJrnoj 3eMJbl1 611·0 60Jbl1, ,lliOCTOjHI1jiH! 11 t.IOBjeLIHr!jl1,
a He •
OHOra Jl3)l{H0r 11aTp110TIH3Ma, WOBI1HH3Ma, I<Oj 11
.x,ohe ,rr,a HCI<OpHCTH 3.n;pasa Hau,aoHaJIHa ocjehal-ba,
331'0 )!,a 611 o6e36je.u.11o csojy HeHapoAHY peaKu,HoIIaJpHy BJiaAaBH'Hy. YLiehil1l I1X Tai~BOM 113Tp110TH3MY BH
heTe HX yt.IHTH 6paTCTBy 11 je.n;I1HCTBY HarnH.X Hapo.n;a.
3arraMTHTe, .u;pyrap11~e 11 cec•rpe, .u.a OHO sacmrratbe
I<Oje .U.HjeTe 110Hece 113 csoje I<yhe ocTaBJba rret.IaT ua
l!rrras l-beros )!(HBOT. PaAH Tora Barna yJiora .u.a opraHH30BaHo 6paHHrre Harne 6paTCT'BO 11 je.U.HHCTBO jecre
orpoMHa. Kpo3 sarny opraHrr3au11jy Bl1 he1'e .u.a yLJspCTI1Te H Haruy HapOJl.HY BJiaCT, OHy B.'laCT I<ojy CMO
3ajeW£O 113BOjeBaJIH H Bl1 )l{eHe 11 MH MyrnKapl(H. 1-feheMO je yLJBPCTI1TI1 aK.o 6y.a.eMo CTajaJIH 110 •C'fpai-111
o.n; lbe. YLIBpC1111iheMo je· Ha11pOTI1B HajaKTHBH11jHM
yqeruheM y paAy Harn11x o,)I.6opa, Y'IecTByjyhl1 Ha KOHcpepeHIJ.H:jaMa, yqecrnyjyh11 Ha pjernasal-by csai<or
3a'Aa'!lKa 1<oje rroje.U.H:HH o.u:6op crasH: 11pe.n; ce6e, csera
rnTo Harna HapOJl.Ha sJiacT 110cTas11 rrpe.n; ce6e. Pjewasal-be TI1X 3MaTaKa, TO he 3Hat.IH.TI1 same HajaKTHBHHje yqewfie y pa.n;y, a 110 he 3HaqHTH HCTOBpeMeHO
11 Haj6oJbe yqsprnhHBalhe Harne Hapo;~He BJJa.~'fl1 I<Oja
ie. :~,pare .'l:pyrap11~e H cecTpe, H sawa BJiac1' .
• . . Ba.'ha HaM pa.rr.Hrn, pa.u.11TH H pa.mwm. ,UpyrapHu,e, Ka..na n03HBa~t Ha pa.u. He IT03HBaM sac Ha apraTOBal-be 3a .lpyrora. Oo3HBaM sac .n;a paJI.H:MO 3a ce.6e.
MHore Harne .iKeHe 3Hajy BpJio .n:o6po .o.a cJio6o;.ra
Hawa He 6H '
a H3BOjeBaHa 6e3 HanopHor pa.J.a
Hame no3a;J.HHe. HH:j e uawa c o6o;.ra H3BojeaaHa ca 10
6ajyHeTYI:Ma, HerO HeyMOp!-ll1M H 110)!\ipTHOBHHM pa,l(O~!
11arne n033A11He. i-13BOjesaheMo H no6je.u.y 3a H3I'paAIbY uarne 3eMJbe, 3a OHaj cpehHHjH H paAOICll11'jl1 )1<111r
BOT y 1-bOj. 3a osy rro6je.n:y saJba yJIO.iKWfH MHoro
pa.rr.a 11 Ha TOM cppOH1'Y pa)l,a no6je.l(HheMo aKo 6yf!.eMo osjeC'HH 11 H3AP)l{Jbl1JBH. Pa,ll,J1heMo 3aTo, .n;a 6H
ITiOI)l'JH!rJIH Harne rropymeHe ,rr,OMOBe, .rr.a 611: OC'IIOCOOHJIH
Haw cao6pahaj, Aa 611 ce KpeHyJia Hallla HH.a.ycTpH:ja,
3a.H3TH H TprOBHHa', ,rr,a 6H orreT csa Hama rroJba 6J1Jla
Y30paHa, JI.3 6H OHa HOCHJia ,ll,06py JbeTI1Hy, JJ;a 6H
Halll11 sohlba~H 6HJIH .rr.ose.n;eHIHI y pe,u.. Pa.rr.Hher.w Aa
611 csaKOM TPY,rr,6eH11KY Harne 3eMJbe 6110 o6e36j el'jeH
XJbe6, .zr.a 6H Y' CBaKY Hawy Kyhy ,li,OlliJia JI.06pa KlbHra,
.n;a 611 KP• Hama ceJia rrpomJIH JI.06p!1 APYMOBH., ,l(a
OI3
6H no.a.HrJIIHJ 6oJIHHl(e H aM6yJiaHTe, Aa Harna ,rr,jeu,a
He y• rrpy o.u. 6oJielllTHHa. 1-13 Tora csera cacrojH ce
M
Talj 6oJbH: )l{HIHOT 3a KOjl1 ce 6opHMO. To je Taj HOBH.
cppoHT, Ha KOjH Ha:· 30Be MaplllaJI T11m1 Pa.zr.oM 11
.
pa.u.oM MH: he.Mo ocrtBapH11l11 Aa Hawa 6oCHa 11 Xepl(eroBHHa 3a HeiKOJ!HIKO fOJI.HHa 3aJIMjeLII1 JbyTe pal-l~,
I<oje cy joj Ha.HI1jeJII1 oi<yrraTop H 1-berose cJiyre. M11:
heMo ycrrjeTH: .u.a Harna 6ocHa 11 Xepu,erOBHHa 6y.rr.e
j e.n;aH Jl.HBaH ,ll,l10 Harne BeJII1Ke OTa!)611He .a.eMOKpa1·CKe cpe.zr.epaTI1BHe JyrOCJ!3BIHj e. 003,li,p3BJbajyfil1 BaC
i
Ha 3asprneTKY y HMe Hapo.n;He BJia.rr.e, H3pa)l{a• aM ysjes
pel-be .rr.a he )l{eHe· 6ocHe H Xe.pu,erooHJ·Ie noMoim lla'crojalha Harpe 'BJia.u.e, .n;a ce y Hamoj seMJbH: IllTo
rrpliije o6HOBI1 rrpHspeJJ,a 11 JJ,a ce y lhOj Ill110 np11je y
C'B3KOM JI.OMy, y CBai<OM Kpajy, 3au,apH cpeTaH H pa,l(OCTaH )!(HBOT.
l..J J.ITaB Haw pal( rpe6a J(a ycMjepuMo ua pjewaaafby
HOBilX 3aJ(aTaKa ...
KoHrpec rro3.zr.pasJba ,rr,pyrapHu,a UaHa 6a6oB•
H>h,
LJ JiaH UeHTpaJIHor o.u.6opa A<l>)f{-ea 3a JyrocJiasnjy.
�6oc.ne 11 Xepu.erosHHe ca oKynaTOpHMa 11 H3PO.lJ.HMa
uawHx uapo.u.a, 4eTHJI1llf.HMa 11 ycrawa.Ma. Y 6oCHH je
o.u.piKaHo .u.pyro aacje.u.alhe AHrwpawHCTH'-UWr BHjeha Hapo)J.Hor Ocno6ol)elha JywCJiaBHje Ha KOjeM cy
nocraBJbeHH TeMeJbH Hawe HOBe CJJo6o.u.He, .u.eMOKpaTcKe ¢e.u.epaTlf.BHe JY'rocJiasHje. )J.pyrapHue, y 5ocHH
je O.LI:piKana I KOH¢epeHuHja Act>)f{-a y I1erp0BU.Y. Y
f3.ocHH y E11xahy OAP.lKaH je I I«JtHrpec Harne OMJia.U.HHe
H II KOHrpec 1942 fO)J,HHe y CJiaBHOM )J.pBapy. Y CBHM
6op6aMa, iKeHe Eoc.ne IH Xepu.erOBHHe .U.aJie cy orpoMHY ~ BeJIHKy no.u.plliKy Hamoj Hapo.u.Ho-ocJio6oAHJiai.JKOj 6op6.a. )f{eHe Eoc.ne 11 Xepu.erOBHHe 6HJie cy
J]pHMjep OBHM OCTaJIHM iKeHaMa JyrOCJiaBHje, K3!KO
Ce Tpe6a 6opHTH 3a CJIOOO)(y, ILOilJeBWH 0)1, )J.pyrapHU.e
Map,H je Eypcaq •<Joja je jypHrnaJia Ha lheMa4Ke 6yHI
Kepe na
OHHX iKeHa y noaa)l.HH:HI, Koje cy lherosaJie Harne 6opru.e 11 palheHHKe. Cas TepeT y noaaAHHIH nao je aa iKeHe, jep cy MywKapu.H 6HJII1. Ha
¢poaTy. Cp6ajanCKH jyaau.H, 6opu.11 KOjH cy 6HJII1 y
EoCHH, np.oHOCHJIH cy CJJasy aapo,u;a EoCHe no 41
H/Tasoj Cp611j11. H11je 6HJio CJiyYajao, Ka.u. je ,u;owJia III
KpajalliKa 6p11ra.n.a y Kpajese flycTe PeKe .u.a je '-IHrasa MaJCa csHjeTa 1!1i3arnJia 11 6p11ra.u.a HHje MOrJia ,u;a
.u.o
o.u.
ce Kpehe
~Hjeha H no!UlOHa Harner Hapo.u.a. liawe
iKeHe 11 OHe Koje cy Ha CJio6oAH noMaraJie Hapo)J.HoOCJJOOO.lJ.HJia4·KJa llOKpeT CBOjHM pa)J.OM H Maca .iKeHa
Koja je 6HJia y JloropHMa Ha OaH>HU.H op,a!Ule ce je
HW~O Ha CTpeJIHWTe, )J,aHaC HaM KaiKy )J,a cy CTaJIHO
fOBOpHJie 0 6op6a.Ma y EOCHH. H 0 iKeHaMa y DOCHH
H 0 J:bHXOBHM HanOpHMa y llOMaraH>y HapO)J.HOOCJI00o)J.HJia4KOf ILOIKpeTa.
MH JKeHe, He CaMO y EOCHH KOja je OHJla npHMjep,
aero H y I.JHTasoj JyroCJiasHjH aenocpe)J.Ho CMO ce
6op11.11e aa CJI06o~~zy aalllHx aapo.u.a. )J.ana , Ka.U. cMo
y TelUKHM H KpBaBijM, aJIH CJI3BHHM 6op6aMa H3BOjeBaJIH CJio6o.u.y, KaKas ce aa)l.aTaK nocrasJba npe.u. aac?
Y npsoM pe.zcy je qy.saH>e TeKOBHHa aarne aapo.u.HooCJio6o)J.HJiai.JIKe 6op6e. 0HO WTO CMO CTeKJie y TOj
6op6H r. j . .u.a pasaonpasHo ca HaWHM .u.pyroBMIMa
)"4eCTByjeMO y CBHM llOC\/IOBHM3 1 TO npaBO Hefie
HaM HHKO HHK'a)J,a O.IJ.Y3eTH. )J.pyrapHue, '-lHTaB HaW
pa.u., KaJw je peKao npeTcje..U.HHK aarne BJia)J.e Po).l.oJ
by6 40JiaKOBI1fi, rpe6a ).l.a ycMjepHMO y /J.YXY HOBHX
3a)J.aTaKa, y ;zyxy OHHX 3a).l.aTaKa, Koje je r
lliOCTaBHJla
Hawa ¢e.u.epaTHBHa BJia.u.a 11 sawa BJia)J.a EocHe 11.1
Xepu.erOBHHe. Taj pa).l. Tpe6a )l.a ycMjepHMO y JJ.yxy
Hose o6Hose aeMJbe, .u.a ra ycMjepHMO y npasu.y :::~opH1-baBalha Harne cHp04a)J.H, Koja naJJ.a 6aw Ha Hac JKC!ue, .u.a Y4HHHMO I(.'B.e WTO MOJKeMo y capaJl.lhH ca aaWOM aapO.IJ.HOM BJiarnhy. Baw Koarpec Tpe6a ).l.a ce
padBHja y TOM ;zyxy.«
Pnje~
ocrannx rocrnjy
Eypa O.IJ.YllleBJbeH!MrX noKJIHlKa LJ,pseaoj ApM11JI1
11 LOBJeTCKOM Laseay npoJiaMa ce CBe4aHOM ).I.BopaHOM Ben HeKOJIHKO MHHyra. KOI-11 pee 3axTje:Ba fOBOp·
HI1Ka. AnJiaya le He CTHWaBa. Yl3a3BaH OJzyllleBJbeHHM llOKJIHU.HMa, npe.u. fOB<OpHHUY J1.0Jla311 KaneTllit
Ll,pBeHe apMHje K Ha pa3fOBjeTHOM pyCKOM je311K,Y
rwa.u.pasJba 1 Korrrpec arrrl1¢awa ...TKHI-ba £oc.ne 11 Xepu.ero.s.HJHe. Ca rreKOJIHKO pe'-IeHHU.a, on11cyje xepojcTBo
pycKHx iKerra, cnoMHlhe xepo~a .5ojy KocMo)J,eMjaHCKy, a OH.IJ.a o.u.aje npHarralhe xpa6pHM H jyHaqKHM JKeHaMa jJ.eMOKpaTCKe
cpe.u.epaTHBHe JyrocJiasHje,
KOje cy Kp03 4eTHpH fO)J,HHe HapO)J.HO-OCJIOOO,lViJla4Ke 6op6e, paMe ya paMe ca .ApyroBHMa npoaoCI1J cJiaBy rrapo.u.HHX 6ole
pau.a.
»fO)J.HHY )J,aHa OOCMarpao caM Bawe 6opu.e 11
AHBI10 Ce lhHXOBOM xepOjCTBy. Heno6je)J.HB Je
Hapo,u; KOjH HMa TaKBe CHHOBe 11 KfiepH !«
llpeTCTaBHHK
JyrOCJiaBeHCKe apMHje nyKOBHHK
nepo Kocopnh noa.u.paBJba
I<OHrpec
aHTH<lJarnHCTKl1l-ba EocHe .11 Xepu.eroBHHe
11 '-leCTHTa »Hawy aaje.u.HH'-IKY BeJIHKy CJiasy H no6je,u;y«. Ka,u;a je qonop no6jewlheJIHx naca H3 I-beMa4Ke noxpJIHo y Harny
aeMJbY oaa je OHJia H3.ll.aHa npera>KeHa H nopo6JbeHa.
AJIH iKeae U.HjeJie JyrocJiaBHje, noceoHo iKeHe 5ocHe
11 Xepu.eroBHHe nocJiaJie cy csoje rrajMHJIHje y 6oj,
3aKJIH"lhyhw 11x: »EoJbe je, CHHe, HhH y 6oj, aero cpaMHO po60B3TH H CJIYiKHTH. TyqHHal«
11.-p XaM,anja lfeMep;IHh
pa HOct>-a aa Eocay
I Koarpec.
11
Hcnpe,u; YlaspwHor o.n.6oXepu.eroBHHy noa.u.paBJba
. . . Ha CBHjeTy je MaJIO HaptO)J.a, KOj111J ce MOry
ITOHOCHTH CBOjliM MajKaMa H KfiepHMa, KaO WTO MOiKe
,u;a ce noaocH Haw Hapo,n; 11 aapo.n.11 CoBjercKor Caseaa. 3aro cy rpy.n.H HawHx iKeHa yKpaweHe Hajs!1 rnHM O.lJ.JIHlKOBalbHMa, ICTe4eHHM y MY4HHM 11 KpBaBHM
,u;aH>HJMa HapO;O,He 6op6e. Kpoa 6op6y 11 pa..u., BH c re
A06HJie aaCJiymeHy CJio6o.n.y 11 paBHonpaaHoCT, Kojy
BaM HHKO HHKa)J,a Helie .11 He MOJKe O.IJ.Y3eTH,
�Ylcnpe.n: 3eMaJbCI<Or o.n:6opa je.n:mICTBeHMX pa l
H114I<O-HaMj crnTerII14KI1X cHH)J,HI<aTa BocHc 11 XepueroBHHe, .n:pyr HI1KOJia KorJie rro3.n:pas11o je KoHrpec:
»Osaj seJJI14aHCTBeHI1 KoHrpec j e il1!3pa3 seJIIiKe
rro6je.n:e Harn11x Hapo.n:a, y Kojoj cy y3eJJe yqernha 11
uarne )l{eHe . .UaHac Tpe6a yJJO)I{HTI1 Hose Hanope 3a
H3rpa)J,r-by rropyrneHe 3eMJbe. Pa)J.HI14Ka KJJa.ca Koj a j e
opraHI130SaHa y CSOje CHH)J,I1KaTe, a y TI1M CI1H)J,HKaTaMa HaJJa3a ce seJJ!11K• 6poj )l{eHa pa)J,HiiUa, csjeCHa
a
je SeJNiiKOr IJ1IQICTaBJbeHOr 3a)J,aTKa. Y M3Sprnel-by TOr
3a)J,aTKa y4eCTsyjy a )KeHe pa.n:Hxue, He )l{aJJehM Ha
3l!Oja llif Tpy.n:a, acTWiyfiM ce KaO y.n:apHHl(e, YHOCefiM
HOSH )J.YX y HaW pa)J,.«
o~via)J,MHau M11JiaH Tpmm11fl, rro3.n:pasxo je KoHrpec y MMe OM.na)J,MHe BocHe M Xepueros,MlHe, KOja je
\' 3aje.llHHUM ca )l{eHaMa ytnrHMJJa cse 3a rro6je.n:y HarnHx Hapo.n:a y TOKy napo.n:Ho-ocJJo6o.n:xJJa'-H<Or paTa .
Y HMe aHT>HcparnHCTI<MI-ba AJJ6aHHj e, KoHrpec .i e
no3npcBH.'la Heppera Xova, Koja je H3Metw ocTaJJO'I'
fJei<JJ::t, na cy aHTiicpalliHCTI<HI-baMa AJJ6aHI11je, 3a rrpHMj ep CJJY)l<i1JJe xpa6pe )l{eHe JyrOCJiaBHj e. JyrocJJa13aja je JI0BeJJa 6op6y rrrpoTHB ¢aiiiH3Ma Ha BaJJKaHy
H IIOCTaJJa CHM60JJ xepojcTBa 3a CBe IIOTJia'-leHe HapO)J,e Esporre. D:aJbe je oHa H3HHjeJJa rrpHMjepe .iYHa'lrI<Hx aJI6aHCK•1X )KeHa, y opy)KaHoj 6op6x H .n:oca.n:awI
1-be pe3yJJT3Te pa.n:a )l{eHCIKIMIX aHTMcpalliMCTH'-IKHX opraHH33UMja y AJI6aHHjH.
osy 6op6y, J<.o,j u je TbeH . o~raJ-HI3arop , KOjH joj je
YJJHO CHare a noJJeTa, KOJH Je I<a3ao IKaite Tpe6a ,.la
Ce H3rpal)yje 6paTCTBO 11 je)J,HHCTBO, I<ai<O Tpe6a .L1.3
}K11iBMMO l1 pa)J,IiMO 3a )J,06po CSHX HaC.«
BojsoiJaHT<a Cp6a f{oBal.feauh y csoMe n03..'1.paay
peKJJa je:
»}[{ene Bojso.n:xHe ocjehajy seJIHKY Jby6as 11 3axsaJJHOCT npeMa oOCHIHJ H Xepu:erosHHH. He Mary,
a .u.a H os.or rryTa He HarJJaCHM, KOJII1J<a je rrose3aHOCT
Koja se)l{e Bojso.n:xHy ca 6ocHoM H Xepu.erosHHOM.
Ta nose·3aHOCT no4Mthe Ka.n: cy HarnH 6opuH HeMajylm
rroro.n:Hor TepeHa y BojsO)J,MHH M CpeMy OLT,Jia3HJIH y
DOCHY, rra T3MO y 6oCaHCKHM IIJI3HMHaMa HaCTaSMJ!I1
6op6y rrpomx1s MpCt<or OKyrraTopa. Y 6ocHH cy ce y1.IMJIH KaiKO Tpe6a TyfiM l1 Mp3HTH HerrpMj3TeJba, KaJ<O
1'pe6a CTSapaTH 6paTCTBO M je)J,HHCTBO HaUJHX napo)J,a. D:aHac ce BojsoJI.HHa HaJTa3H: rrpe.u. IJOBHM 3a.n:aUHMa y H3rpa.U.I-bH l1 06HOBH Harne 3eMJbe. 06pa.llMTM
he ce csaKa cTorra 3eMJbe rrJIO.llHe Boj so.n;HHe, He caMo
.n:a 6H ce caMa HcxpaHHJia, Her-o .u.a 611 xpaH11Jia CBt:
Hapo.n:e Jyl"ocJJmmje, a HapoLJMTO orry•
CTOUJeHe, rJian:He
I<pajese.<<
noaApaB >KeHa
6ocHe M Xepu.eroBMHe
3opa KJio6yqap J1l03.n:paBHJia je Ha KOHrpecy me.He
BacHe H Xepuerosi1He y HMe )KeHa XpsaTcT<e:
»H )l{eHe XpBaTcKe .n:ane cy csoj Y.llHO y Hapo.n:HoocJJo6o.n:HJJa4T<Oj 6op6H. ITpar.HJJe CMO saw pa.n:, rrpaTHJJe CMO same .n:jeJIOSal-be Ha CSHM IJ1lOJbHMa pa.n:a M
MO>KeMo petm .n:a CMO ce yrJJe.n:aJTe Ha Bac THM BI1UJe,
liiTO CTe B1H 6HJTe y ue·HTpy 6op6e, liTO CTe BH 6HJJe
Y' )l{apHWry Harner ycTaHKa.«
EocHJbKa 13 ypoa111l, .n:eJJeraT upHoropcKxx R<eHa:
»ITo3.n:paBJbaM jyHa4Ke. )l{eHe BocHe 'H XepueroBMHe y MMe )I{Ha UpHe rope J<.Oje cv J1iC"ffO TaKa c.naJie
cso.ie CMI-IOue v 6oo6y aa LJacT H c.no6o.nv csora Ha"
po.n:a. >KeHe UpHe rope Helle HHKa.n:a 3a6opaBHTH OHV
CeCTpHHCKY H MaTepH.HCJ<y .Jby6aB, KOjy CTe BM IIOKa3aJJe HaWHM 6opuxMa 'Hi patheHMUHMa. ll<aJt cv ce rroBJia4MJJM M3 UPHe rope. Helle HliiKa.n:a 3a6opasMTH.
I<an 1 )l{eHe KpajxHe rrpMMaJTe Harne r:Ia.n:He 6opue
cy
IT ~~ M306HJbY HX xpaHH.Jie!«
SopKa TopopoacKa rroanpasM.na je iKeHe 6op6eHe
6ocHe H XepuerosxHe y HMe )l<eHa ocJio6ol;eHe 6paTcr<e MaKe.llOHIHlj e.
»Haw MaT<e.n:oHCKM Hapo'.n: .n:o6no je cno6ony y
Hosoj JyrocJJaBMjH.
D:pare npyrapHue, on meHa
MaKe,ZJ:OHMje .llOHOCHM rro3npase H aaxsaJIHOCT v osoj
Tellii<O.i LJe11BepOT"O)J,HllitbO.i 6op6H rrporms cparnH3Ma,
3aXB8JJHOCT UJTO CTe y HajTe)I{HM TpeHyTl(HM3 Te 6op6e, BH meHe, BocHe H XepuerosHHe cat:JyBaJie naJseher ·Clma Jyrocnas,Hje Mapwa.Tia Txra, KOjH je rroseo
MapwaJJy ]ocMny 6poay- TMTY
D:parH Haw npyme Twro!
OKynJbeHe J-13 csoM ITpsoM IJ<.OHrpecy, R<ei-Ie BocHe
M Xepu.erOSMHe ynyfiyjy CBOje rrpBe MHC~H H TOIIJTe
T103p3)J,Be HajMHJJHjeM JI.pyry, BOi'jH HalliHX Hapo)J,a,
HajseheM CHHY I:Iarue .n:oMOSMHe - Te6K, .n:pyme TxTo.
M_ R<eHe BocHe H XepqeroBHHe T<oje, sa.ie.n:Ho ca
H
U:H.feJIHM HapO)J,OM, Kp03 6op6y H pan )J,O'-!eT<aCMO OBe
nxsHe naHe rro6je.n;e, M3pamasaMo TeoH rnojy 3axsaJIHOCT 33 BeJIHKe TeKOBHHe I<Oje Harne HapO.llH .llaHaC
ym11sajy.
Ha ,o,soMe cseLiaHOM tcll<yrry, 3asjeTyjeMo ce .n:parn
naw ,rr,pyme TxTo, .n;a mn<an HelleMo 3aHeMapHTH csoj
nyr rrpeMa OT3IJOHHH, na lleMO CBOjHM pa)J,OM orrpaB)J,3TJ-I" seJIHT<O rrosjepel-be Koje y)){I1BaMo. CsojHM ynapHM1.JK•
I11M pa)J,OM Ha IIOJI>\', y TBOpHMIJ.H, y rrpe.n:y3elly.
CBO•j OM 6pHrOM rrpeMa jyHal(HMa Hallie 1106j e)J,OHOCHe
ApMHje, ynapHHUe, Cp-ni<HJ-be, MycJII1.MaHKe x XpsaTHue cHa)KHO he rro.n:yrrpxjeTM 113rpa.n:l-by Harne .n:oMoBI1He.
MH heMo HacrasHTH seJIHKO .n:jeno IKoje c~10 3ano4e.'Ie no.n: TsojHM pyKoso.rr.crso~t y oc.:t060J.Hila4KOj
6op611, 3a cpehy H Harrpe.n:ai< Hapo.~a BocHe H XepueroBHHe y Harnoj seJixxoj oTaiJ6HHH, ne~mi<pa11:-KOj cpe.lepanmHoj Jyr.ocnas11jM.
>KHBHO Ha~l .1pyme T11ro 3a cpehy H Harrpe;Ja" qarne 3e.\!Jbe 11 Harn11x Hapona!
�ck re{'-eNild ~ugc!tt'ke-- ~p.e .PetVJvi.d:
,g{VIlSfiMO TEKOVINE
OSLO/JDOILRtKOli
Nasa najmilija i najdragocjenija tekovina
... Na istoj osnovi i iz istih razloga iz kojJh sc rodilo
bratstvo slavenskih naroda, ponikla je i razvila se misao
o jedinstvu i bratstvu Juznih Slavena, kojl su pored Ocrmana imali i drugih neprijatelja. Iako je ta misao prihlkom
svog prvog ostvarenja u obliku stare Jugoslavije, prosla
kroz najteze iskusenje, ipak je bila tako jaka da se danas,
nakon 4 godine zajednicke borbe jugoslavenskih naroda,
pojavila u svom divnom punom i pravom obliku novog
jugoslovenskog patriotizma.
Kaogod sto su se ostali slavenski narodi i sav, od
fasizma ugrozeni slobodoljubivi svJjet, mogli oduprijeti i
konacno pobijediti fa8izam jedino slogom, tako je bilo,
tako je jedino moglo biti i kod nas. Pokretac po1itike
okupljanja svega cestitog u nasoj zemlji bila je KomunistiCka partija Jugoslavije. Njenim mudrim rukovodstvom, neumornim i nesebicnim radom, razvijalo sc
postepeno ali cvrsto bratstvo naroda Jugoslavije, koje je
postalo temelj svih nasih uspjeha. To je nasa najmilija i
najdragocjenija tekovina. To je nasa i najcvrsea tekovina,
jer je cementirana zivotima borac2 i narodnih heroja, junakinja i junaka kao sto su bili Radojka Lakic, Dragica Pravica, Vahida MaglajUc, Marija Bursae, Rada Vranjesevic,
Mira Cikota, kao sto su bili Mladen Stojanovic, Pavle Ooranin, Slavi5a Vajner, Slobodan Princip, Fadil Jahic, Ivan
Markovic i svi ostali sirom Jugoslavije, koji su svoje zivote
svjesno zalozili, pronoseci ideju bratstva i jedinstva u
on!m najtezim danima medusobne zakrvljenosti koja su
medu nama raspirili okupator i njegove sluge. U danima
kada smo se morali ne zaleCi zivota, boriti protiv £1":
nizih strasti sovinizma, vjerske i nacionalne mrinje koju
je neprijatelj probudio u najzaostalijim slojevima nasega
naroda.
• r
Na trecem zasjedanju ZA VNOBiH-a rekao je drug
Kardelj: »Istorija je htjela da bas Bosna i Hercegovina,
lwja je bila gotovo kroz citavo stoljece pozornica borbe
bratskih naroda, borbe koju su potpirivali i hranili tudi
i11teresi i uticaji, da je bas Bosna i Hercegovina postala
kolijevka novih br::~tskih odnosil izmedu naroda Jugos1aviie. Narodne mrtse Bosne i Hercegovine u prvom redu
srpske, kojima jr bilo naneseno najvise zla. prihvatile su
plameni poziv druga Tita ka bratstvu i jedinstvu. Svijet
mora da skine kapu pred velici11om te cinjenice, pred plemel1itom sviie~cu toga naroda"
Bratstvo i ird'ns+vo ie naij?C' stub na$e nove domovine
i zato nepriiatrlii svih boiH 11'1 11jeg-a naivisr navaliuiu.
Oni 7niliu da ie 11rs!orra i zavada nasih 11aroda 11 pr~
slosti h'la za niih nainocrodn'ir !':ret-t\'O da za svoje srbicne interese is1<or'scavaiu i Srbe. i Mus\imane i Hrvate.
Zato on: nrtstoje danas ponovo da raspire sovinisticku
mriniu medu nasim narod'ma. Pri tome se slnzr raznim
metodama. Srpska reakcija protura bestidne lazi da medu
10
RnTn'
partizanima ima ustaskih kol jaca, a muslimanska da su
u Bosni i Hercegovini Srbi povlasteni i da se nalaze na
najboljim polozajima. U nekim krajevima Zapadnc Bosnc
oko Travnika i Bugojna udruzuju se razbojnicke grupice
ustasa i cetnika, a mracnjaci koji ih pomazu sire vijestt
kako su Muslimani zaskocili na vlast i sada kao i 1941.
Oni u strahu za svoju kozu govore kako Muslimani jeftino
prodose i kako se oni danas medusobno Stite. Ima slucajeva da srpska reakcija, kada se govori 0 bratstvu, cak i
medu zenama protura svoju odvratnu propagru1du, gov~
reCi udovicama pobijenih Srba: Neka se pobiju svi muskarci Hrvati, kao sto su 1941 pobijeni Srbi, pa cemo onda
biti barabar i onda se mozemo pobratiti.
Ovakav rad mracnih i sovinistickih grupica srpske,
hrvatske i muslimanske reakcije, Cija se legla najvise nalaze po nasim carsijama, unose izvjesnu zabunu medu
politicki jos nesvjesne i neobavijestene !jude nasih gradovC\
i novooslobodenih krajeva, koji su dugo bili pod okupacijom i gdje je okupator sa narodnim izdajnicima svojim
gnusnim djelima najduze uspio odriati nacional11u i vjersku
mrinju i zao8trenost. Nasa je duznost da se zivo prihvatimo politickoga rada, da razvijemo politicku borbu protiv
stetn~g rada reakcionarnih gnijezda. upoznavajuci 11arod
tl ll(:~avno oslobodenim kraievima sa istorijom nase borbe,
sa p0litikom bratstva i jedistva i ostaHm nasim velikim
teko ~ inr~ma.
Dn.. gr~rice i drugovi 1 Cuvajmo kao oCi bratstvo i
jedias~ \'O naroda Bosne i Hercegovine koje nas je spasilo
'id medusobnog istrebljenja u skoroj pro81osti, koje je
garancija nase buducnosti i koga smo tako skuno stekli.
Rorirn'l se protiv niskih sovinistickih osjecaja, koji ios zive
u nasim naizaostali1im slojevima. Drugarice 1 Ako iz
svoga srca izbrisemo i zadnii trag vjerske i 11acionalne
mrinje i netrpeljivosti, onda nikada 11ecemo nasjesti onima
koji su bili spremni da se zdruze i sa crnim davolom,
samo da bi mogli dr~ unistr nase tekovine i da 11;:~m ponovo zasjednu na grbacu. Nije niima do vjere i 11aroda,
nj:ma ie cilj da na narodnoj neslozi ponovo pokusaiu
ostvariti svoje prljave namjere. Ne smijemo im dozvolitl
da na nasoj zaostalosti grade svoje mracl1e planove.
Rad prikrivenih narodnih neprijatelja
Prikriveni 11eprijatelji nasega naroda pokusavaju potkopati. ne samo bratstvo i jedistvo, nego i ostale tekovine
nase borbe. Do sada ~u oni protiv naroda radili oslanjajuCi se otvoreno na okupatora, a sada su promijenili
svoje metode i rade prikriveno. Potreb11o je da upoznamo
i ostale nacine njhovog: podmuklog rada.
Kao i do sada reakcija se sluzi sirenjem laznih glasova
o svemu i svacemu, izvrcuCi sve napore koje poduzima
narodna vlast. Ona time hoce da narod zastrasi, da kod
�njega stmri osjecaj nesigurnosti, da medu nag une e nepovjerenje i zabunu.
U nekim krajevima hrvatska reakcija i ostaci usta8a
zastrusuju narod i odvracaju ga od narodne vlasti na taj
nacFn, sto govore da se razni popisi od stram.e nasih vtasti
po selima vr5e zato, da bi se svi ti 1judi. pobili; da djeca
koja se upisuju u skotu nece u skolu nego u Rusiju, da
radna brigada ne ide na rad u Srem nego u Rusiju itd.
Zatim ujedinjeni srpski i hrvatsku mraenjaci, da bi stvoriti
nesigurnost medu narodom, govore kako ovo sve jo5 nije
svrseno nego ce se vidjeti na izborima sta ce biti. Izvjesni
reakcionarni katoticki popovi odgovaraju omtad.irnu od
organizacije ~ak i na ispovijedi. U Hercegovini preostale
fasisticke sluge sabotirajuci sadnju duhana, govore: Ne
sadi duhan, ne daj ga u otkup, nece ti ga niko platiti.
Reakcija svih boja u svojim podtim metodama najupornija
je ondje gdje vidi da se !judi koji su dosada bili po s!Tani
iii zavedcni sve masovnije prikljucuju nasem pokretu.
objasniti da jos moramo htvovati, da se jos moramo
patiti, ali da se danas patimo sa izgledom na sjajnu buducnost, a ne kao prije bez ikakvog izgleda. Mi smo
uvijek vjerovali u snage najsirih slojeva naroda. cvrsto
vjerujemo i dalje da cemo mi, da ce sav nas narod prebroditi i ov ..t krizu isto onako kao sto je, mobilisuci sve
najvece strahote oslobodilackor.;
svoje sage, prebrodio
Mi cemo se odlucno i bezpostedno borioti protiv svih
onih koji hoee da omalovaze i olabave nasu narodnu vtast
sireei u narodu nesigurnost i zabunu, jer je to njihov prvi
korak da se ponovo povrati stara protunarodna vlast.
TeZiste borbe danas su neprijatelji prenijeli na polje
izgradnje nase zemlje - na privredno polje. Videci da
s u vojnicki potueeni, a ujedno znajuCi da je na5a zemlja
porusena i da cemo u njenoj izgradnji imati velikih teskoca
oni u svim privrednirm poslovima na svakom koraku sab;
tiraju. Trgujuci na crnoj berzi robom, zlatom i stranorr.
valutom, neprijatelji naroda nastoje da toga sto vise pokupuju, te posakrivaju i povuku iz redovnog prometa,
kako bi zakoeili razvitak nase privrede, koji nam je neorhodno potreban da bi podigti zemlju iz rusevina. Osim
toga oni na taj nacin povisuju cijene najrotrebniioj robi.
asa narodna vlast povela je ostru borbu protiv svercera.
crnoberzijanaca i ratnih spekutanata. Donesen je zakou
0 borb i protiv spekutacije i oduzimanju dobiti ratnim
bogatasima, a narod je pozvan da pomogne ddavnoj
vlasti u ugusivanju spekulaciie. Vee daifJaS se vide vetiki
rezuttati. U potpunoj slobodi, kada su iz zemlie istjerani
okupatori. kada su sa uprave zauvijek otjerani bivsi vlastodr5ci. zastitnici svakovrsne spekulacije, koji su se njom i
sami bogatiti. - narod treba da razvije pravu utakmicu
u borbi protiv svercera. pronalazeci skrivenu robu i pri\'Odeci svercere narodnim vlastirna.
MuCimo se i danas, ali sa izglec1om na sja;nu buducnost
sverceri, crnoberzijanci i spekulanti su veliko zlo I
rrotiv njih se treba odlucno boriti. Ali pogresno bi bito
msliti da su svim nasim teskocama jedini uzrok samo
sverceri i crnoberzijanc~. Uzroci sada5njim nasim \'elikim
teskocama Ide najvise u nezanamcenoj poruseno~ti nase
zemlie i sveoncoj oskudici. Rat se je svrsio i dosla je
sloboda. ali ie istovremeno ovai rat ostavio og-romnu
rmstos Mi ne ·smiiemo ni casa nomistiti da je sada nostije
nohiede doslo vriieme d?. se odmaramo i da predahnemo
i da ce se brzo stvoriti blasrostanje. Nema nredaha. jer
dok bi se mi odmarali na lovorikama. nenriiatelj bi to
mocrao iskoristiti. Mi bez predaha moramo na~taviti
horbu. ali ovol!a puta borbu sa privrednim teskoeama.
To5 ce biti g-ladi. oskud;ce u robi i svakoiP'<e nf'staske .
.Tos cemo se mnogo napatiti. To mi svi treba da znamo,
to mora znati citav narod i to mi necemo kriti, jer kad
bi kriti, znacilo bi da sami sebi lazemo. Treba svakome
rata. On je tada trpio muke, jer je znao zasto trpi i zasto
se bori, a i sada ce trpiti, ako bude pred sobom vidio put
kako ce izaci iz svih teskoea. A taj je put jasan: kao prije
u ratu tako i sada u s!obodi uprijeti sve narodne snagc
u borbu za obnovu i izgradnju i pri tome ne Z<tliti :Zrtava.
Post~ni
privrednici treba da razviju svoj posao
I rna jos nesto sto u prilienoj mjen koci ran itak prvrede i brzu obnovu nase zemlje. Kod nas
o ima pogresnih misljenja da su gotovo svi trgo\·ci 1 privredn: i
sverceri. To pogreSIIo misljenje kod mnogih pri catnih
privrednika stvara sumnju i strah, pa ne ulaZu oj no
da razviju trgovinu i ostala preduzeea. Pored zadru
i drZ<lvnih preduzeca, mi treba da pot;. -.mo raz ··
privatne privrede, da bi ozinli \ u narodnu p
uopce, jer u privatn!m rukama ima do.ta oar
stva i ako je ono mrtvo onda o u e o· m
izgradnju. Svi priva ni pri\Tednici
zann-t"'nl"""~
postenom zaradom treba da raz ··
ee.
�NOF -
stjeciste svih narodnih snaga
Vee smo govorili o borbi protiv rovarenja reakcije.
Mi cemo tu borbu voditi prekn organizacija narodnooslobodilackog fornta koje se osnivaju sirom Bosne I
Hercegovine. Vodicemo je putem zborova, konferencija i
putem svakodnevnih pojedinacn :h raze-ovora sa narodon ..
Mi cemo se preko NOF-a i politicki prosvjecivati. Ali
usko bi bio shvacen nas NOF, kada bi mislili da se preko
njega samo vodi borba sa !·ea!<cijom i za poli1icko uzdizanje. To je samo j,•dan dio njegov'h zadataka. Drugi
dio zadataka, isto tako veliki. jeste da prl'ko NOF-a mob:li5emo sve snage: zene: omladinu, !jude, da bi ispunili
plan nase nove drzave, koji jc stvoren, da se sto bde
otkloni teska porusenost, obnovi i izgradt nasa zemlja.
Tu u frontu treba rjesavati i sva privredna pitanja. To je
mjesto na kome treba da se okuplja sav narod, kada treba
naci puteve kako da rijesi teske zadatke, kako da pomognc
svojoj narodnoj vlasti. To je mjesto na komc trcba da
govorimo i rijesavamo o svojim problemima, o anima
koji nas tiste u na5oj kuci, u selu, pa do zajednickih
politickih i ddavnih pitanja cijele zemlje.
Narodne snage sirom zemlje razasute po gradovima i
selima treba da se slivaju u NOF svakoga sela, svakoga
grada, svakoga okruga i da struie iz njega dalje svuda
po cijeloj zemlji. Ako od nasega NOF-a napravimo tak-.·u
smotru, tako stjeciste svih neiscrpnih snaga naroda, onda
neee biti ni politickog ni ekonomskog zadatka, koga neccmo moci ri jesi·ti.
Nasa grjeska u radu koju treba odmah ispraviti
Moramo priznati da mi zene to nismo dovoljno silvatile. Mi smo svoiu antifasisticku organizaciju zena razvile
u veliku snagu. Mi smo mnogo doprinijele svome narodu.
Ali nase organizacije tt' mnogim krajevima su ios nesto
za se, nesto posebno, donekle odvojeno od NOF-a. Iako
rni to uvijek naglasavamo da je Narodno-osolobodilacki
front nasa ops.ta tj. zajednicka politicka organizaciia citavog naroda, mi joo nismo u praksi sprovele ukljucenje
u tu nasu opstu organizaciiu. Kad se kaze opsta narodna
organizacija, onda to znaci da ie to organizaciia i na11
zena, da smo mi sastavni dio NOF-a i da nam je tamo
mjesto.
A sta to konkretno znaci? To znaci da se svaki seaski. opstirnski i sreski odbor AF:Z:-a - da se sve clanice
AF:Z:-a ukljuce u odbore NOF-a i da niiedal'l narodni posao
na kome mi zene radimo, ne svrsavamo same za. se. nego
rod rukovodstvom drugova iz narodno-oslobod!lackog
fronta. Nasa snaga je venka. ali ona nece jacati nego ce
slabiti. ako mi svoje snag-e ne ukliuCirno u NOF. Nase
i omladinske organ izacije su jake borbene snage. Mi treba
da budemo stub NOF-a, njegova najjaca snag-a, a kako
cemo to postici. ako se nas rad odvija u veCini slucajeva
odvojeno od NOF-a?
Drugarice!
Ukljucimo svoje organizacije u NOF, ozivimo ga i
ojacajmo i preko njega najbo1je cemo rijesiti sva pitanja
koja nas tiste.
Kada preko naseg NOF-a svakodnemo na najkonkretnijim pitanjima budemo vodili politicku borbu sa neprijateljem; kada preko njegovih organizacija budemo otvoreno raskrinkavali pojedine reakcionare i njihov rad; kada
preko· mnogobrojnih odbota NOF-a strom zemlje budemo
okupljali uarodne suage za rje5avanje teskih privrednil1
pitanja, t~da cemo sigurno savladati sve teskoce i potuci
sve neprijatelje na5e bolje buducnosti.
Narodni program nase
poduprijeti
vlad~
breba masovno
Nasa nova ddava svakim danom je sve jaca, ne samo
spolja nego i iznutra. Njena izgradnja kao drzave, kao
na5e federativne demokratske zajednice, koraca krupnim
koracima. Pos!ije stvaranja jedinstvene vlade JugoslaviJc
na celu sa drugom Titom i konacnog oslobodenja svih
nasih federalnih jedLnica tj. cijele Jugoslavije, obrazovanc
su narodne vlade Makedonije, Srbije, Crne Gore, lirvatske
i Sloveni•
je. Odmah nakon oslobodenja Bosne i Herce·govine stvorena je i nasa prva u istoriji prava bosansk<J
vlada. Stvaranjem centralne i federalnih vlada, zavrsena
je potpuna izgradnja nase narodne vlasti od dna do vrha .
Znacaj stvaranja bosansko-hercegovacke narodne vlade
u prvom je redu u tome, sto tim djelom narod Bosne I
liercegovine po prvi put u svojoj teskoj istoriji kao ravnopravan clan drzavne zajednice dobiva svoju narodnu
vladu, sastavljenu od svojih najboljih sinova, koji su za
sve vrijeme nasih najteiih dana bili medu nama i predvodili nas. Deklaracijom koju je izdala poshje svoga
obrazovanja, nasa prva bosansko-hercegovacka vlada
iznijela je pred cio narod svoj program. Sve ono zasto
se nar od cetiri godine borio, sve ono sto je narod i ocer
kivao od svoje prve vlade, izneseno je u njenoj deklaraciji.
To je program za koji su se borile najsire mase seljaka
koji su u nasoj borbi bili glavna snaga. Seljaci vise, iako
jos privremeno trpe oskudicu, nece strepiti da ih seoskt
zelenas ne ucijeni visokom kamatom i da im ne proda
na dobos zemlju i kub. Bice rije5eno agrarno pitanje
koje je tako dugo tisti ;o seljake. Zemlja ce biti oduzeta
od onih koji sa nje zgrcu zaradu tudim rukama i tako
ce siromasni seljaci doci do zernlje. To je prog-ram za koji
se borila radnicka klasa i prije rata.
Radnici ce jos oskudjevati, ali nece vise strahovati od
·policijskih agenata, ani su danas izvojevali svoju potpunu
slobodu organizovanja, i stvorili uslove za bolju i sretniJu
buducnost. I mi zene seljanke i radnice, gradanke, inteJektualke i domacice izvojevale smo svoja polirticka I
drustvena prava. Svi !judi od rada i seljaci, i radnici, i
narodna inteligencija i svi pcs.eni srednji slojevi svi mi
osjecamo da je do51a nasa slob<Jlla, da je ovo nasa ddava
i zato smo spremni da prihvatimo sve teskoee za podizanje
svoje zemlje, jer u tome lezi sada nasa vlastita buducnost. Nasa narodna vlada u tome ce nam pomoCi, ona
ce nas rukovoditi, a mi joj trebamo dati svoj1• punu podrsku, jer taj program ne obavezuje samo vladu nego i
sav nas narod. Potrebno je jos jednon; podvuci: mi cemo
imati ogromnih teskoea: i gladi, i bos( ~inje, i golotinje.
Oskudica ce biti u svemu. Mi to i znamo, ali mi znamo
da sve novo sto gradimo gradimo za sebe i za bolju
buducnost citavoga naroda. Mi imamo sve uslove za bolji
zivot: i slobodu i garanciju da cemo sami b:ti gospodari
u svojoj kuci.
:Z:ene. majke i sestre! Ulozimo zajedno sa cijclim narodom svoj trud da se nas program sprovede u zivot
do zadnje rijeci.
Veliki ideali nasih naroda za koje smo se borili ostvareni su. Izvojevali smo istinsko brastvo i jedinstvo, istje-
�I1J ~ gJl!lta;zlLlJe--
0.1/.i.e- ~ohz.dr:
,OCI/050btlbE JlOMOBHHE
·TPRHlH DJJ. HOC HOBtHRDDPE•
Ham noKper Mopa 611ru jom MacoBHHjH
... AH1"11cj:Hl[UHC1'1
HliJ<f11l cppoHT >KeHa y;aHjei< je CMaT'pao KaO CBOj OCHOIBHH flOJIH'TIHtf~H 33.LI.aT8K OM3COBJb31Bal:be H8tpO.LI.HO-OCJI060.LI.HJJa4KOr fliOKpeTa Mei)Y >KeHaMa. OH je y TOMe HMao aeJIJYLKHX pe3yJIT'aTa. CaMo
je.LI.aH HajHOBHjH rrpH•
Mjep: Y cpe3y KOTop Ba1pOI.U v
TI'Pe:.LI.I<'OHrpecHOM TaKMH4eH>y 3a Mj e·cel( .LI.aHia o6yxaakeHo je y oprai-JH33L(Hjy 1.410 HOBHX )KeHa. AJI.H Taj
rrocao jQlll HJHije y rro-rrryHOC1'1H 3aaprneH. Ha Hoaoo:mo6o~eJHLM Tep111rop11j aM a j ,Oilll HHCMO ycnj eJie .u.a
cae }KeHe rroKpeHeMo Ha pjernaaa.lbe 3a,ll,aTaKa IKIOjH
cmje npe,11, Hapo,li,.Ho-ocJio5o.n;HJia4KHM cjJpoHTOM. YTHI~aj OKyrraT'opa a H>eroaHx rroMaratJa ocTCliBH•O j e j om
Tj)3l"'OB3. Y! .LI.3.H8C ce Ha.pO.LI.HH HenpHjaTeJbH }KHJI3180
ymuby .LI.a lllTO BHillle JbY.li.H OCTaHe ITO CTpaHH Hame·r
HOIKipeTa, K3tKO OH HX MOrJllH! K!Oij)IHCTIHT>H y CBOMe HeHaj).O.Ll.HOM pa,n.y. MopaMo rrocTwhH .n.a oaa1m nouneHH
l'pal)aHHH y H3lllOj 3eMJbYl 6yAe HeTIOKOJie6JbH'BH np.HC'f3Jl'HL(a HaJPO\li.HO-OCJI06IOJ HJiatrKOr rroKpeTa. Ha HaMa
A
je )J<e.Ha<Ma Aa He .LI.03BOJJHMO Aa Hje:.LI.Ha tfeCTHTa )KeHa, I<Oja je .LI.O Ca,ll,a H3 61J1JIO JWjHX pa3JIOra OCT8Jl8
no CTpaHH HJIH Ce KOJie6a, OCTaHe· H A3Jbe O,li,BOjeiia O.LI. J-Ita'c. Y HarneM A<I>}K-y Tpe6a Aa HMajy je.LI.HaKo MjecTo npa·~am<e, ceJbaHKe H pa.LI.HHL(e, }KeJ-Ie 113
Tai<03B3HHX 60JI>HX Kyfia, KaJO K •
OHe H3 Ol'pOTHH>CKHX
KOJifH6a. Mjec'!'o y Hai.Uoj opraHH3al(HjH Mopa ce MjeptHrrH caMo 1
11\peMa pa.ll.y. Mel)yTHM 6HJJO je cJiyllajeaa
Aa ,rrlpiH tH36opy OA6opa A<I>}K-a, Ha rrpHjeA.'IOr .ll.a y
OA6op yl)e Heu<la .z:wyrapwl(a 6oJber MaTepHjaJiuor eTa-
rali okupatora i dozivili potpunu slobodu. Na celu nasih
naroda 'Ilalaze se njegovi najbol-ji sinovi. Pred nama sioje
izgledi sretne buducnosti i ve1ikog razvitka. Ulo:limo sve
svoje snage da to Mo prije ostvarimo. Tskorijenimo iragave fa5isticke trule:li, koju je teska proS.lost okupacije i
nenarodnih re:lima ostavila u nasoj zemlj i. Zasucimo
rukave i ne stidimo se rada. Ne zalimo truda i znoja
kad nismo zalile svoje vlastite krvi. fzgratlujmo S\Oju
narodnu dr:lavu s istom onom brizljivoscu i ljubavlju
kako smo znale izgradivati svoje domace ognjiSte
.fer
kad procvjeta Citava zemlja, procvjetace i na~a \'1;1~! ita
kuca. Kad bude STetna i zadovoljna nasa cijela otatlibina,
bicemo sretni i mi njeni sinovi i njene kceri.
Zivilo vjecno bmtstvo i jedstvo nasih na1 oda I
Zivila sloga i prijateljstvo balkanskih naroda 1
Zivilo mocno bratstvo slavenskih naroda Ilil celu ~::
velikim ruskim narodom!
Ziivili nasi saveznici Sovjetski Savez, Eng:leska t
Am erika!
Zivilo bratstvo i jedinstvo Srba, Muslimana i lin ~.a!
Zivila na8a prva narodna vi ada Bosne i Tierregm in.:!
a nam zivi na~ najmiliji drug Narodni heroj i pn i
.\1ar;al jugoslavije drug Titol
H>a, rrojeAHHe }KCJ-Ie rrpOT (:'CTayjy: »HekeMo rocrro!Ja,
xoheMo pa.LI.HHU.e. « TaM ce cy)J{asa WHPKHa Hai.Uer rroKpeTa, THM 611 ocTaBHJI!H ~more )I<eHe no CTlpaHH. TaKBH·M Hal!HHOM OTe}KaJI\11 611 rrpOBO~ei-be y }J{,lffiOT HaI.Uer AP>Ka.sHor rrJiaHa KOjH Tpa)KH MOOHIJIH3al(Hjy C'BHX
Jby)JJ11 H CBHX )l{eHa KOje XOhe HCKpeHO Aa TIOMOT'Hy
H3rpa,n:H>y Harne 3eMJbe.
Yl.fBpcTitlieMo jeAJJHCTBO Cpmonba, Myc.nTtMaium 11
XpBaTHI.(a
Ocraapy jy.hH. 3a,ll;aTaK Hajw11'per OI<ynJbaH>a cam~.
lJeCTHTHX )J{CHa, MH heMo y j e)l,HO Y4BpCT!H1" j eAHIICTlBlO
rH
Cprri<H'H>a, MycJLH.MMIKH 11 Xp'B2T'HL(a ·H 01-10 he Kao H
.ll.O Ca,ll,a 6HTI1 je,ll,aH O,ll; rJI2BHHX CTy6osa 6paTCTB8 HaPOA2 6ocHe 11 Xepl(ei'OBHHe.
HarnHM rroi<peroM 1cy ,ll,aHac HajaH.rne .ooyxaaheHe
Cpm<mhe, aJJH 1 rropeA ·Jior a HMa 11x jorn K3ajecraH
111
5poj ti<IOjHMa Tpe6a rupHfiH, KOje 'l' pe6a flP'H.Ll.OOH.'l'H.
THM )l{eiiaMa Tpe6a rrpy}KHT'H pyKy, Tpe6a 11M nOMOhH
Onra MapacoaHh roaopH
K8KO OH H OHe lllT'O npKJe ,ll.OTiplfHHje.lf" CBOj )'.lll y
6p3oj o6HOtB'II 3e~1.1~c H cxaan1.1e Aa je Harna 6op61
orrrnTa 6op6a 3a CTBapaH>e 6o.'ber n\HBOTa 'lliTaBOr
Hapo,ll,a. He CMHje~tO ~03B0.1HTH ~a Hai.Uy HeaKruBHOCT HCKOp'HDT·e >JeTHH4KH arCHTI! ca CBOjH l
3}KI! 13
o Hatpo;I.HOM noKpery. Tpe6a oKyrrHT.H Be
pn ·nlbe
J~a 611 ce jOW BHllle :\IOr.lO }'4Bp TJITH je;tHHCTBO
Myc.lHMaHKa ta 11 XpsaTHUa 1a.
,\\et, · XpsanmaMa y fiocHn H X puer
ie jaK •muaj p aKuHQH pun· e e eH
�pop,HH pap, je)J.HOf )J.HjeJia peaKI..{HOHapHOr KaTOJIH4K•OJ'
r<Jrepa 11 Maye·Kose KJIHKe, HajYewhe HX cnyrasa p,a
IIPHI'JY Haw~M noKpery. TaKBHX npHMjepa HMa y XepL(erOBHHH, '1 paBHHKY 11 AHj eJIOBHMa ry3JiaHCKOr oKpyra. oe3 npHJiaCKa THX .IKeHa y HO<P, He MO.IKeMO pa4yHanr p,a CMO H3Bplli11Jle CBOj 3a,U.aTaK OKynJbalba CBHX
iKeHa. Ar<o THM .IKeHaMa nocseTHMO na.IKlhy nOJIIHffH.YKJHI pap,oM Mel)y 1-hHMa 11 cpopMHpalheM o.u.6opa
A<PlK-a y CeJIHMa 11 rpaP,OBHMa, O'HeMoryfiHfieMO YTHL(aj peaKL(HOHapHHX X.pBaTCKHX eJieMeHaTa, KOjH XOfie
Aa npHr<a)f{y r<aKo je Haw noKper nporyxpsarcKH. Harne .XpsaTHL(e Kao 11. cse ocraJie .IKeHe Tpe6a .u.a ce y
liUCl>-y ocjeTe I<ao y csojoj KyhtHi 11 .u.a ce TaMo sacrmrasajy y .u.yxy 6op6ei-IHX Tpa)JJHU.Hj a xpsarcKor HaPOAa 11 y p,yxy nowTrooalba reKOBHHa Koje je 11 xpBaTLKH Hapop, 113BOjeBaO 3ajeAHO Ca OCT3JIHM HapOP,I1M8
Jyro::JiaBHj e. 0He he Tap,a ocj eTI!11111 noTpe6y 4Hwhelba H3AajH~IKa 113 CBOje cpeP,HHe. J1 TO ne 6HTH Haj60Jbl1 HaYHH p,a ce 36JIH.IKe 11 yje.AIHHe ca OpmnilbaMa
11 Jv\yCJJHMaHKaMa.
l1 MyCJIHMaHKaMa MOpaMo jow MHOro noMaraTH.
Jow 11X lbi1XOBa 3aOCTaJIOCT 11 Be3aHOCT 3a Kyfiy cnyTaBa Aa y3MY ar<THBH'Hijer yqewha y pa.D.y. Yiau<a cy
uawe .u.pyrapHL(e MycJIHMaHKe AO.IKHBI1.Jle orpoMaH
npenopoA, JOW ce He ocjeahjy OHrypH11M, jow Hl-fiCY
CBjecue KO.'IHKO y ce611 nocjep,yjy BeJIHKe CHare. Jow
ce HaJiaae y 3811'Bope:HOM I<pyry MycJIHMaHKH, a nojeJ1.!1He lf8CI1jep,ajy peaKL(HjH 11 HeMajy )J.OBOJbHO nOBjepelba y CpnKHI-be .11 XpsaTHL(e.
6paTC1'BO 11. jCJ1:11HCTBO HalliHX HapO)l.a HCKOBaJJO
ce 'l<P03 opyiKaHy 6op6y. 0Ho ce p,aHac Mopa jow sw
11JC ytiBpCT11TII H8 !ljeJiy y y3ajaMHOj nOMOfi• I I<Ojy
H
heMo jep,r-m .u.pyrHMrt yi<a3HBaTH. BeJIHKH 6poj 1136je·rJIHL(a .XpBara t11· Mycm1MaHa HaJraae ce jow no HawaM
rpap,oBHMa. Y!Ma wwro Cp6a H36jerJIHL(a IKIOja ce HaJ
ra3e y Cp61YLjH. Cs11 OtHH JKeJie p,a ce noBpaTe Ha csoja
rrorraJbeHa H YHHWTe.Ha orlhHwra. Ty Tpe6a .u.a .u.otje
; ~o 113pa}Kaja Harne 6pa1T'CTBO. CpnKHI-he, MycJIHMaiHI<e
11 XpsaTI1L(e He 611 6HJie YyBap111 Te Harne seJJHKe reI<OBHHe, aKO je He 611 CBaKHM P,aHOM Ha p,jeJiy )J.OKC:l3!1BaJJe, rrpy.IKajyfiH nOMOfi OHHMa KOjH cy nO)!. TepopOM OI<ynaTOpa HanyCTHJIH CBOja OflbHWTa. no30BI1.1110 Hx .u.a ce Bpare y csoja IC'e.na H norpyp,HMO ce
6paTCKH p,a Hal)y 06paryeHa CBOja lloOJba. noM03HMO
HM 11 np11 Harpap,lbH nonaJbeH.HX Kylia. HeKa HaM Kao
yaop CJIY}Ke npHMjC'pH, 11<'30 lliTO je 3KL(Hja )!{eHa no,nrpMelJa I<Oje cy caKynJbaJie cjeMe 11 csaKojaKy .u.pyry
rro~wh 3a c-naJbeHa MycJIHMaHcKa ceJJa, P.OK MYCJJHMaHKe THX Kpajeaa HC110BpeMeHO yyecrnyjy y paP,HHM
LJeTaMa noMa)!{yhH CpnKHllbaMa p,a o6pa.11.e 3eMJbY 11
aajep,HH4I<H HAY c 1-hHMa Ha KOHcpepeHu;Hje. TaKBOM
ocTsapelhy 6parCTBa Ha P.jeJiy 11pe6a o.u.Max p,a npHcryne CBe Harne aHTH<jlalliHCTKHJbe. oe3 6pa1'CTBa 11
je;VIHCTBa, MH CMO 6HJIH ocyi)CHH 11<1 y3aja!\tll0 HCTpe6JheJue, rra ra aaro MopaMo ytmpwlmsaTH HeyMOpHO 11
plljClJjy 11 .n,jeJIOM.
3a!lBQJf Harpal(lbe
.. . Hallie ceJio .n,aHac ocKy.n,ujeaa xpaHOM. He.n.oCTajy HaM HajOCHOBHI1je l10Tpe6e 3a )l<l1BOT. )J.jeu;a cy
CI<•opo rroTnyHo roJia 11 6oca. TaKBO je OT'aJbe 11 no rpa.lJ.OBHMa. BeJIHK11 6poj HX je p,o6paM .n,HjeJioM paapymeH, c[Ja6pHKe YHHwreHe 11 nonJhaYKaHe. Csy.u.a ce
s11~c rewrnr ocTai~I1 paT a 11 Henp11j aTeJbcr<or nycrromeH,a. Hcnpr1jareJb HaCTOjH .n,a liCKOp11CTl1 uawe naTIht' II CJia60CT11 ll Jl.a HaC rryqe 113 OBHM !!OBlfM llperrpe-
KaMa. l1 He caMo TO, Hero fie OH YYHHHTH CBe p,a
CTBO!pH jOW BI1We nOTeWKOfia Ha nyTy 06HOBe 11 113rpa.n,l-be. AJIH Ha·c H!Hlje CTpax rrorJJei'aTH y OYH rewKoj CTBapHOCTH. HapO,l!, KOjH je 3Hao paTOBaTH, no6jet)I1BaTH 11 fHHY11H 3a OBO lliTO CMO p,aHaC nOCTI1fJlll',
Helie P.03BOI7IIH'I'H Henp.HjaTeJbHMa .u.a HaM yrpoae oHo
3a wro je npoJieBII1HO TOJI·Hl<O KpB11. Hawa je .n,y}I<HOCT, .n,a CBOje BeJIHKe BOjHl1114Ke H llOJLHITIHlJIJ(Ie no6je.n,e
KPYHI1WeMo HOBOM no6jeJIJOIM, no6je.u.oM Ha rroJby npHspe.n,e H o6HOBe. MH MopaMo .11.a .H3By4eMo Hawy aeMJbY H3 OBe 611jep,e 11 HeHMaillTIHHe. MopaMO p,a CTBOp11MO o.u. B·OICHe H Xepu.erooHHe, Koja je 6HJia nonp11wre JbYTHX 11 CJiaBHHX 6ojesa IHI KOja je HajBI1We CTpa,ll,aJia y osoMe pary, a·eMJbY 6orarry 11 Hanpe.u.Hy.
3aro Tpe6a MHoro 'l'py.u.a 11 y TOMe ce cacrroje
HOBI1 HanopH, I<Oje Tpa)f{11 O,ll, HaC CBHjy OCJI060i)eHa _
Hawa aeMJba. CaMo rrpeKo HOBOr o.n,p11u;alha 11 yJiara1-ha KpajlbHX Hanopa LJHTaBOI' Hapo•n,a, nO.U.HrHyheMO
.
Irawy 3eMJbY 113 pyweBHHa. MopaMo Ha Hawa rroJba H
y cpa6pHKe HM lJeCT·O HeJI.OBOJbHO HaxpalbeHe 11 ca
BpJIO I1p11MHT11BHHM cpeTCTBHMa 11 I11p%7111.4HO •
O!'OJbeJie.
Ha TO HaC 06aJBeayje· HaWa 6y.n,yfiHOCT H )!{pTBe KOje
CMO p,aJIH y 1'0Ky OBe 6op6e. J1 Te TeWKOfie Tpe6a
H3,ll,p)!<aTI1 .n,a 611 lliTO npHje CTBOip11JII1 HOBI1 )f{HBOT.
Tpy.n, 11 pa.n, I<OjH 6y.n,e yJiaraH Ha H3·rpa.1I.J-by aeMJbe
l.J,'HijeJJHheMO CBH 3aje,ll,HO H.CTO Ol.JaKO, Kall<10 CMO U,Hje.HI1JI11 BOjHI14Ke rro6je)l.e 11 xepojcTtBa Ha 6ojHOM TliO.Iby. CJiaa11heMo I<ao jyHaKa caaKor yp,apHI1Ka y pa.n,y
11 11CT'HL(aTH npe,l!, U.11jeJI11M HapO.IIJOM TaKBe np11Mjepe,
Ha•OTOjehH CBaK11M .n,aHOM .n,a no60JblliaMO )!(J1.BOT OHI1X
I<OjH HajstHme 11 HajTe)f{e pap,e.
Y nojeJI.HH11M Hawi1M cpeaoBHMa, caMo y npeJI.KOHrpecHOM TaKMHlJelby .n,ar;o je no 50.000 paP,HHX
,ll,aHa. Befi cy llO,ll,HrHyTH MHOfH H3lll11 MOCTOBI1, OCIIOC06JbeHe cy MHOre Hallie cpao6p11Ke, a y HeKHM HaWHM
rrpe.11.y3·eh11Ma rrp'OH3BO,ll,H ce B!H[lle Hero wTo ce npo113BOAHJI·O np11je para. AJIH TO cy caMo noLJel(H. O.n. 11ac
ce rpa)f{l1 ~moro BHwe. HajrJiaBHHje •CIBoje CHare ;\.JOpaMo 6au;11T11 Ha rrornyHo ycnocrrasJbaJbe cao6pahaja,
J<aJKO 611 npeKo J-bera MorJIH npeB03ol1.1'11 xpaHy Koja je
cnpeMJbeHa aa Hac y BojB·O~HHH 1 Cp611j11 11 Ha6aB11.
Jba'fl1 CHpOBHHe 38 Hallly HH,ll,yCTpHjy. J1 Ha TOM nOCJIY
rpe6a .n.o .n.oi)y .n.o 11apa)!{aja Harne )!{eHCKe pyKe. Hawa
pa.rr,Ha apMHja 33llOCJieHa Ha H3rpa.1I.J-bH 3eMJbe MOpa
611r11. rJiaBHa 6p11ra Hac )f{eHa Kao lliTO je y pary 6HJia
HaUia Hapo.n,Ha apM11ja Koja HaM je .n,oHHjeJia CJio6op,y.
O.n.sajajMo o.n. CBOjHx y.ctra .n,a 6M1OHH KOjH pa.n,e: TeWJ<e
llOCJIOBe 611JII1 CHTI1. Ha Taj Ha4HH H JI.pyrOM na)!{J-bOM
I<Ojy heMO yKa3aTI1 HaWI1M pa,ll,H11M je.n,HHI1U,aMa, 110·
T<a3afieMo pa3yMH.jeBalbe 3a lbi1XOBe Harrope 11 Haj6oJue
l110MOh11 H3rpa.n,lby CBOje 3eMJbe.
CeJbaH«e, pai(HHL~e H HHTeJie«r.yaJI«e •. .
Y OBHM nOCJIOIBHMa 06HOBe H H3rpa.1I.J-be Hallie 3eMJbe,
cBaKa )!{eRa Tpe6a .u.a Hai)e CBoje o.n,rooapajylie Mjecro.
.[LpyrapHu;e ceJbaHKe, rpe6a p,a cxBaTe .u.a je nope}:t:
lbi1XOBe CHare .n,aHaC Il0Tpe6Ha H 1-bHXOBa llOMOfi rpaJJ;OBHM3. Y rpaP,OBili1~1a Ce H3JI23e CMjeilJTeHa CB3 !Iailla
,ll,p)f{aBHa Ha,li,JieUITBa, cpa6pHu~e, IlJKOJie 11 T. .n,. Eea 1-bHXOBOr pa.n,a He MO)f{e ce 3aMRCJIHTH pa3BHITaK Harne
3eMJbe. Be3 pa,ll,a HH.li.YCTpHje H aaHara ceJio He MmKe
,ll,06HTH TOJI11KO nOTpe6Hy po6y. 3aTO ORO Tpe6a .11.3
)J.OHOCH CBOje npOH3B·O~e y rpa.n,, KaKO 6H C.P. ca lbHMa
CI-Ja6.n,j eJIH paJI.HI1U.H, LJHHOBHHI_(H 11 OCTaJIO rpatjallCTBO .
CaMo Ha raj Ha•mH paas11.he ce npaBHJIHa pa3MieHa U3\1el,y I pa r(:l H CeJia 1i l-b11XOBa Mei)y•006Ha IlOMOh.
�Be.rJJHKe cy JI.Y}l{HOCTH pa,u.H~a. Oae ce .n.aHac MOpajy 3aJIIOI}I{H11H OOHM CHaraMa ,lJ.a y..u.apHH"lKHM pa,LJ;OM
)J.OIIpHHecy lil\1'0 6ip}l{CM IIO)J.H3aJby Hallie rtpOH3BO).(lbe.
0pOH3Be:p,eHHM )J;06pHMa 1'pe6a 3C4l[.OBOJbH.TH II011pe6e
L!HT<l!aor Hapo.u.a. MH heMo .n;otmrrH noMtoh H ca CTipaHe,
aJ ce IIipBeHC'l\BeHO MOpaMO OCJIOHHTH Ha CBOje BJiaIH
CYI'H'fe rnare. Kpoa ·CHH)J.HKaTe 11pe6a .n;a ce o,a;raja,Mo y
IIOSOtM y.n;apHHI.!KOM .n.yxy, KaKO 611 KaO CBjecHe rrpHrra,u.HHU,e pa.u.;HJH.I.!Ke KJiace IIITO mune .u.orrpHHHj e.Jie
ytJBplllfielhy 11 rrp01I111p11Balby TCKOBHHa OCJI060.U.HJ
!aLJKe 6op6e.
Hame HHTeJJeKTyaJIKe 1 Majy TaKo~e MHJOII'e o.u.roH
aopHe .U.Y}l{HOCTIH. Tp• 6a Halll .ZJ,p}l{aJBHH anapaT OCBjee
)I<JWfH HOBHM pa,li#H.M CHaraMa. Tpe6a 6y.n.Ho l.!yBaTH .n;a
ce y Ibera He yByKy J
bY.U..H KOj:H 611 TPYJIOM 6H,POKpau,HjoM ·1-:1 no)J.MHlmaalbeM oHeMoryhaJBaJIH npaaHJiaH pa.u.
Hallie HapO,n;He BJiaCTH. J1HTeJICKTyaJIKe 1'pe6a ,n;a Ce
1IpiHXBaTe IIOCJia y KaHU,eJiapHjH, III~OJIH J:i pa3HHM
yC'raHoaaMa, He so.u.ehH aaca.n;a pay1.1Ha o TOMe .u.a JIJH
TO O.U.fOBapa IbHXOBOj K!BaJIHqmKau,HjH. f.nje jOIII HH!C'Y
oTaopeHe rHMHaaHj e rrpocpecopa·UJ;e Miory 6H'11H .n;.o6pe
yll!f1'eJb~e HT.U.. MopaMo cae aaoje HHTeJJeKTYaJIHe
CITOCOOHOC'l\H O.U.MaX KOpHC'l\HTH Ha OH'I1M IIOCJIOBHMa,
J
{IOtjH cy Haj[FpelJR
00)J{p11BOBHHM pa,u.OM H yaajaMHOM IIOMOflH pa.u.11'111
U,a, CCJbaHJrn: H HHTCJieKryaJII<H Y4BpCTiffieMO j Olll
BHme uawy pa.n;Hy apM11jy 11 Hepaap,BojHo noaeaaTH
rpa,n; M CeJIO.
J)pura 3a cupol!a/.1 u MHBaJJH/.1e
l1Ma jow MI-IOno nocJroaa aa I<Oje 11apo.n; QlJeKyJe
.11M IIpBeHtC'TBeHO npnCTyrrHMO MH }l{eJ-Ie. 5p•
ara OKO
,LI.OMOBa r.u.je he ce CMjeCTHTI1 Hallla pa11Ha C11pOL!a~LJ. HJ
HHBaJIH,LI.H, crra.u.a Mei)y 1-1awe Hajaa)ImHje aa,IJ.aTKe. MHIIH·CTapcrno cou,11jaJ1He noJI111111Ke tBeh je rrpaumo pjewaaa&y wx aa,n;aTa• a. AJIH TY • ao 11 cByr.nje aKo He
K
K
6y .n;e IliOili,pWKe O.U.03.U.O, He fie 611111 IIOTIIYHOr p1 ellle111j
lba. 04HCTJ1MO 11 ype,li;HMO Te ,LI.OMOBe, Op,BOji1MO 3a
tbtHX OHO, 6ea Liera Mory uawa .n;oMah11HCTIBa. CrupeM11MO ce .u.a 6y.n.eMo aaciiMTaLIHU.e • HYA11~e y '!111M
11
;~OMOBHMa. Hei<a caat<Jo tC'11pOLie ua~e y Hallloj )J{eH<11
osojy 1
11Bry6JbeHy MajKy. YJIO}l{11MO cae caoje Hanope
011<'0 IIO.U.113aJba Halller Hapo,n;HOr IIO)J.MJiaTKa ...
)~a
MY! heMo crehH IIMCMenocr, ocBOjHTH KYJJTYPY H noJ
!YIT111JKO 3Halbe
.•.Be.rmKa je Henl1cMeHoCT 11 KYJITypHa aaocTaJIOCT ualliHX }l{eHa. To je Hac~e~e OHora crapor, npo1' HB Liera tCIMO ce 6op11JIH 11CTO TaKO ).(OCJbe)J.HO KaO H
npoTJHIB oKynaropa. M11 MopaMo noTrryHo JII1KBH.U.HpaTH HeiiMCMe.HOCT KaO OCHOBHY rrpenpeKy HallleM KyJITypH.OM, npocBjeTHOM a noJIHTHLIKOM ya.n;HaaJby. DncMeHOCT MOpa .n;a HaM IIOCJiy}I{H KaO BO)J.11h Ha IIOJby
Ca1 BJia~l1tBalba OITIII'I'e KYJIType H llO,li;H3alba IK'YJITypHOf
cTeneHa tfHTaaor Hapo.n;a. DpeKo opraHH30BaJba
aHaJicpa6eroK11X Tea1.1jeaa, Koje cy )J{eHe H .u.o ca:.u.a
O,ll;p}l{aBaJie ya IIOMOh HapO,li;HI1X O)J.6opa 11 HamHIX
ceocKHX Y411TCJbHI.l.a, MO}l{-eMo .u.a tcaBJia,u.aMo HerrHCMeHOCT. PeayJITaTH rrpe.n;KoHrpecHor TaKMHLielha y
TOM III1TaJby y MHOfHM Kpaj etB11Ma cy BC,'IHK11. CaMo y
I(J
bYI.!KOM cpeay HaylJHJIO ce LIHT'aTH H II11Ca11111 489
>KeHa, a Ha aHaJicpa6eTCKHM TeLiajeBHMa y1.1ecrnyje jolll
1.450 )J{eHa. Do TOM IIJHTaJbY Tpe6a ce .n;aJbe HaTjeU,aTH. AJ ruw OtCTaHeMo Ha TOMe ,u.a uayttHMo caMo
m
;3() CJIOBa, IIHCMO 1'11Me cse IIOCTHfJie. Mopa1110 uenpe-
CTaH• LIHTa1'1i 11 Ylllf'TH, lllro he HaM noCTerreHo .n;aTH
O
HOiBa Ca3Halba 0 ~YAHMa H }l{HBOT'y. MH y:BHjW HCTHLI·eMO .n;a CMO Ce 601p:HJLH H .n;a ce 6op!H!MO 33 OCTBapelbe
6oJber }l{RBOTa. AJiil1 1pe6a 611TH Ha4111C'ro c 1'11M, .n;a
6e3 IIHCMCHOCT:H H OlllliTe KYJIT'ype, HeheMO MOhH .n;a
oCTtBapHMO 60JbH }l{HIBOT. HeheMo BHllle .u.a }l{l1Bl1JMO
OHaKO npHMHTHIBHO KaO WTO CMO IIpHje }l{I11BjeJie!
MjeCTo .u.paeHHX f!Jiyroaa I-<Oje cy qecro 11 caMe ayi<Jie, MH Beh ,li;3HaC 11MaMO Ha CBOjHM IIO~HMa 11 rrpae
TPaKTope. MjeC'IIo T>POIIIHHX IHI MpalJHHX ceocKI1X Kylia,
MH heMo H3r,Pa.zl/HTH MHoro Jberrllle 11 y .u.o6HHj e. MH
heM,O Haiiiy HC1'pe6~eHy croKy aaMHjeHHTH MHoro
rrJieMeHHTHjoM nacMHHOM. M11 HeheMo BHllle OHaKO
IIpHM:HITHBHO .n;a H3rpa~yjeMO I<yime H cpa6pHYKe npo113BO)J.'e. .lJ.a OH TO CBe MOrJII1 OCTBaptHT'I1 Ml1 MOpaMo
C1'efi11 3Halha, a rrpHje Tr
OUa MOpaMO IIOCTaTH TIHCMeHe.
Ka.n; mU<BI1,li;HpaMo HerrHcMeHoCT H .n;o6HjeMO OCHOBHY
Hao6paa6y, OH/J.H TCK MO}l{eMO CTHU,a'nH· Befie 3Ha•bc.:,
I
l<'Oje ht HaC Hayi.!HTI1 KaKO 11pe6a ,n;a 113rJieA<-· XHrHjeHCKa Kyiia, KaKO CC ynpaiBJba TlpaKTOptOM, K~KO ce yHarrpei))'Jt C'I'Oa4pCTBO H T. )J.. 36or rora o6jau~1.MO CMpT
HeiiHo1eROCTH! H11 JC..U.Ha ce~aHKa, .u.oMahHu,a H pa.u.HHU.<~ HI! ·~ MI1je Aa oCTaHe Herri1CMeHa. O~raHH3yjMo
aa )!{~He nonyJiapHa npe.u.aaalba 11.3 paaHHX HayYHI1X
I'paHa, KaKo 611 ce 11 TI1M nyTeM MOT J1 ? Y3AI13aTH.
OpraHH3yjMo pa3He cTpylJHe TeL!ajeae (MaiiiHHCKe, caHHTeTCKe, )J.OMafil1lJKe, ar,pOHOMCKe, Tpa!!<'rOpCI<e), KaJ<O
611 ce npeKo Ihi1X ocnoco6HJie aa CTpyi.!He pa.n;oae. Y
WM rFOCJiy heMO Ha11hl1 Ha IIOMOfi Hallie Hapo.n;He BJiaC1\H 1 MOha heMO ,n;a IIO,ll;lfrHeMO K)'JITypH11 11 eKOHOMHI
CKH CTerreH C!BOra }I{HBOTa.
nope.u. rrpocajeTHOr H KYJITYPHOr Y3.U.113alba, TpeH
6a Mei)y }l{eHaMa pa31BHT, Haj}l{HBJbl1 OOJIHTHLIK'H pa.u..
H11}e PJOBOJbHO 611TH caMo npHcTaJIHU.a Hapo.u.Ho-oCJio6o.n;I1JlaLIKOr noKpeTa, He'l'o ·rpe6a 3Ha11w 11 Iheroae U.HJbeae H MOhH ce CHafiH y CBHM IIOJIHTHLJKHM IIHTalbHMa.
MH CMO }l{eHe 11 IIOJIHTHLIKH 3aOCTaJII1je OA OCTaJIHX H
MopaMo ce aa11o ynopHo •1113rpa~RBaTH. Kpoa CB3ii-<O.U.HOOHy 6op6y 11 WHpoK11 noJIHTIK4KH PM MelJY )J{eHaMa 113Bp1I111he Ce IIOTIIyHa ,n;eMOKpa11H3aU,I1j a )J{eHC'KHX
Maca. Jli1HHj a HapO.U.HO-OCJI060)J.HJiaLIKOr IIOKpeTa,
611he HaM MHOtro 6JIH}l{a. Jow heMo .u.y6Jbe ocjeTHTH
IheHy t111CllpaBHOCT 11 HeheMO }l{aJI!fTI1 CBOjHX CHara .n;a
Je .n;o Kpaja ocmapHMo. 0cJio60.U.11heMo ce CKylJeHoCTH H IIOrpeiiiHOr ICXBaTaJba, KOja cy HaM ce BjCKOBHMa
HaMeTaJia, a HaprOt'lliTO y [l0fJICAY Haiiier IIOJIO)J{aja H
yJiore y .n;pylllrey. 3HaheMo y nomyHOC1'11 .n;a ou,HjeliHMO KO 3aCJiy)J{yje IIOBjepelbe Hapo,n;a R HeheMO HHI<a,ll;a .n;aTH f!!O)J.pWKy 11JII1 CBOj rJiaC OHOMe, KOjH f'O He
aacJiy}l{yje.
1
CBe 3aJ1aTKe npoBOJ1HheMo KP03 OJ16ope HOC/>-a
no o.n;6o.pHMa A<t>)f{-a MHono ce pa,u;H.o~Io. O;~.p)J{a
aaJie cy ce MHore KOHcpepeHu,l1je, apwHJia cy ce T31<.\tHlJelba y CHHM Ba}l{HHM noCJIOBHMa. AJIH H nope;~. rora
OCjefia Ce )J.a MH jOIII HHCMO y IIOTITYHOCTH )'IV10:IIHJie
caojy opraHHaau,Hjy y HO<t>. Jow cy HaM noMaJio c-rpaHe I<OHcpepeHu,Hje I<oje AP}I{H HO<t>, a Ha Kojm1a ce
.U.OHoce aaK~Y4U.11 Koje H Ml1 )KeHe rpe6a .n;a crrpoao.U.HMO y )J.je.JIO. Ha THM KOHcpepeHU,HjaMa pHjen<O
HCTy,rrajy }l{eHe, HaKO HMajy Be.Jli1KOr rrpaKTH.LIHOf
HOKyCTBa 3a pjelllaBalbe MHOfHX IIHTalba. Jow Ce He
OCje-fiaMO .U.OBOJbHO OHUypHe Ha aaj e.rt.HHlJKOM IIOCJiy C3
HalliHM .u.pyrOBHMa. YKIOJIHKO .rt.OHeceMo O.:I:JIYKy sa
cBplllaBalbe HeKor noc.11a, l!eCTO ra csplllaBaMo caMe y
OKBHpy CBOje opraHH3aU,Hje, a He C f31'p3MO 3a DO·
�KpcMannja Caanti H3 WejKOBHha noa.n.paBHJJa je KOHrpec
ucnpe)l. )l<ena 51-lp'la:
. . . MH >KeHe 5up'!a jow CMO 1941 ro.n.HHe no'leJJe nannH
11 na1 HJJe ce. Eao aeh 'leTHPH ro.n.~IHe KaKo je KoMyiDICTH'ma
napTuja )I.HrJJa yCTaHaK Ha WejKOBHI!y H EHp'ly. MH ra HHCMO
HMaJJH Cy'IHM JI.HhH, Hero CMO y3eJJif CjeKHpe, JJOnaTe, KOJbe ~I
Bll~le na CMO JI.HrJJH ycTaHaK.
M11 )f{ene CMO yaHjeK Hawoj
BOJC~H y cycpeT H3JJB3HJJe. 3o6oa XJbe6 CMO jene, a aaxHpy
npu611pane H paJneHH~HMa H nojc~u Aaaane. PaT cc ca.n. aaapwuo, a MH HeMaMO HHWTa. HeMaMO Kyha, lleMaMO O)ll!jeJJa .
Ca.n. HaM BaJba ycTaTH, MOpaMO TO CTBOpHTH.
MnnKa KyKnli ca Koaape :
»OcjehaM ce cpellHOM wTo Mory y cnooo.n.HoM Cap:::ieay
nu3.n.paBHTH npau KOHrpec Hcnpe.n. )!{ella npHje.n.opcKor cpeaa H
Hcnpe.n. Ko::~ape . MH CMO 4BpCTO CTajaJUI ya Mna.n.ena CTojaHoHHha H ya Wowy, KOjH cy npn11 .n.owJJH Ha Ko3apy H no.n.arn11
ycTaHaK. MH cMo .n.ane cnoje CHHOBe "' caojy 6paliy .n.a ce npowHpH y Ko3apu aojcKa H ynHwTaaa nenp11jaTeJb. Henp11jaTeJb
je Ha Ko3apy nocnao TewKy u aeJJHKY ocpaHJHay, nocnao 80.000
BOjCKe )l.a YHHWTII Koaapy. 011 je paCTy(JHO Hapo.n. Ha CBe 'leTHpH CTpaHe, anH ce Koaapa yn11WTHTH ne MO)f{e. Ta.n.a cy
lt<ene o.n.p)f{asane cacTaHKe H caMe ce611 nocTaBJbaJJe aa.n.aTKe.
)l.oHujene cy aa.l(aTaK ,l(a ce npowHpl! aojcKa. flpaBHJJe Mane
KYHHU.e Ha KoaapH.
OcHOBaJJe pa.n.He 'feTe 11 ooaBHjewTajHy
cyA<6y, Ka.n. je cjlpoHT 6no 6JJH3y, .n.a ce HHKa.n.a .n.pyros11 ne
H3He> aAe OA ueupHjaTeJbCKe aojcKe. Ca.n. )f{eHe noMa)f{y naWHM
BJJaCTHMa. ,Llpyrap11u.a fleTpa fpa6oa11u.a opana je c11ponnbH
ca CBOji1M BOJIOilHMa ::!0 )l.aHa. )l{ene fi(JHje)I;O(JCKOr Cpeaa y•Je
y Te•JajeBHMa, W11pe opaTCTBO H je)I.I1HCTBO . .[Lpyrap11Ue, .11.ajeM
saM 'la~y p11je•1 .n.a heMo jow a11we pa.n.HTH na 113rpaAH>11 nawe
}J.eMOKpaTCKe <J>e,ll,epaTI1BHe jyrOCJiaBHje, .n.a HaM oy,ll,e 'faCT H
Bjepa, Aa je uarpaJ1.11MO, Aa naM cja Kao cyHu.e Koje ce pa~a
H3 ae,~~;pa ileoac.
Ha4Ja Kony.a.ep 1-13 MocTapa:
Ll,aHjeTa JlyKHti 113 KoH>I1U,a:
»11Ma y uac )J{ena, Koje cy H3ry611JIC no .n.sa 11 TPH cnua .
Ka.n. CMO 'IYJIH )l.a cy naJIH 3a CJIOOOJI.y Hapo.n.a, XTjeJJH CMO HM
113pa3HTH cay•1ewhe, an11 OHe, HHCy XTjene npi1M11TH. roaopHne
Cy : '> AKO HaM 'iCCTHTaTe CJJaBy HaUJI1X CI1HOBa np11MHHeMO.
Haw11 cuHoau llHCy yMpm1 .n.oK nocTOjl1 rpy.n.a ua Kojoj cy ce
POJI.umr «. Y .n.aJbeM csoM roaopy ona OUJTpo ocy~yje Ma'!eKa:
»To je pa36ojmiK Koj11 je paaau nasennliy, 4HTaBo je
BplljeMe hyTao, 11aKo je BI1JI.I10 Kpaonpon11lie uaw11x uapo.n.a.
IIHjc llHKa.n.a JI.I1rao rnac, u11je ce IDJKa.n. HH aa KopaK noMaKnyo
JI.a noMonte naweM HapoJI.y. KaKo cy 1110r.~H V!aaH PH6ap 11
B;la)I.HMHp lla3op 11CTyni1TI1 na 'leno nawer uapo.n.a H 6opHTII
ce, MOrao je TO H Ma•teK Y'II11111TI1 11 nOMOHI1 nooje,l(y CJiaBeHCI<IIX napo.n.a. He MOJKe OH 11 nelie OI1TH na '!eny napo.n.a. To
X(1 BaTCKI1 HapO)I. HC MO)I<e )1.03BOJII1TJ.1. J1Ma nonOBa, l<OjH pywc
HapoJI.HO je.n.HHCTBO. TaKse Jby.n.e ne Tpe6a wTeJI.HTH, 6uo 011
6HCKyn, Ha.l(OHCKyn 11.'111 nana. XpaaTCKe )l{ene, Ha naMa je .n.a
TaKBe npoHaljeMo, .n.a ce He Kp11jy 3a caewTeHH4KY MaHTI1jy,
.n.a o.rr. ~pKBe ne npase 6yHKepe, .n.a o.n. ~pKae 11e npaae napony
3a Kpaonpon111ie! H11je.n.an o.n. lni1X HHje JI.Hrao npcT ,11.a cnpllje•m KpBOll(JOJII11H'., Hero cy fOBOpHJIH ,na TaKO MOpa .n.a 6y.n.e H
)J,a caMo XpaaTH Tpe6a .n.a >KI1Be. Haw Hapo.n. noKa3ao 11M je,
.n.a CBH HMaMo npaao .n.a )I{HBI1MO. CKosao je 6paTCTBO 11 jeJI.I1HCTBO. To je Hajselie )J,jeno Hawe Hose cpe.n.epaTI1BHe JyrocnaBHje. MH heMO OCTaTH BjC(JHH HaWOj HapO)I.HOj BJiaCTI1 H UalUeM
Mapwany T11Ty. 3a uac JKene cy roaopHJJH .n.a Tpe6a )J,a 'IYBaMo Kyhy H' .n.jeu.y. 3a Hac cy H .n.jeu.a 11 Kylia, aJIH 3a Hac je
11 nOJTI!TI11<a, jep CMO AU1 rnaanu aacnHTa•JH caoje .n.jeu.e. Tpe6a
)J,a HX BaCnHTaBaMO y opaTCTBy II je,l(I1HCTBy, jcp CaMO fJKO
MO>KC~\0 ca•JyBaTII uaw OTICTaHaKc:.
Boca BnnanoaHii, MOHononcKa paJI.HI1~a:
»Meljy MOHOflOJICKIIM pa)I.HI1~aMa HMa CKOpO nona y.n.apo.u. nona Koje cy .n.ane KpB aa uawe parbeHe 6opu.e.
i lpe.n. llaMa )l{eHaMa cToje jow MllOnr 3a.n.aTU.11. Tpe6a 11.a npHIjeMo yLTaWKHM n 'leTHH'IKI1M MajKaMa, .n.a HM noKa)l<eMo npaau
nyT. J1CTo TaJ<O Tpe6a .n.a ce cTapaMo aa nawy .n.je~y • .na Ka.n.
O)l.paCTy, nOCTaHy 'JCCTHTH JbYJ1.11 HaWI1X Hapo.n.ac.
lil1~a, a a11we
»)i{ene rpa.n.a MocTapa y•JeCTBonane cy y Hapo.n.no-ocno60JI.MJJa'IKOM ycTaHKy jow npBMX )~;aHa, )l.ajylil1 OJI. ceoe CBe UJTO
cy Morne. 11 nope.rr. Tepopa HHjer.~a~a. Trumjana u .n.o111ahl1x uaAajHI1Ka, )f{eue MocTapa npe6po.n.11ne cy cse Tero6e noceh11
no.n. cjlepel,IOM nywKe, xpany u OI1JITeue. 0611naaHne cy Tpl1,
•1eT11p11 nyTa na .n.an .n.a 11x cayrlje pa3necy, .n.a JKeHe .n.o~y JI.O
cs~1jeCTH 11 npaae HCTI1He.
.[Lpyrapuu.e, )l{eHa npaooopal.{a na
MoCTapa HMaMO 40, He opojeliu one, Koje cy nOrHHyJie 1943
II 1944. J1aKO CMO CTape MYCJJHMaHKe, HnaK II11CMO TOJII1KO JaOCTaJie, jep OBa '!eTBeporO,l(HWiba 6op6a je OTBOpMJia 0'111 CF!aKOj
1Ken11. Bul)eJIH CMO WTa je npaso 11 KOjHM nyTeM Tpe6a .n.a
rw~e111o . 3a spujeMe neTe ocpaH311Be y MocTap je CTI1rao a~.111KH
6poj TCWKIIX paJbeHHKa. HMC,\10 Ml1 llHTaJIII je Jill TO ~'lf·I.!P
'lie .,:aJ!OBIII• 1 11'! I iepo Kpaj11na, Hero je TO OHO HaW CHH, KOjl1
1.
je nowau ,l(a .n.a caoj )KHBOT 3a nawe ocnoooljeH>e. JJ.pyrapHI.{e,
" 'I BajTe TeKoBmJe Hawc 6op6e, AP>KHTe ce pecjlepaTa 11 Ja.n.aTaKa nocraBJbCHHX npe.n. Hac. HcKa TO ue 6y.n.y caMo cjlpaae,
Hel'O flOKalKHII\0 TO 11 Ha .n.jenyc:.
»JJ.pyrap11u.e, rosopHM BaM y 11Me 6opau.a 29 Xepu.eroBa4J<e )I.IIBII311je KOja CC nOCJIHjC no6je)I.OHOCIIOI' nyTa npeMJ
Hawoj I ICTJlll 11 CnoBeHa•JKOM npu~wpjy spaTHJia y nawy .a.pary
Xepu.erOB11Hy ... JJ.pyrapHu.e cy MH npu nonacKy nopy•111JTe .u.a
BaM np11'1aM 0 AIIPJbMBOM cycpeTy HaUJeM ca opahOM CnoBeHU,HMa. }J.a JIH TH KpajeBI1 np11na.n.ajy naMa HJIH He, JaHCTa HaM
je 6ecMncneuo o TOMe rosopnTH. HapO.ll je nocn11je 25 ro.n.11na
pacKHHYO naHu.e u 3arpn11o nawe 6op~e jyHaKe T11Toae aDMI1je.
M11 He MOlKeMo roaopHTH o TOMe .n.a JIH TH KpajeBH np11na.n.ajy
llaMa 11J!H He. MH TO ocjeliaMO H ocjeliane CMO Ha CBaKOM KOpaKy ,ponaaeliu Kpoa u.a11jelie Koje je Hapo.n. 6au.ao ua HaUJy
ApM11jy, Jby6eh11 11ac 11 rpneli11, )KeHe 11 CTapu.ll cy nJiaKaJII1 o.u.
pa.n.ocnt . M11 CMO ocjeTI1JJH .n.a cMo je.n.noc:.
Tpe6Ho .n.a H3HeceMo csoje npe;urore npe ;~ o;1.6 u p ~
HO«P-a, KaKo 6H ce OHIL TaMo npO,l.HCKyToBaJIH 11 ycBojHJIH H K3KO 611 Ce 33 lbHX 3a.'lO)J{'HlO H 0;1.60p I-!0¢-a.
Te Hallie rpeull{e, YKOJIHKO HX O,LJ;~tax He yKJIOIIHMO,
MOry ITOBeCTH HaUiy OpraHH3a~Hjy nyTe).t H3BjeCHOr
o.n;sajalba o.n; onher Hapo.n;Ho,r noi<pera, Uiro 611 6n.;ro
spJio nJTerHo. ,Upyrap111.1e, HaMa je CBHMa Mjec-ro y
HO«P-y. Cal\10 Kpo3 YI<JbY'Il1BaJbe HUUIII . · o '!oop:I y
O.B;60pe J 10¢-a, MOhl! he IIDUIU opi llllli.:IUUilj:.l .ll.U !ICKO-
pHCTH 38 .ll.OOpO Hapo.n.a CBe CBOje CHare H .ll.a y<BHjeiK
6y.n;e y TOI<y H8jB3)KHHjHX H HajXH.THHjHX npo6JieMa H
.n.orai)aja.
HaUia noMoh .n.p)KaBH 1 HapO.ll.IIHM BJiaCTIL\1<.1, 11.1
11,
I<ajy Hac je noeBao HaUl najMMJlHjH )l.PYI' Twro, c~
C'I'OjH ce y H3BpUielhy HaBe.n;eHHX 3a.n.aTai<a. I JawJ.nJ
ai<TKBHH.M yLJeUiheM y HO«P-y, y3 noMoh csoj 11x pyi<nBO,li;Ho~a. Mil
fieMO ycnjeWHO 113BpW111 J! CBe TC
3a.n.aTJ<e . ..
Ha.n.a 6HTaura 113 29 Xep~eroaa>JKe JI.I1BH311je:
�liO>KHUa MaKCHMOBIIIi. 113 03peHa:
»HI1CMO Ce 6ojane Hl1 <j>aW11CTa Hll 'ICTHI1Ka, jep CMO
3llane, )l,a CBC WTO pa)I.I1MO Hehe 6HTI'I y3a.~y)l.. 3Hane CMO )l.a
lle Haw pa)l. ycnjeTII 11 )I.OHHjeTH HaM cno6o)l.y . .. HMa je)l.aH
6poj A<flla KOjH je 6110 nO)I, 'leTHI1'1KHM ynH.J.ajeM. 0He cy y
no'leTKY noMarane 'leTHI1Ke. M11 )l.aHac H3 cser cpu,a 11 nywe
O(JJI1B31110 CBe nOWTeHe )1\eHe, KOje Ce HHCy orp11jeW11Jie 0 Hallly
fiop6v .M <.aJe)I,HIIt,IUf pa)I.HMO«.
3expa Myj)J.OBHI1 113 Capajeaa, y CBOM roaopy peKna je:
»,'] py: ap;me, Opy>KaHa 6op6a je 3aBpweHa, 3Jlll y oiCTO
npuje,,e 3a ocno6olj(llbe Hame 3eMJbe, 3a naw Hapo)l. WlCTaje
IIOHa 6op6a: 6op6a npOTIIB OCTaTaKa OKynaTOpa, npOTIIB OCTa-
HawH AeneraTH
TaKa IICOIJ11jaTCJba Hallie 3Cill.'be, npOTI18 Ben11KHX OOTeiUI<OHa
ua KOje lieMo uaMJia3MTI1 y H3rpa)J.IbM Hallie 3eMJbe.' 1-!e:Jpuj:neJbH 113JJO)I.a rOBope, JJ.a MH /Kelle HHCMO nOJIHHI'lKII 3peJie. ja
sac nHTaM, )J.a JIM cy nonHTHLIKI1 3pene one IKeHe, Koje 6e3
cy3a y O'lHMa rosope o caoj~IM cHnOBI1Ma nannM 3a cno60.li.Y caoje
3eMJLe? Ll,a nn cy nonHTH'IKU 3pene OHe )!<ene, Koje cy no u,l1jeny IKMBOTa HOcnne opyiKje H xpaHy 11a qJpOHT? )la JIH cy noJII1nl'll<11 3pene one )KCHe, Koje cy npeJJ. KOHrpec )J.aJie na XI1JbaAe paJJ.HHX )!.aHa? jaCHO je, }.\a CMO Mil CBe nOJIIITH'lKH CBjer11e.
jacno je 11 TO, )J.a HenpMjaTeJbu 11awHx HapoJI.a TO 3Hajy, anH ce
npane )J.a He 3Hajy. 01111 TO pa)l.c pa)I.H TOI<L, wro 3Hajy )l,a je
uawa najseha TeKOBIIIIa )I.CJ\IOKpanija, ann JJ.a ce Ta JJ.eMoKpaTI1ja He MOIKe OCTBapUTII 6e3 Y'LeWha IKCHa y jaBnOM I!U1BOTy.
0HI1 CC npOTMB HaC IKella 6ope pa)J.H TOra, lliTO CMO Ml1 CTCKJie
paaHonpaBHOCT. Ta je cnara nallie )J.eMoKpaTCKe jyroc.~as11je
YABOCTpy'lena. Mu heMo Ha Taj ua•mH )l,BOCTpyKHM CHardMa
MOhM 6paHIITH TCKOBHHe Bailie 6op6e. M11 heMO )J.BOCTpyKHM
cnaraMa MOhl1 )J.a 113rpaljyjeMO Halliy 3eMJby. ETO, 3aTO 01111 roBOpe ,ll,a HaUla >KeHa He Tpe6a JJ.a cy)J.jenyje y jaBHOM IKIIBOTy.
Oao naiKH 3a peaKUHOHape cpncKe, xpnaTcKe 11 Mycm1~1ancKe ...
ja n0311BaM MyCnHM3HCKe IKCHe JJ.a 6y.11.y 11BpCTe y 6op6H npoTI1B MyCJIMMaHCK~1X peaKI.\IIOHapa, KOjll JlO,il. napOJIOM ,ll_a je Bjepa
y onaCHOCTII OJJ.Bpahajy MyCmJMaJH', Bapo•nno MVCnHMalli<C 0)1.
Hapo,ll_nO-OCJI060JJ.MJia'lKOr nOKpeTa<~:.
HsanKa llepKOBHii 113 E11xaha:
~l1Ma eneMenaTa Meljy XpaaTIIMa, Koju 611
xTjeJm )J.a
O)J.BpaTe xpaaTCKM napOJJ. O.ll. Hallier noKpcTa. Mu liM nopyqyjeMO )J.a HM TO Helie ycnjeTM, Ha je)l.nOM 6yuKep~· 6opunu cy
ce M Cp6M M XpaaTM 11 MycmiMaHM. PeaKIUija ce cnyiKM napanaMa )1.11. XpB3TM He MOry J!MaTI1 HMKaKBe 6e36je)J.IIOCTH y bOCJnl ~~ Xepl{erosHnH. Ha Taj Ha'li1H xohe JJ.a nopyllie 6paTCTBO M
je)J.nHCTBO 11aw11x Hapo)J.a. MHon1 ce )l.aHac I<pnjy :~a )l.eMOKpaal!y. ETo Bene JJ.eMuKpaTnja, a IIC.lJ.aiC ll:l\t .11.:1- ce 11!1pe.oje,mMo
r)l.je 611 MH XTjeJHI. Mil TaKBJIMa BeJII1MO, )l,a Je ,ll,eMOKpa1l1ja
ca '!0 3a onora KO je 3acnynmo )l,CMOKpaTHjy. He MOIKe YIKHtlaTH
)l,eMOKpaTI1jy OHaj, KO je IKapHO 11 nam10 no HaWHH/1\ cem!Ma.
TaKae Tpe6a npe.11. HapOAHH cy11., a He 11.a y1K11aajy )l,eMOKpaTHjy •.. Mn 3axaaJbyjeMo HaWHM )l,pyrapHu,aMa, Koje cy npoHHjeJI<! c,JaBy umpoM JyrocnaaHje, Koje cy noKa3ane HaMa XpaaTI1u,aMa 'kOjHM nyTeM Tpe6a npol111. Mu CMO HM 3axaanHe Ha noejc·peiby, )l.a 3aje)I.HO C lbHMa y 6op6H y'lCCTByjeMO H TO he~\0
onpaB)l,aTH )l,aHaC y ll3rpall:lbH Hawe )l,piKaBe«.
M11nKa llehauau. H3 Ll,paapa, peKna je y caor.t roaopy:
>htli CMO pa)l,OCHC H BeCene Ka)l, CMO )I.O'lCKane OBy CJI06o)l,y WTO je HHKa)l.a He BH)I.je IKeHa. M11 IKCHe 6jeCMO po6Jbi
po6oaa, Koje HHKa)l,a He u.,a)J.e
npaaa. He HMaljaxy ra HH JbYJf.ll
HaWH, a KaMOJIH )J.a ra MH 11Ma~a
CMO. )laHaC ra )I.06HWC llaWII
Jby ,if.JI, a Ml1 )I.0611CMO 0110 lliTO
I:!HlliC HI!Ka)J.a HeheMO nyCTI1TII.
M11 611 cae npHje Hallie rnasc
nory6une, Hero lliTO 611 caoja
npaBa HeKOMC )1.03BOJII1Jie. )lallaC ce caaKa MajKa ocjeha
CpehHOM Ka)J. je pO)J.HJia Khep,
Kao JJ.a je 11 c11Ha pOJJ.HJia. Ll,pare
.li.Pyrap11u.e, HMa jolli HCKO )J.a
MHCJII1 )J.a· CMO H3HCMOrJie y
6op611. HMCMO Beh CMO 'IBpWhe! Hay'lHO Hac cjlalli~l3aM I<PHTII
CC y 3aKnOH, Hay'll10 HaC c~a
WI-133M >IU.lBjCTI1 y lliyMH, Hay'lHO HaC cjlalliH3aM BeJIHKe naTIbf nO)I.HOC~ITH«.
CToja PyAHli 113 Kynpeca y
CBOM roaopy KalKe: )lana .::aM
y 6op6y CI1H3 KOjH je CBOji1M
KOCTHMa Kyhy nO)l,3H)I.aO:
»0)1. Henp11jaTeJba CMO ~px
Tane, HHCMO CMjene HhH Ha
noraMa, Hero CMO ny3ane JJ.a cc
He 6H 'lYJIO Ka)J. )J.OHOCIIMO xpany HalliiiM CHHOBHMa,
HalliOj
6pah11. Mu CMO cae MyKe npeTpnjene, aJII1 HMCMO nOKJICKJIC.
llawa cpu.a cy nyHa ja)J.a 0.11.
Kpaaaor Kynpeca. TaMo cy M3rHHyna Hallia 6paha, Haum cuIIOBII. OcTane Cy MajKe 6e3 CI1HOBa, Jby6e 6e3 MyiKeBa, MaJia
JJ.jeu,a 6e3 CBOjliX OTau,a . . . Mn CMO C3)1. pa)I.OCne K3)1. CMO
)1,0/KOBjene )J.a Co\10 CC OBaKO CaCTaJIC y 6paTCTBy H je.lf.MHCTBy«.
bH6HjaHa HOHKOBMJi 113 <l>ojHHU,e:
:tHapO'IHTO cy ce )!(ene <l>ojHI1'lKOr cpe3a p;11rne y noJIHTH'lKOM nOrJieJJ.y, fuMX )J.aHaC HI1KO ne MOIKC ynjep11TH, )J.a
je 6op6a KOMYIIHCTa 611Jia npOTI1B XpBaTCKOr Hapo)J.a. He::tpHjaTeJbCKa nponaraHJJ.a npeKO ycTa xpaaTCKMX peau,KHO!Iapa
TI3PAHJia je )l.a je TO 611na 6op6a npoTI1B XpaaTcKe. MH )J.anac
311aMO JJ.Cl cy npaBH 6opu,M 3a CJI060.li.Y HapO)J.a KOMyni1CTH.
noKyllianaJIH cy M )J.aHaC noKywaaajy )l.a 0/IU!Be Ma•IeKa,
JJ.a O)KIIBe 113)l,ajl1u,e Hallier Hapo)l.a. 0oKylliaaanl1 cy )J.a Ma'leKa
npHKa)KY KaO My'lenMK3 KOjM Hl1jC MOrao npOrOBOpi1TH y MMe
xpaaTCKor HapoJJ.a. )l{eHe <l>ojHI11..\e ocyljyjy Ma'leKa. XpaaTcKe
n(eHe •IeKaJie cy )l.a MatleK npOrOBOp11 OHI1X .D.aHa Ka)J.a je Tpe6ao ::tporoaopuTH 11 noKa3aTI1 npaa11 nyT. An11 OH HHje nporonopHo, OH je C11KTao 3aje)J.HO ca OKynaTopoM,
M nycn10
xpnaTCKII Hapo)l. )J.a ra oKynaTop By'le KY.ll. xohe. OH je Kpna
)l,a je )' XpBaTCI<OM HapOJJ.y 6HJIO yCTawa, JJ.0M06paua II MIWIILl\IOHepa. On je Kp~IB )J.a je l 00.000 xpaaTCK11x cuHoaa ocTaBIIJIO KOCnl no)J. CTaJbMHrpa)J.OM. On je Kp11B M M11 ra ocy~y
jeMo!
)f(ene <l>ojHMU,e OCyljyjy CBC OHC KOjl1 cy B0)1.11nll QOj)6y
Ha CTpaHH ~allii1CTa M KOjH cy yKaJbaJin xpsaTCKO MMe. HMaMo
nujen npuMjep .lJ.pyrapH!J.e 113 KpellieBa Kpaj <l>ojHHUe Koja je
TelliKO 6oJieCHa Ca )l.jeTeTOM OCTaBIIJia CBOra MyiKa yCTaUly II
npornacHJia ra 113JJ.ajHI1KOM. 0Ha ce 6op11na TPI1 rOJli1HI.' y !WJJ.OBHMa HapOJJ.HO OCJI060JJ.UnaqKe BOjCKC«.
AHa llyn11h 113 MpKatbl1h fpa)J.a:
>)l{eHe A1pK01bllh fpa)J.a 6M.1e cy H3.lOLKeHe cTpaJ,alb)"
3a OBe 'leT11p11 rOJJ.IIHe Kao II CBC Hallie IKeHe llll!pOM UlljeJ!e
3CMJbe. I lajTe;.Kc je 61wo KaJJ. je noTmiCaH cpaMHII na
113 et1\
•1c lllll'IKIJr IIJJlOJJ.a Ypollia !lpeHoauha n yCTama. Ow1 )' Wlj-
�np11je npOJIHJIH llOTOKe Kp8H 1 a OHAa je)l.aH Apyror.te npyltOIJIII
pyKe Aa ce aajeAHO 6ope npoTI18 Haw11x Hapo)l.a. Ta paHa neKJia
j~ KaO yCHjaHO rBO.iK~e CBC AOK XJ1,ba)l.e HaWHX 6opau,a HHCy
0'! ~IUJ.".H y HapO)l.HO OCJJ060A11<1a4Ky BOjCKy H 6op11JII1 Ce y HaIHI!M jyHa'IKI1M KpajHWKI1M 611ra)l.aMa, 11 AOK Hawe JKeHe 1111Cy
CBOjOM 6e3rpaHI14HOM Jby6aBJby H llOJKj)TBOBHOWiiy OnpaJJe TY
cpaAuiy Jbary.
Y OKOJII1HH .MpKOH>Hii fpaAa y Kojoj JKHBC caMo Cp611
Hapo.a. je 6110 3aBeAeH na.iKI1Ma cpnCKHx H3Aajmma, aJJH je
y6p;:so yB11A110 JbHXODa He)l.jena 11 ocsjeCTI10 ce. )l.aHac caM
uapOA ca opyJKjeM y pyu,11 'lHCTH H3AajHHKe. Hajselia je uawa
1apaHull~<ja 3a no6jeAy ocTaTaKa ueupHjaTeJba, Ja o'lynaibe uauuix TeK0811Ha, Jby6a8 HapoAa npeMa sojcu,H, a Ha!l!cr
uaRO;Ia 11 sojcKe upeMa HaweM BO~I1 11 y'li1TeJby Apyry 1'uTy.
i'a bCJHII<a .'by6a8 11 6paTCTBO CK08aHO y 6op6u, TaKa je '!BpCTO
cjeJI.llllfiJIO HaiUe HapoAe, Aa HUTKO Helie Halm opyJKje Aa Hac
pa~ijC)l.Hhl1. Mu ftCl\\0 CHrypHO Ca'Jy8aTH TeKOBI1HC Hawe 6op6e,
Ha TO IICIC 30Be Hawa nopyweHa A0M0811Ha. M11 .iKCHe MOpaMO,
llOUJTO HaC je BCftHHa, )!.ani CBOj Haj8Cft11 YAHO y TOMe. Hapo•!HTO MajKe nanux 6opau.a, He Tpe6a Aa nna'ly Aa ce 3a8Hiy y
upuo. 1--: ja caM ll'.aTu nanora 6opu.a. M11 He 3Har.tO r)l.je cy
rpotiOlll1 ll."!.WP .J..jf.U.t!1 na 11M He MQ}KeMO OAHHjCTI1 HI! CRHjehy
lilt I<C:H)l.IWO. ;:';aTO 11\H MajKe nOIJI1AIO HanpHjCA, HCnpeA nawe
0,\•;la)l.IIHC. HeKa HaW pa,;J. 6yAe HajJbenwe KaH)l.HJIO H C8Hjella Ha
1po6o8HMa Hawc .c.icu.e<.
l.l,ftU.n T pHmHh n3 UpHaJbe8a n03Apa8HJJa je Konrpec 11cnpeA
;;<CIIa lC.\IUCl.lllje:
,,ceM6epl<e cy uapo•IHTO npenaniJie y VII o<jlaH3HBIJ
O.ll lJ »CC~ AI· I.H:Jlljl' , '.IIJ11 cy DOjllllU.H llOTilOMOrHyTH AOJ\\a1 II f.\ I 11Jp0)l.H.Ma, }I {.1 <JUJa111a It '•CTHHU.HMa naJJlU111 1 llJbU'IKUJil-1 II
y611jam1. A.~u uawe JKeHe li MajKe 6Hne cy xpa6pc. rooopHnc
L:,' y :!Hue 'lCTIIll'lKIIM (, r. uAOlbaMa: »MO}KeTe KaKo xoheTe, anH
uellcTe AOKJJe xoheTe. )l.ohu lie HawH np8060pl..(H, J\111 8jepyje1110
y lla<.LC ripBO(JGPilN.
Oua HaEO)lH ueKOJJliKO npuMjepa o xpa6poM 11 csjecHOM
)( Jl;!·: ~llb}' il<ella CeM6epuje. rosopH 0 ABjeMa jyHa'JKHM APyraJlllll:lMa Ani):l 11 CaRKH PaJ~YJIOBHh H3 ceJia 06apcKe, KOjl! cy
cuacHJJC ABa u.pseHoapMeju.a nHJJOTa. l1c1wnaJJe cy 6a3y y cnojoj
llll1'JIH 11Cl10A l}y6pe ra II xpallHJJe HX Mjeceu. )!.aHa.
)l.pyru npHMjep je )I<CHa 113 cena PyonJHe: l<aA cy ce
JJujt!MU.II fl01lJia 1111JHI, je)l.aH lbCMa•IKH OQlHI..\IIp TpaJKI10 je .!l.d y
lheuoj Kyli11 npecnasa. I<aA jc Jacnao, OHa je OTp'lana MyJKy
1wj11 je ua ILl!BH opao 11 JaTpa:r.utna Aa y6uje 1-beMu.a peKa8WH
MY: uAtw Hehew TH, ja hy caMa y'lHHiiTH <.
My}K je AOWao 11 y..'!.ap110 HenpHjaTeJba. 1-!enpujaTCJb je
CI<U'IHO 11 yxsaTI10 ce c lhi1M y KOlllTau., aJJH ra je xpa6pa ;~.py1ap1nla ACCHOM pyKoM y.D.aB~fJJa.
Y 611jCJbHHCKOM Cpe3y )l<eHe CaMe XBaTajy 'leTJLH'lKe
3JJIIKOBI..\e KOjl1 Ce jOW HHCy npe)l.aJIH, je)l.aH 'JCTHHK 3JIHK08aU.
H3 6a11.11.e no3HaTor Paje Ba~I'IItha span10 ce csojoj KyhH Ha
KOHaK. 1-berOBa )I{CHa npHja8HJia je )l.a je IbeH MyJK .II.OlllaO KyliH
H Aa cnasa. Y6p3o je 6110 yxsalieu 11 npeAaH HapOJJ.HHM snacTI1Ma ...
)l.auac KaA CMO H3BOje8aJJe cno6oAy, KaAa je Hawa
xpa6pa apMHja yHHWTIIJia BOjllliiJKll IICflJ)IIjaTeJba, 110JIIIHI'IKI1
I a jOW HHCMO YffitWTliJIII. jOW y llaWI1M Kpaje8HMa liMa peaK1..\Hje, I<Oja xolie Aa HapywH uawy C
Jio6oAy. Am1 AaHac Mil
)l<eHe npaTHI\\0 6y)l.HO 110 360p0Bl1Ma 11 I<OHQlepeiiU.IfjaMa WTa
rosop11 peaKU.Hja KOA Kyhe, 11 ua cTpaHH, OpaTI1MO HenpHJaTe.lba Aa HaM ce He ysyKy y uaJUc ycTaHose, jep omt 11111ajy 3a.D.aTaK Aa Hac cnpuje'le 11 noMeTy y uaweM paAy.
Hawa nJJOAHa CeMuepuja uHje ona;Ia 6e3 xpauc 11 He
rJJaAyje, 3axsaJbyjyl111 Hawoj jyua•moj sojcu.u, 1<0ja je cnpuje'IHJJa Henp11jaTeJba Aa xpaHy OAHece. Mu xpaue HMaMO H cnpeMlle CMO 11011101i11 JlaWIIJ\\ llOCTpa)l.a.lll.\1 KpajeBlt~1a « .
AuTOHHja Mwn,udi li3 Ty3ne:
:.)l.pyrapHU.C, Ha )'IJBj)WftHBalh)' t5paTCTBa H jC)l.liiiCTBa y
HCTOIJHOj BocHH, MHOro cy Y'lHHHJJe JKeHe T)'3JJaucKor oKoyra.
lt!CllO'leTKa MU.be, KaCHllje CBe BHIJJC npllAOHOCIWe cy II f!OMa1ane napOAHO-ocno60AHJJa'!KY 6op6y H CpnKHH>e H Xpsanw,e
11 MyCJJI1MaHKe. Ha npaoM TajHOM rnacaH>y 3a uapOAHe 0.11.6ope,
y npeAI136opHHM KOH!j)epeHu,HjaMa, il\eHe cy yaene sen\>111-0r
y•Iewlla 11 npe)l.JJaraJie JbyAe KOjl1 MOry yh11 y HapOAHY 8JiaCT.
ltlcTo TaKO, JKeHe cy 3a palheHHKe )l.asane caojy KP8 11 CpnKwlbC H XpaaTul..(e 11 MyC.IlHAJaHKe. JJ.ano je KPB 650 JKena, a 6uJio
je Me~y lb11Ma KOje C)' )l.aRaJ!e 110 Tfll1 AO 1ICTHpll nyTa.
lla l<pajy je Apyrapm~a AHTOHHja nOJI.BYI(Jia Aa nocToju
llt!JUIKa 3a6pllli)'TOCT 1<0)1. Olll1X KOjH cy CC 3a BplijeMe j>aTa
060I'aTIIJIK. »0HH ce )l<ype )l.a yTpOWe HOBal..\ Ha pa3He CTBapH.
Tpe6a na311TI1 Aa 0811 JbYAH np11JIHKOM 3aMjeue He nporype uoBal..\ npeKo Hac JKeua«.
3opa MHJiaHOBHli1 y C80M 1'080py Ka3aJJa je:
»Mi1 JKeHe bOCHe li Xepl..\er0811He AOWJIC CMO y CJI060AHO Capajeao Aa .a.aMo OAYlllKa caojoj pa)l.OCTH Ha1wu 'ICTIIpllroAHWibe Mope Koja nac je I' a311JJa. CycpeheMo secena JJHU.a
HaKO y C80M Cpl..(y CKp118aMO 60JI 3a }1\j)TBaMa KOje CMO y 080111
paTy H3ry6Hne. He, . HHCliiO H3ry61inel Te he )KPT8e aje'IHO
}KHBI1TH y 11awoj ycnoMeHH. M11 }KeHe, cynpyre H MajKe H3ry611Jie CMO HX, an11 je HapoA A06Ho cno6oAy. MHorc MajKe
Kpwe C80je pyKe, HeMajy KOra Aa 3arpne. Maj1<e, noHOCHo
HOCiiTe C8ojy Tyry, jep CTe 113ry611ne csojy )l.jeu.y 3a BaJCBeTI1jy CTBapc!
Aua qaHTO n03Apa811Jia je KOHrpec HCnpeA JKeHa rpaAa JlHsua:
»Hehy Aa ro80pHM o PAAY JKeHa JIH8albCKor cpe3a 3a 08e
4CT11pH rOA11He, Hero lly HajBiiwe Kao XpnaTHI..\a Aa ce ocupHelll
Ha Xp8aTI1l..(e. OKynaTop 11 H>eroae cnyre xTjeJit! cy Aa 6au.c
113 xpBaTCKH HapOA TaK8y Jbary, KOjy He 611 IIIOrJIH HltKa)l.a
onpaTI1, aJIH 3axBaJbyjyhH KoMyHHCHI'IKOj napTHjH H MajKaMa
KOje cy y Meljyco6HOj Jby6aBI1 O)l.rOjHJJC CBOje CHHOBe, JlHBIIO je
H3Mel}y C811X rpaAOBa BocHe li Xepu.eroa11ue A3JJO uajsHwe XpllaTa 3a HapO)l.H0-0CJI060)1.11Jia'!KY 6op6y.
JlHBHO je CTpaWHO CTpaAaJIO 3a 08e 'JCTiipli rO)l.lfllt!.
Yo'lH BajpaMa 1943 rOAHHe · Ii>eMa'JKI1 6aHJJ.HTii 11 H>ero8e cnyre
no611JIH cy 60 uaj60Jbi1X CI1HOBa y JlHBHy. ltlaKo je 6Ho BajpaM
JKeHe cy noKynHJie C8oje CHHose 6e3 pa3JJI1Ke sjepe, noKonaJil!
HX Ha rpo6Jbe,
Ca.11. ce Jl118HO 113rpal}yje . ./KeHe paAe Ha C8HM noJbHllla
pa.a.a ua o6uoBH uawe aeMJbe. Y npBOM peJJ.y 6Hx Bac MOJ\HJ\a
.11.a anenyjeTe Ha cse JKeHe Hawe BocHe, Ha c8e )KeHe Hawe
jyrocnaa11je, Aa nocseTe naJKtby Hawoj CHpO'laAii. He Tpe6a
'ICKaTII llOlllOJi 0.11. CaBe3HHKa, Hero Tpe6a CaMH )l.a llOMOrHeMO.
Hawa cena cy onycToweHa, HawH ceJbau.u ueMajy KOWyJba.
Tpe6a csaKo Aa Aa KO 11Ma. Ko liMa .a.sHje HeKa Aa jeAHy. Ja
anenyjeM )l.a Y'IKHI1Te CBe WTO 11\0}({eTe 3a H3WC Haj6je)I.HUJ~ «.
CaJlHXa oyJby6arnHli 113 U.a3HHa:
~ ja Kao liiYCJII1MaHKa ocyljyjeM C8e MycmtMaucKe H3poAC, no•1es o.a. l)acpepa KyneHOBitlia, AAeMare .Mew11ha 11 caux
.a.pyr11x KOju cy oKaJbaJJI1 HMe MycmrMaua. Muor11 cy 3acnyJKIIJJH npaBeAHY Ka3Hy, aJIII liMa jOLU lbiiX KOju liU\:y IIOX8aT3HI1.
l1111a 11 paTHHX wneKyJiaHaTa, KOju cy ce o6orantnu Ha 11a'lyu
HapoAa. MH JKeue 11 3a tbHX TpaJKHMO Ka3uy 1<0jy cy 33l:Jiy ltlltJJH«.
Jlena KyJ,IHll 113 5p4KOr:
:~-Kpo3 H3Jiaralbe ApyrapHu.a ua Kourpecy HMaJre c1110 npHJJHKe Aa B11AHMO 11 'lyjeMo wTa cy csc JKeHe CpnKHibe, XpaaTI1U.e 11 MycnHMaHKe npenanlJie u wTa cy cae AaJie 3a HapOAHOocno6o.a.I1Jia'lKy 6op6y. 3aTO HMaMO CCJII1Ke TCKOBHHe.
Opsa TCKOBiiHa je OCJJ060ijetbe, 3aTiflll 6paTCTBO 11 jeAHHCTBO HaWiiX HapO)l.a 11 uawa
npasa .II.CJ\\OKpaTCKa BJiaCT.
11CTO TaKO, BeJJHKa je TCKOBHHa WTO cy Ce y TOI<y 6op6e OA
pa)I.HI1Ka li CeJbaKa 113rpa)l.HJIH 8eJJHKH JbYAH H AP)I<a8HHU.11 KOjll
cy )l.aHaC y HapOAHHM BJJaCTI1Ma, 8eJIHKa TeKOBHHa je HaW CaBC3 ca Co8jeTCKOM PyclijOM. )l.pyrap11ue, 'lBj)CTo •IysajMo 11
6paHHMO Te Hawe TeKOBiiHe«.
ATHja Kaua30B.Hh 113 oHjeJbHHe:
»11aKo cy Hawe LKeHe 6Hne MY'Ieue 11 npe611jaHe y 'l}'BeHHM 'ICTH1i'JK11M Mep)I.CBI1HaMa, OHC Cy H .D.aJbe pa)l.HJ!e 11 y3.D.aJI~
ce y c8or Apyra THTa 11 y no6jeAy.
)l.aHac )l<eHe rpaAa oHjeJbHHe noMa}({y y paAHHM 'leTat.UI
JKeua111a ca cena. Tpe6a Hapo'lHTO HCTaKHYTH MyCJIHMaHKe cena
jatbe KOje cy HWJie )l.a llOMOrHy 3a BpHjeMe KOll31b3 06JIIt}({fbi1J\\ CpllCKHM CeJII1,\Ia. 0CH111 TOra JKeHe cy OCHOB3JIC Clly)l.a
aHan<jla6eTcKe Te'lajese HJII1 'li1TaJJa'IKe rpyne npeKo Kojux ce
Hawe JKeHe nOJJifTHIJKH H3rpaljyjy. CaAa cnpeMal\lo o6.a.aHHWTe
3a )l.jeu.y OHI1X MajKH KOje HAY Ha pa.a.«.
rocnaua fiaBHii H3 jatba KaJKe:
»KaA je np811 ycTaHaK 6110 y HaweM jaH>y, HI1CaM 3Hana
u hy oso JJ.O'\eKaTH. MeHH je BPJIO MHJ!O 11 JIHjeno BHJI.jeTH KaKo
CMO CTBOpMe 6paTCTBO H je)l.HHCTBO.
Henp11jaTeJb je nan110, nJba'lKao 11 y6njao Aieu.y. Ja llltKaAa He MOry pehll WTa je CBe YIII1LUTeU0 1 nopyweHO, ynponamTeHO, KaKO cy naTHJJe Hame JKeHe, nan we, rJiaAHt! u 6ul't'.
M11 cMO pecy jene, aJill CMO caJ<ynJbaJie xpany npo.a.asajyli11 csoje
xa.~. une na CillO JJ.OHOCitJJe uaw11111 6opu,liMa
�M11 CMO .n.aHac cnooo.n.He. CaMo Mory oso .n.a Ka)!(eM:
lfMa OHHX KOjH cy CC O)l.MCTHYJJH 110 WyMaMa 0)1. HaWHX BJJaCHI1 a OHH HaM XBaJJa 6ory, HC MOry HHWTa Y'IHHHTH, Ka.n.
cy HaW~! ,n.pyrOBH OCJI060AHJIH rpa,n.OBC H CTB0pi1JIH je)l.HHCTBO,
OHH HCTO TaKO MOry Y'IHHHT11 )l.a OBHX BHWC HCMac.
M11neua Pop,Hii 113 )J.psapa:
»)!{eHe )J.psapa npowne cy Kp03 MHOre naT!he 11 CTpaAatba, anH HH y HajTC}f<HM ,n.aHHMa IIHCy KJJOHyJJe AYXOM. 1-l11cy
CC ACMOpaJJHCaJJC HH nope)!. TOJ!Hf{I1X OQJaH3HBa, HCrO cy OCTaJJC Ha BHCHHI1 3a,n.aTaKa KOje je OA lbi1X 'Tpa)!(HO Hapop. 11 )1.0MOBHHa.
HMaMO npHMjep Apyrap11L.\C Bu.u.e TpHKJ1h Koja Jl! y
csojoj KyhH ca'leKana theMa'IKor no,u.oqnll..\Hpa 11 ocno6o,u.11na
6oJJHH'IapKy Kojy je HenpHjaTeJb noseo y aapo6JbCHH'IKH JIOrop. HMaMo npHMjep 11 HnHHKe fpy6op Koja je .n.ana ce,u.aM
CI1Hosa y Hapo,u.Ho-ocno60AHJJa•IKY sojcKy 11 CBHX ce.n.aM joj je
llOfHHYJJO. 0Ha HHje HH OH)l.a KJIOHyJJa, Hero je HanpOTHB Ca
OMJJa,U.I1HCKHM pa)l.HHM 'ICTaMa HWJia Ha CBC llOCJJOBC, )Keue
)J.psapa pa,u.HJie cy Ha ycnocTasJbalhy cao6pahaja o,u. JJ.psapa
,11.0 KH11Ha 11 Ha TC pa)l.OBC 1111!JJa je II jC)l.Ha CTap111.-1a 0)1. 72
I'O)l.HHe.
)!{eHe cy ~IHO!"O p.a)l.HJIC Ha cya611Jatby Helli1CMeHOCTH,
oHe y'leCTsyjy y Hapo,u.HOJ snacTH 11
saJCJI.HHL(H ca MywKapU.HMa p11jewasajy m1Ta!ha Koja ce TH'IY Hawer Hapo.n.a . N\11
IIHCMO HMaJJe llp11JJHKe .n.a paHHje y'!eCTByjeMO y HapOAHOj
BJJaCTH, aJJI1 ,n.aHaC je OMOryheHO CBaKOj lKCHI1 ).\a CC npHXBaTH
CBHX llOCJIOBa )l.a tbi1Ma pyKOBOAH II 113BpWH HX«.
noJbe Marapehe noJbe, an11 ja HM Ka}J{~M ,11,a To HHje Marapehe
llOJbe, Hero xpa6pH rnaCHHau B PoMaHHja.
)J.pare cecTpe, HMa MHoro YAOBHU.a 113 PoMaHHje 11 cnaKor ,11,pyror Kpaja. Ja caM HMana TPH CI1Ha, cna TPH cy Mil
ll01"11HYJJa H 'IOBjeK '!eTBpTH. Tpe6a )l.a CMO xpa6pe, HeMOJTe
Aa ce CHY}I{JI.HTe Ka.n. CMO xaana 6ory AO'IeKane cno6o.n.y «.
CnacenHja Csop~aH H3 nnaHe KOA DHJieha:
Ceno KopHTa, cpe3 611nel'iKH, HMao je TelllKy 11 Kpsasy
KaTaCTpo<jJy, 'lyBeHy jaMy KOpHHKy. je)l.I!Or jyTpa y pa11y 30py
y CTarne npesapHrne Harne ihy.n.e, peKorne Aa HX soay Ha cje;~
tmuy:
»Ka)l. je .n.olllno npso seqe
3JJO HM Hassa - )l.06po seqe nesarne 11x y Ty )!(WLJ.Y,
y TY }K11U.Y 60,D.JbH'IIIU.Y.
Ty ax cpaMHO npesapHille,
cne HX pe.n.oM nory611rne«.
Ty CMO H3ry6HJJH TOJIHKO CBOjH X BpHje)I,HHX COKOJIOBa.
182 'IOBjeKa sa jeAHy 110h OA 100 t<yha naumx 113 cena Kop11T1'
}alba MapjanoBHh rosop11na je 11cnpe.n. py)l.apcKor cena XycHHa:
Y csoM rosopy Kaaana je, .n.a cy )!(CHe Xyc11Ha npHxsantne 6op6y He 1941, Hero jow 1920 Ka.n. cy pa.n.HHlf.H wTpaj1\0sanH, a lhHxose <jJaMHJJHje 6wne 1136a4eHe Ha u.ecTy yo•u1
Gmt<Mha. 0Ha je .n.aihe, yKpaTKo H3HHjena naTihe, KOje je Ta.n.a
Hapo.n. npenaTI10.
»O.n. 1941 11sry6una caM y ycTaHKy csoja .n.sa cHua . Otm
cy nan11 sa cno6o.n.y csor Hapo)l.a.
M11 }1\ene Xyc~ma pa.n.uMo 11 pa)l.Hhe~ID, a oso A06po
IUTO CMO A06HJIC HefiCMO nyCTHTH«.
ColjlHja lliHJIHit 11s )J.epseHTe:
»YCTarne cy MHCJJHJJC )l.a je Haj60JbC HanyHHTH 1,1e11 napaMa. He, Hl1je TO Haj6oihe. Haj6oJbe je 6paTCTBO, jeA1111CT BO
11 cno6oAa I Ko HaM je 11asojesao cno6oAy? )J.pyr THTO ca
CBOjOM apM11jOM, Ca CBOjHM xepOjCKI1M 60pU.HMa )l.pyrOBMa II
;~pyt apHU.aMa. HarneM HapoAy, a Hap0'111TO }!{CHaMa, APyr T1no
OTBOPHO je 0'111. M11 }{<eue ysujeK CMo 611ne po6Jbe sa Koje cy
roRopt1JJII: »)!{eHa je Hajr·nyniha Ha u.wjeJJOM cs11jeTy«.
).l,pyrapHu.e, HaMa je noTpe6Ha rnKona. Hehy 1111 ja Aa
OCTaHeM CJJWjena KOA O'!Hjy, Hero hy ysent .n.a Y'IHM 'IHTaTII
11 nwcaTI1«.
6oca TornHli 113 capajescKor cpesa:
»Cpe3 capajesCKI1 1111je ,u.ao sa.n.osoihasajyhe pesynTaTe
113 Tor pasnora, jep cy seJJHKocpncKI1 11 APYI"I1 npoTyllapo)I.HII
llOJIHTI1'1ap11 paCllHpllllaJlH Mp}J{!bY
Me~y
HarnHM HapO)l.IIMa .
)J.aHac BHJI.HMO y HarneM cpesy Aa HMa umeKyJiaHaTa 11 Hes)l.pasux eneMeHaTa KOjH Mwcne )l.a he ce spaTHTH cTapa jyro r..1aswja. )J.pyrapHu.e, Helle ce HI1Ka.n.a spaTHTH cTapa jyrocJiaswja,
jep je 080 jyrocnaBifja KOja je CKOBaHa Ha KOCTI1Ma Haj60JbHX
naumx CHHOBa 11 KhepH.
liHJJO je KOA Hac npso6opau.a .n.pyrosa 11 ,u.pyrapHL(a Kao
IIITO je Pasa janKOBith KOja je norHHyna Kao o<Pnu.~tp JyrocnoseHcKe apMHje. 611na je Map11ja YxepKa Koja je nneranHo pali.HJJa 11 6wna sesa H3Me~y rpa.n.a Capajesa u o6.m}J{tbllx jC)l.ltlllfU.a Harne sojcKe, 11 IJ,swja MayHora Koja je .n.ana csoj lKIIBOT
KaO Kypwp. lJeTH11U.H Cy je SBjepCKII y6HJJH. 3aTIIM JlCHK<I (11KWMa npsa ceocKa .n.jeuojKa Kyp11p napTwsaHCKII, na Kojoj cy
•teTJHIU.H 3BjepCTBO 11SBprni1JIH .•.
)J.pyrapHu.e, .n.aHac je Haj6onHHje Harne mJTa!he nHTathe mtjau.e.
Cse Harne npowsso)l.e Tpe6a Aa AOHOCIIMO ua
capajencKy nwjau.y«.
JbyOHll,a }aHKOBHh
113 fnaC11HU.a, 113HHjena je naT!be
Koje cy )!(eRe fnaCIIHU.a npeTpmute 0,11, ycTarua, a HapO'IliTO
o.n. •reTHHKa cse Jl.OK HHje .n.ornna cno6o)l.a. Y rosopy je 113HHjena KaKo cy nocn11je je)l.He 6op6e H3Meljy napnm111a 11 ycTa!Ua,
ycTarne nonan11ne Kyhe y fnanmuy Jf OABene napTHJaHcKe
)l(eue y xanc y KHe}J{HHy:
»Ty MH xpa6po' aHa)l.OCMO rosoptnu 11 no:rnntt<y Typtnll ,
Te ce H3Byl(oCMO. YcTar.ue 11 •teTHIIL(II npo1aaure rnacmra'ltto
Aenerar roaopH
y je.n.trOJ JaMH . OcTano je 102 y.n.os11u.e, Mnora MajKa ca\l oxpalla, cecTpa 6es 6paTa, Mana .n.jeua 6es o•resa. Harne ce.~·.
Koptno 6t1no je Ta.n.a y raTa•tKOM cpesy, a ca,11, je no.n. cpeTH0.\1
nonoM ynpaHOM napnt3aHa np11nano oHnehKOM cpe3y«.
AaHa cllouTaH rosopuna je ucnpe)l. }J{eHa 37 Jl.llBHSifje nanpltMjcpe x~?pojCTBa APyrapnua y najTClJ<HM )l.allll\t a
6op6e. Eso je.n.Hor npHMjepa .n.pyrapttu.e ~~3 17 Majeml'rt<c
upura.n.e.
4 6aTaihOH t1Mao je 3a 3a)l,aTaK Aa ocsoj11 Kna~ta.'> . ;\'
j ypurny Ha ycTarne )l.pyrapwu.a KpajHtUJIIIK 6una je patbella y
pyKy. Pyt<a joj je OHJta CKopo npecjelfeHa, a.111 oua Hllje xrjt:. a
Aa ce npeaHje, 11ero je HacTasHna )l.a ce 6op11 BHKHysrnll : ;, lianpHjeA ApyrosH, MH MopaMo yHwlllTHTI1 HenpujaTeJba! c !J.pyrosll cy jypHrnanH jolll }J{Cillhe 11 ycrarne cy 6u.1e amrcTn
y tmrnTeHe. 00CJJHje 6op6e, JbeKap je 0611'IIl0.\l TeCTepo~t O)lpeJaO .n.pyrap11U.H pyKy, a OHa je U.Hje.1o spujeMe njeaann 3ap
tillje TO jyHarnTBO, KaKBOr ll[>HMjepa HeMa Hll }' H3[>0AHII
njecMaMa?
)J.pyra ApyrapHua cllaTa fp6Hit caHIITeTCKII pe<jJepenT
3 6aTa;bona, 21 6pHra~te , 38 AWBI13Hje y noc.'beAihH.\1 6op6a m,
Koje cy ce BOA11JJe OKO Capajesa npOTIIB 'leTHHKa, 611J13 j
ll')Bena 'leTHpH pa!heHa ,11.pyra Ha npen11jamtrnTe 11 113ocrana IIJa
t,o JJJOHe. Ha je.n.HoM je npeA lhO.\t ucna.1o ceaa.\1 '!eTHI!Ra. llsaaIJ.l1.1a je nHrnro.'b 11 no•re.1a na nyrta. TaRo je OHa ca parLean
;~pyroBHMa 3apo611.1a cenaM 'lt'TIIlrHa. Pa3opv)!(a. a 11 • je 11 np
Jl.ft.'l:l JliTaCiy 6aTLIJJ.OII a
r: Oj~<· hlt
�Ca TaKBHM JJ.pyrapHU.aMa KOjHx HMa 6ea6poj •r3BOJI!Ba.'le
CMO MH csojy cno6oAy, csojy }l{eHcKy paBHOnpapBHOCT. Ona
naM 1-111je nOKJIOJ-beHa, oHa je ocsojeHa 11 cKyno nnaheHa«.
M11pocnasa A.JieKcHh H3 Tpe6111ua:
»HenpHjaTeJb Ce HapO'IHTO cny)l{l1 apryMeHTOM l(a je
Xepu.eroBI1Ha nac11sHa 11 Aa M11 He MO)I{eMo y'lspCTI1TI1 snacT
Harne HOBe <jle)l.epaTHBHe jyrOCJiaBI1je pa)I.H cna6or eKOHOMCKOr
cTaJ-ba. MeljyTI1M, Haw HapOJJ. je npecTao Aa paA11 aa Apyre,
caA pa,11.11 aa ce6e. Xepu.eros11Ha a11we Hehe 611TI1 naCI1BHa« .
MapHja 0AHii 113PY'II1Jia je Tonne n03JJ.paBe HcnpeJJ.· APYrap11u.a Eali>a JlyKe.
»)].pare Apyrap11u.e, xohy neKonHKO pHje'IH Aa BaM Ka)l{eM
)l.a CBOMe cpu.y 3a)I.OBOJbeJ-ba )l.aM. HaMa je OCBaHyO )l.aH CnOOO)I.e, KaA CMO JJ.O'IeKane Ops11 KOHrpec aHTH<jlawHCTKHJ-ba EocHt:.
11 Xepu.eroBI1He.
M11 CTape )l{eHe HI1CMO MHOro XO)I.ane no EOCHI1. Hawe
je 011.~0 y Kyl\11 pa)I.I1TI1, )l.jeu.y O)l.rajaTI1, OCOOHTO MH KOje CMO
pa~ane 10, 12 na 11 16 Aieu.e.
M11 He }l{an11MO WTO CMO cnane csoje CI1HOBe npso6opu.e
1941 rO)I.HHe. Ml1 CMO xpaHHne Hallie CHHOBe KOjH cy OCHOBaJIII
Taj noKpeT. M11 CMO cnane csojy )l.jeu.y 1942, 1943, 1944 cae
)I.OK je H je)I.HO )I.HjeTe TeKJIO. }J.ane CMO HX 3a OBy BeJII'IKY
c;ro6oJJ.y, aa Hawy JJ.pary jyrocnaa11jy«.
CTaua RyKHii 113 3sopHHKa:
Y Hawoj )J.p11~ba'IH nyHo je KPBI1 nano OA u.prmx ycTallia
rwje HaM je nocnao Dasen11h Aa uaM noKOJb Y'llme, 11 Kojn cy
I(Hjeny TOp6y 0'111jy 0)1. HaWHX 113Ba)l.l1nH. 113 MOra CeJia 10
JbY)I.I1 Cy 3aKnaJIH, a Mano Kyl\a je 011n0, HeMaMO IIH 10 HyMepa .
To cy 611n11 H3POAH xpsaTCKOr 11 MyCni1MaHCIWr Hapo)l.a. H11cy
CBH Mycn11Ma1111 m1 XpsaTH je)I.HaKI1. 11Ma Mycni1MaHa I<Ojl-l
Cy HaC 'lyBaJII1. 11 MOj }1{11BOT 11 MOjy )l.jeu.y cy Ca'!yBanH.
M11 ce nospahaMo uaweM 6paTCTBy 11 Jby6aBH.
.•.
...,.
MapHja EojoacKa 113 Dp!-baaopa :
»Jl.pyrapHLI.e, ja sac no3.a.paaJbaM HCnpeJJ. nOJbCKOr uaPOJJ.a np!-baaopcKor cpe3a. M11 CMo ce 3aKJIItJ-banl1 jolli 19-ll Aa
HelleMo 6HTI1 <jlallii1CTI1, Aa uetieMo noMaraTI1 HH JI.OMahe H3.n.ajmrKe, H11 waancKor OKynaTopa, jep cy OH11 cae 11ac yHIIWTaaanl1 KaKO po)I.OJby6HBe Cpoe, TaKO 11 pO)I.OJbYOI1Be noJbaKe MH
fiO.•baL(I1 HOnHMO l~rllelly a:. ' l>V.JY 11 BOnHMO Mapwana ,ilpyra
CTaJbHHa. )].pare JJ.pyrap11U.e, hUt CMO CllllOBe CBOje Cnane y 11p0JIC repc . M11 11Mar.IO l loJbaKa y caaKOM 6aTaJbOHy«.
:.)f{enHI1MO )l.a HaM 6y)l.e CBI1Ma je)I.HaKO 11 )1.<1 Oy)l.e npaTCTBO •• Jby6aa Meljy HaMa. ).l.pyrapuu.e, Mt1 111\\aMo jow ilOCTa
pcaKU.11je y OpJuaaopy. M11 heMo je O'li1CTHTH 11 AaTu aa joj
uapoA cyJJ.I1. lletieMo A03BOni1TI1 .a.a Meljy HaMa pyjy, jep CMO
JI.O'IeKanl1 cno6oJJ.y. M11 }l{eHe MO)I{eMO Y'JeCTBOBanr y HapUAHOj
BnaCTI1, )l.a 11MaMO CBOje CpecKe O)I.OOpHHKe, OriWTHHCKe II LeOCt<e npeTCTaBH11Ke. 3aKni1J-beMO Ce ,D,a fieMO lllHt npaBIIM t;yTeM
ca HalliHM MapllianoM JJ.pyroM TltTOM«.
,LJ,para HaauOBHii AOHHjena je Tonne no3.n.paae OA >•<eHa
H3 BocaHCKOr rpaxoaa KOje je Ol1n0 Hajaehe 'leTIIII'IKO j HOPI1lliTe, r)l.je cy 11CTO TaKO 011Jte J-bCMa'IKO cpalliHCTII'IKe 611H)I.C.
TaKO cy }l{eHe EocaHCKOr rpaxoaa npeTp1111ne Tepop OKynaTOpa H '!eTHHKa.
»3a ap11jeMe jyrocnaa11je >KeHe HI1Cy y'leCTBOBane y jaB110M )1{11BOTy. B11na je MHCnHM, y JyrocnaBHjH no ueKa }f~eHa,
an11 Hl1r)l.je Celb3HKa Hl1je J\IOrJia )l.a )I.O~e !Ia BnaCT, )1.<1 Oy)l.e
Ha 11CTaKHyTOM MjecTy. HawoM 6op6oM AO}f<I1BHne CMO Ail 6y.n.eMo paaHonpaaHe, Aa 6y.u.er.w 3aCTynJbeHe Ha CBI1M MjeCT;•Ma.
)J.aHac )l{eHe Tpeoa npae Aa ce 6ope npOTI1B nenplljaTe,r,a ~;oju
HM je HaMeTaO ponCTBO, II )1.3 OpaHC TeKOBIIHt:! llilUJC (};)piic.
Cae }l{eHe KOje Ce HI1Cy orp11jew11ne 0 CBOj HUPOA Tpe6a Jl.<l CC
CaKyne H riOMOrHy y H3rpa)I.J-bH Hallie )I.OMOHIIHC II OO!hCr II
CpefiH11jer )1{1180Ta Hallii1X HapO)I.a«.
BpauKa ,llOj'IHHOBHii 113 BocaHCKe rpa,D,HlliKe:
:.OpHJIHKOM o<jlaH3HBe Ha Koaapy 611no je c.~y·JajeBa Aa
cy .a11jeTe cTpHjeJbanH y Maj'IHHHM pyKa.-..a, anu c.: )l{eHe 1mcy
noKone6ane. Oue HHCY ry611ne HaAy y no6je.ay, Hero cy npoJJ.Y}I{Hne ynopH11M paAOM.
Je.a.HoM je caae3HH'IK11 aBI10H nao y JlHjeBLJC noJbe, 6n11ay
HenpHjaTeJbcKor ynop11lliTa. JeAHa je ApyrapHila ycnjena, Aa
caKpHje AeBeT aBI1jaTI1'!apa. KaA je HenpHjaTeJb BplliiiO npeTpec
InrjeAHa )l{eHa H11je xTjena o)l.aTH rAje ce oan Hana3e. )f{eHe
cy 11x nocn11je npesene npeKo Bpfiaca 11 npe)I,<We naj6nli)I{IIM
HIWIIIM je)I.HH11U.aMa.
20
AeCM;JO ce u cy y ibtjene no...e AOIIUII
'In
3iilX111-
jesajyhu .aa liM ce .a.oHece xpaHa H AOI)e Ha 36op. HIIJe.uut
)KeHa Hl1je HM OTI1lliJia Ha 300p, HliTll HM je AOHHje.1a IUTO 0.1
xpaHe.
)KeHe Jlujes'la noJba 11CTaKne cy ce y'leCTBOBalbeM y
pa)I.H11M •IeTaMa Kao Koca'IH, jep MylliKapaua yonwTe He.'lla, 11
.u.asaJ-beM KpBH aa pa!-beHI1Ke. CKynHne cy 3a nucT :.Hosa )f{eH.ac
OKO ,D,Ba 11 no MHnHjOHa KyHa 11 3a Jl.ie'tHjH )I.OM OKO 500.000.KyHa«.
)J.pyrap11u.a MHK3WHHOBHii 113 ByrojHa:
Halli cpea je npHMjep r)l.je aHTH<jlawi1CTI1'lK11 <jlpOHT xeHa
H11je 11CnyHHO CBe 33)1.aTKe. HI1CMO ycnjene ,D,a OCBjeCTHMO CBe
)l{eHe.
Y HallieM cpe3y 11Ma jow )l{eHa, KOje HHcy noTnyuo
exaantne 3Ha'laj 6paTCTBa 11 jeAHHCTBa uallii1X Hapo)l.a.
J1naK cy OHe, H3p0'1HTO 3a BpHjeMe '!eTBpTe 11 Ce,D,MC
o<jlaH311Be noMarane 11 xpaHI1ne aojcKy, H3AP>Kaaane 6onHHUC
110 OKOnHHM CeJli1Ma.
)f{eHe uallier cpe3a cae Bl1llie JI.Ona3e .u.o ca11jeCT11. Y
411nOnHU.3ll\a HanpHMjep OCHOBaH je )l.je'll1j11 ,D,OJ\1. )f{eHe TOr
cena 6puHy ce 3a )l.jeuy H O)l.ra:jajy 11x Kao po~eHe Majr<e«.
HyHa ,llH3AapeaHii 113 Jby6ylliKor cpeaa:
»i1CTI1Ha je .n.a }KeHe 3ana.a.He Xepu.erOBI1He HHcy CTynHne y JJ.OBOJbHOM 6pojy HallieM noKpeTy. YcTalliKH an11Kosuu
HI1Cy ,D,3nH Hap;>JJ.y )l.a )I.Oije )1.0 CBI1jeCTI1 11 nolje npaBHll\ nyTelll
Kao ocTanl1 H3POA11 jyrocnaa11je.
11naK uapo.a je AOwao AO
CBHjCCTI1, Ka)l.a je y 3ana)I.Hy Xepu.erOBHHY AOWJia Haj)O)I.HOQCJI060,n:Hna'IKa aojcKa. Hap0'111TO >KeHe aana)I.He Xepu.erouwue
riOKa3yjy BeJll1KY aKT11BHOCT 1 nOMa}f(y Hallii1M B3CTI1Ma Tpy)l.eH~I
Ce )l.a nO}Kj)TBOBaH11M pa)I.Ol\\ Ha)I.OKHa)I.C OHO lliTO Cy npOnyCTI111e 0)1. 1941 l'O)I.HHe«.
By'!entll MHnKa 113 )f{en'la:
»TelliKH cy 611n11 .a.aHI1 3a Hac 1941 ro)I.HHe, I<a)l.a je
CTpalliHa <jlallii1CTI1'IKa HeMaH npo.n.pna y Halliy 3eMJby. H3AajHH'JKa Bna)l.a n0Kyn11na je 3JiaTO 11 noojerna y JlOII)I.OH, OCT3BIIBllil1 HapO)I. ua MIIJIOCT 11 HeMHnOCT Hl1jeMU.HMa II )I.OMJiiliM
113,a.ajHIIUl1Ma. Ta,11.a cy ce no 6ocancKHM nnaHnHaMa <jlopM11paJill
npBH napT113aHCKI1 O)l.j)e)l.l1 y '1Hji1M je pe,D,OBI1Ma 611na 11 nawa
>I<CH3.
He CMHjeMO HI1K3)1.3 3aOOp3Bl1TI1 ,D,a je y TI1M Telllt{HM •taCOBHMa Hallie nOBHjeCTI1 0110 Halli norne)l. ynyhen Ha IICTOK,
r)l.je ce npy;Ka C.HnHa paBHHU.a y KOjOj >KHBH li\OHHH pyCIOI
HapO,D, 11 )l.a CMO J-bei'OBOM nOMOfiy MOrn11 H3)1.j)}l{aTll y TOj
TelliKOj 11 HepaBHOj 6op6u.
He CMujeMO aa6opaB11TI1 Aa je 611na je)I.J1Jia KoMyHIIC'I'H'II(:l
OapTHja KOja je 611na y3 Halli H3POA 11 KOja HaC je TPI 'Jiil •113
paJba KpBaBe <jlalllHCTH'IKe HeMaHI1 .•.
Y HalliHM CpU.HMa MOpaMO raj11TI1 CHa)l{aH OCjehaj Jby6aBI1 3a Halli Hapo.u. 11 11CTO TaKo CHa>KaH ocjellaj Mp>Kibe npeMa
<jlallii13My II OHHMa KOjH cy ra nOMaranll y J-bfrOBOJ\1 CTpalliHOM
pa.u.y. MopaMo o.u.6aU.11TI1 cae lliTO KO'II1 HanpeAaK 11 pa:Jaoj
.u.a 611 ce H3rpaJJ.I1nH 'IBpCTH 11 3JJ.paBI1 TeMeJbH APYlliTBa y I<O,\IC
he caaKH 'lnaH 611nr cpeTaH, a Hanoce Mil )J<eHe. Tpeoa noMaraTu ana)l.y, KOja je HHKna 113 Hapo.n.a, KOja je rapaHu.uja,
,D,a ce HI1Ka)l.a B11We Hehe nospaTI1TH CTapo. M11 CMO AY>l<He Ail
llOMa)l{eMO Harne HapO)I.He BnaCTII Ha CBI1M nOJbHJ\Ia pa)l.a. M11
ce l\10paMo Haopy)l{aTII 3HaJ-beM .aa Ty'!eMo uenplljaTeJba 11 .n.jemtMa u pHje•mMa <.
CaaKa EaJIOp)l.a 113 BHCOKor:
»)].pare Jl.pyrapHue, ja Kao napTH3311CKa MajKa, Koja 111\\ilM
Kao 11 csaKa MajKa Maj'IHHY Jby6aa 11 cpt(e, xohy .n.a 1:1aM peKueM
IICI<OJII1KO p11je'111 0 00p611 KOjy CMO Ml1 MajKe B0)1.11Jie Hj)OTHR
IIatUIIX Henp11jaTeJba.
Ka)l.a je xepojcKa KoMyHCTH'IKa napTHja JyrocnaBHje
npomrjena 6p,D,OM 11 .u.onoM, lliYMOM H ropoM 3HaK 3a 6op6y ca
HenpujaTeJbeM, HI1CI\\O ce H11 MH MajKe OrnyllilMe. Oope)l. TOra
lliTO Cl\\0 llOCJiane 11 CBOje HajMI1JIHje 11 Ml1 Cl\\0 aKTIIBHO Y'ICCTBOBaJIC Te CBOjHM f0J1111\1 pyKaMa nOKa3ane U.HjenOM 'lOBje'laHCTBY .n,a CMO MajKe HapO)I.HIIX xepoja, jyrOCJIOBeHCKe MajKe
KOje CMO Be)l.pa 'lena rne)l.ane CMpT11 y 0'111, Kp03 'leTI1pl1 ro;I.HHe Mpa'!Hor pooosaJ-ba AOKa3ane CMO )l.a CMO aacny)I{Hne
MjeCTO KOje HaM np11na)l.a y HOBOj jyrOCJiaBI1jl1.
HapOJ1.1111 H3AajH11U.ll 'leTHHU.11 H yCTallie HHCy Ce CPMU\R\1
HHK3KBOr 3JI01.JHHa, na 'laK HH aaje)I.H111.JKe opy)l{aHe nOMOtll1 llilweM HenpHjaTCJby, Aa 611 naKllie AOBplliHO csoje 3anO'IeTo
tq1Baao .n.jeno. Cse Te 3nHKOBa'IKe 6aH.n.e 6ulle HJse.n.eue npe.n
Hapu.a.Bu cy)l, 11 tbl!Ma tie HapoA cy.n.•n11. ja, MajKa Kuja caM
�.n.ana wecT csojux CHHOBa .n.a 6u .n.ouHjenH napo.n.y cno6o.n.y H
Pa11.a CaaHh H3 BnaceHHI..Ie:
cpent11je .n.ane, no3HSaM sac, .n.a 11 .n.aJbe ycTpajeTe y H3rpaAtLH
name MHile II HanaheHe )I,OMOSHHe«.
»)KeHe cpe3a BllaCeHM'IKOf HeyMOpiiO paAC lfaKO cy liM
O.A Kyha ocTaJia caMo arapHWTa. One cy 3a ce.n.aM .n.aHa ,!],ane
11 .000 pa.n:HHx )!,ana, a 102 JKene Hay'!Hile cy •mTaTii u nHCaTu .
WHO cxsaT1111e opran113au.ujy A<I>)K, anu ce jolli
)KeHe cy npaBI•
ys~rjeK ocjeha ue.n;ocTaTaK wTO npaBHIIHO ue cxsahajy HO<I> 11
MjecTo Aa pa)l.e Kao cacTaBHll AHO HO<I>-a, OHe pa)l,e Kao nocc6Ha opraHH3anuja.
Y WejKOBHhHMa TO cy cxBaTI111H npas11nno. Y pa)I.HI1M
'leTaMa, CBH pa.n.e 3aje;(HH'IKH. Y )l,epBCHTCKOj OIIWTHIIH 6paTCTBO H je,li.HHCTBO HHje ,ll.OlliiiO ,11;0 H3pa)f<aja.
ltf36jerJIHL(aMa
Koje ce spahajy 113 Cp611je uuje npyJKeHa noMoh y .D.OBOJbiiOj
Mjep11. HHje .D.OBOJbHO rnTO ce TC\1110 lKeHe BOlle Me}jy C060M.
One Tpc6a ,11.a noMorHy onwTHHH )l.epaeHTCKOj )l.a no.n;HrHy nopyweHe Kyhe<.
CToja fp6Hh 113 ,Uy6Hu.e, no'!ena je rosop ycKilliKOM:
»CMpT ycTawaMa, 'leTHHU.HMa H HapOAHHM 113)1.ajm(aMa! «
'> ]a IJehy nyuo rosopHTH, jep HHCaM uay•tHna rosopHTt1 .
ja CaM Hay•!Hila HOCiiTH TOp6y y aKU.Hjy 11 'lySaTH ,ll.a Ce KypWYMH He npOCHnajy KaA HX HOCHM Ha IIOIIOJKaj. Hay'!Hila CaM
KOCI1TH H lKeTH )l.a Ce MOlKe xpaHI1TH SOjCKa H KO!bH KOjH HOCe
I!OjCKy. Hay•!Hila CaM 1111je'IHTH ,11.pyrose 1941, Ka,ll. HHje 6HJIO
6onuHu.a 11 .a.oKTopa. To CMD MH y'!une, a HI1CMO y'!une 'IHTaTI1
II IIHCaTH.
Ca.n. HMaM 55 ro.n.Hna 11 no'!ena caM nncaTH. H3y'IHJia
CaM CSa CIIOSa, 30 SellHKHjex H 30 MallHjex tiHplflllll.(OM 3a TpH
;(aHa Te•raja, TPH JJ,aHa no ,11.sa caTa. HaKo caM cTapa Y'IHJia
caM ca OMilaAHHKaMa, ca MOjOM pa,li.HOM •teTOM. AKO 6y.n.eM
}KIIBa 3a 11011a I"O,li.HHe Hay'IH hy 11 JiaTHHiiU.Y ,ll.a pa3yMHJeM
i'"Aje ro.n. ce naw THTO 3a6uJbeJKH<.
MHIIKa IllTp6au.,
113 no.n.rpMe'!a:
'IIlaH
0Kpy>t<Hor
Hapo,D,uor
,Upyrap111..1a 3opa HHKOJIHii Ka3ana je:
:.,UpyrapHu.e! Mnore cy JKeHe oslje rosop1111e o 6e36pojHIIM npHMjCpHMa xepojCTSa 11 IIOlKpTBOBHOCTH HaWHX >KeHa Ha
cbpoHTy u y no3a.n;HHH. Harne JKeHe Y'IHHHJie cy MHOro. Hawa
6op6a .n.ana je Mnoro, 6ea6poj TaKBHx xepoja, a Hajsurne 11
HajJbenwe WTO je .n.ana, TO je OHa 6earpanuqna, ona o.n.lberosaua Jby6as npeMa HarneM uaj.n.paJKeM .n;pyry, npeMa uapO)I.HOM
xepojy THTy, oHa cnoHTana MaHH<f>ecTanuja uarn11x JKeua )l,aHac
osf}e. H'cTo TaKo .n.par01.ijena je KO.n. uaw11x JKena oua orpoMHa
Jby6as Kojy cy one noKa3ane npeMa Harnoj ocno6op;HTeJbHl.lt·l
Upseuoj apMHjH, Koja ce TaKo}jep jy'le ucnoJbHila Ka)l. cy os~e
6HJIH COBjeTCKH OcjJHl.IHpH. 0 jyHaWTBy HaWHX JKeHa rOBOp11110
Ce MHOfO. ja 6HX XTjeJia p;a Ce M)l.plKHM Ha jep;HOM KOHKpeTH0/11 3a)l.aTKY KOjH CTOjH npep; HalliHM JKeHaMa:
Ha 06HOBI1
nawe 3eMJbe. M11 CMO .n;pyrapHne npewne H3 paTa Ka MHpHoj
H3rpa)J.IbH u npe.n. Hac ce nocTaBJbajy )l,aHac HOBH 3a)J.al.IH. HajsehH 3a.n;aTaK je ycnocTaBa u o6nosa JKeJbe3HH'IKI1X npyra 11
JKeJbe3HH'IKOr cao6pahaja. Mu ue MOJKeMo nonpaBHTH eKOHOMCKO CTalbe MHOrHX KpajeBa H rpap;oBa aKO He ycnOCTaBH/110
y HajcKopuje spujeMe JKeJbe3RH'!KH cao6pahaj . Ha TOM TPe6a
11.a pa.n.HMO cse. O.n. MoCTapa .n.o Capajeaa HenpHjaTeJb je nopywHo npeKO 30 MOCTOBa. ,Uanac Ha 06HOBH THX /\IOCTOBa pa)I.H
oKo 6.000 pa.n.HKa, a To je .n.pyrapune 'IHTasa apMuja. THM
.n;pyrOBHMa Tpeoa TIOMOhH HCTO TaKO KaO lliTO CMO IIOMarane
6opu.HMa na <f>pouTy. Harnu pa.n.HHLIH Tpe6a .n.a ce noKaJKy TY
xepoj11 pa.n.a Kao lliTO cy ce noKa3anu HawH 6op1..111 y .n;o6a
uapo.n;no-ocno6o.n.una•1Ke 6op6e. 3aTO je noTpe6Ho .n;a csyAa
r}je ce o6asJbajy TaKBH pa.n.osu, na He caMo TaMo Hero I! 113
.n.aJbHX cena u rpa.n;osa, noTpe6Ho je )l,a JKeue y•mHe cse LUTO
Mory .n.a ce WTO npHje ycnocTasu JKeJbe3HH'!Ka npyra u cao6pahaj . DoTpe6HO je .n;a ,ll.pyrapnu:e CTaJIHO 06H.~a3e pa)l.JIIIKe.
;J.a uoce ,TaMO )l.pyroBHMa xpany, .n;a ux nepy, Kpne, .n.a Hill noce
IIHC/\Ia .n;a OHH OCjeTe .n;a HHCY OCaMJbeHH H .n;a y CBOjH/11 HanopHMa 11111ajy no.n.pwKy Hapo.n.a. Ha l.IHjenoj npy311 O;J. MoCT1ila
..n;o, .Bpo.n.a pa.n;e HaLUH .n.pyroBH, na 11 Mil Tpefia na " Tn'' 'IKTHBHO Y3llleMO y'lelllha. Ja MHCIIHM na Mil Ha ORCIM KOHrpecy
y3MeMo ce6n 3a.n;aTaK .n;a he~w CBI!M CHnallla noMoh11 ycnocTaBy
JKeJbe3HII4KOr cao6pahaja y Bocu11 11 XepnerOBHHti, a noc~mje
TOra y CBIIM pa)I.OBIIMa Ha 06HOBH H 113rpa)l.lbH Haute .li;OMOBIIRC .
ja 1<1 BpUJaB3\I Ca IIOKII~IK0 ,\1: .[la lKIIBII y p;apHII'IKII pa !
O.n.6opa
»HeHcu.pnHH cy u ueonucanH npHMjepJoi Koje cy .n.ane
)f<eue Bocue 11 Xepu.erosune 3a nawv uapo.n.no-ocno60AH11a'IKY
(iop6y. Y HIITepecy O'!ySalna H3We 6op6e MH He CMHjeMO BOAHTI1 JIOKalliiY TIOIIHTHHKy Cella H rpa)l.a, HIIH je)I.HOf OKpyra,
seh '111Tase uame Jyrocnasuje na u csHx nopo6JbeHHX .n.pJKasa
Koje jow rlbujy no.n. peaKu.uonapHHM KIIHKaMa. no3HBaM sac
.n.pyrapm.(e .n.a je.li..Ha .n.pyroj o6ehaMo .n.a heMo noMaraTH napoii.ue SllaCTH Ha 113rpa~bH Harne )I.OMOSHHe, CTSOpHBlliH pa,li.He
6pMra.n.e JKeHa 3aje.n.no ca OMna.n.HHOM . .Ua heMo noMaraT.H naJlOAHHM SllaCTHMa y 'IHWhe!by OHHX KOjH xohe .n.a pa36Hjy Hallie
6paTCTBO H je,li.~IHCTBO. ,Ua heMO TI01110h11 .n.a Ce lliTO npuje ymiWTe paTHH 6oraTaWH, KOjH cy Ce 6oraTI1JIH )!.OK Ce KpB
nponHjesana.
Mu os}je seh TPH .n.aHa KJIH'leMo .n.a HaM .n.pyr THTO
AO}je. ja 611x peKna caMo oso, Aa 3a nac JKene Bocne 11 XepneroBHHe BalKH 11CTO OHO WTO je .n.pyr THTO peKaO lKeHaMa
Cp6Hje Ha fbHXOSOM MHTHHry. MH HCTH nocao HMaMO )l.a H3Bpt1111/\IO. Te ~berose puje'IH Tpe6a .n.a HaM 6y.n.y y cpny naweM
U He CMHje/1\0 HX HHKa.ll,a 3a6opaBHTH, jep WTO Ba>KI1 3a )l(eHe
Cp611je, To saJKH 11 3a uac JKene Bocne u Xepueroslffie. Ja
sac n03HSaM .n.pyrapune .n.a MH no.n.uJKeMo nawy ,U<I>J Kao MajKa
CBOr CHHa je,li.HHOr, .n.a je '!ysaMO KaO O'IH y rJiaBH«.
Onra CTapOBHh 113 MocTapa:
»Hawe JKeHe cv jow ysuieK KyJITypno, npocsjeTno H
IIOIIHTif'IKH 3aO"CTaJie. DOJIHTHKa 6HBWHX Bll<ICTO,ll.p>Kal.lil y JyrOCJ13BHjH HUllla je Ha TO ,ll.a lliTO BHWe Hapo.n.a OCTaHe Her.poCBHjeheHO . .Uanac .ce · npylKa MorvhnocT .n.a KynTypua u npocsjeTHO Y3.li.HlKeMo uarny aeMJby. nocTaBJbeH je npe.n. nac, jorn
npnje ,li.SHje fO)I.HHe 3a,ll.aTaK, ,ll.a Hllje)I.Ha JKeHa He ,li.O'!eKa OCJIOf5o}jelbe HenHcMena. Mu Taj 3a.n.aTaK .n.o ca.n.a HHCMO J13BpwHJie.
.Uanac HaM ce npyJKa MOryhnocT Kp03 HO<I> .n.a OCTBapuMo
nawe JKeJbe. Harne JKene y.n.pyJKeHe cy y csojv opraHM3auujy
A<I>)K , aJIH lbiiXOB aa.n.aTaK je, .11,a ne pa.11,e o.n.sojene OP. HO<I>-a.
uero .11,a y CKJiony noKpeTa noJi1a'JKy p;aJby 113fJJalby name
P.JllKaBe, Kao rnTo cy noMarane lbeHo ocno6o}jenje.
Hallie JKene Mopajy y3eTH na ce6e 6n11rv oKo tmsa.IIH.li.CKHX ,li.OMOBa . OKO paTHe CHpO'!a,li.H, OKO .n;je'!Uji!X )1,0\\0Ba
H o6P.aHHWTa .
HcTo TaKo JKeHe Mopaiv sacmtTaBa1111 ttnwv
Jt,jet~y }' .li.YXY naTpHOTI13Ma, y .n.yxy 6paTCTBa, jCP.lii!CT!<il II
\lp>tone nponiB <f>arnH3Mac.
BH.n.a lJy6pH,lOBHfi·KonpHBHua:
>Hawa aeMJba nocTa.1a je c.1asua 11 no3naTa r •nnaso.\1
CBttjeTy, 3aTO WTO CMO 6111111 ML\1111 HapO;J. no 6pojy, 3.11! BC.111Kif
no ivHa•n<Oi 6op6H.
Tpe6a pa.n.nnt CBIIM nma~1a Ha o6uORII uawe 1e~1Jbe.
Tpe6a .n.a pa,.:~.u.'tlo P.a 6n eKOHOMCKII noJtnrmt Ty aeMJby. 3eMJba Koja liMa npeTe>KaH 6poj ce.'baKa ne MOli(C 6uTtt 6e3 noJhonpHBpe.n;Hifx WK0.1a. Hawe 1 ce.1y noTPe6ne cy noJbonpiiBpenHe wKone . KpoJ TaKse WK0.1e npofin he 'ti\'WKa n JKeHCKa
oMna.n.uHa. Y lblt~la he no'leTH paP. Ka.!l npeCTanv .'heTJbtt paJlOBII, y ~bllllla he .n.o611sant CTPY'IHO o6pa30Batbe oun, Koju
ce 6ase 3e.\l.'bOpatbOM. HCTO TaKO 611he nOJlHfH}'TC IUK0,1C 3a
HHAyCTpujy. U11.'h je HawnM PVKOBOAIIOLIH\Ia .11.3 can rpaljaHII
II rraljaJIKC OBe 3CM.'be )f(I{Be y 60JbOj II Cpehmtjoj 6yP.yhHOCTJU:,
.f'oBop P.pyrapHt\C .lJ.ywaHKe Kosa'!esHii:
'
1lnyrap11ne! H3sojeaaHa ie no6je)l.a. A1111 uawa c.1o"i:>;J.a
11c6Jt 611na noTnyHa, aKo Mn ue 6n ocnrypamt 11111p 3a CRaKora,
J\11111 3a KOjll CMO Ce 60pH1111 'leTHpH rO,li.HHe, aKO He 611 :><.::tr\"na.111 ,\ \tip Ja Harne HajMHJIHje. OcurypaTil 111110, 04\'B:\Ttt c.m6o.nv. ca•lyBaTn TeKOBHHe uame 6op6e liiOJKe ce ca.\IO OH.!l:l a!T
Ce VHU111Te .11;0 Kpaja nOTnaJhHBa'!H paTa, HCTl1 Om! KOjH CV H:lC
V U.PHO 3aBI111H, CBH OHii 360r KOjHX nlla'ly \\aiKe xen0r1,11
oopau.a. MH xohe/110 )l.a TH/11 11 TaKBHM 6y.n.e cyljeHO TeK K"''l:l
6v.n;e cyljeuo ~~ noc.'he.n;lbeM 311HKosu.y Mn he 10 101111 !1.3 r.peJt,axne.\1o aa.n.osOJbHO.
,ilpyrapuue! Hn jeP.He JKeue HJtje 61uo KOia ie roan·:· :1
a All tmjc noMeHyna 6paTCTBO 11 je.u,I1H\:TBO. BpaTCTBO H j e.!l•IIICTBO nawer napo.n;a HHje 6una ca'lo je.n.Ha mtjena TeKOBirn • T
ie TeKOBHHa KOja ie HHKJia H3 HYlKP.e .s,a 15H OCTa II li\Hinf. It
Cn6u. XpsaTJi 11 Myc.mMamt JKliBII\IO \' aie Ht 'IKOi o 1r. IH
BieKO!IW'.\a cy Hac aasa~aJI~ XIIT.'Ien je JlO • :~n 11:1 · e no em&o
e..nncoHacmtjelie Koje cv ocTaBit.1H pa3m1 OKvnaTODC
cnncKII neil<lf\111. M11 ue 6HC:.IO IOfJ no611ie 1 n
lll
a te
vje.!lHHH.m, .lla HIIC\' Ha Rallllli'l JaCTaBa 3
naanonna!lHOcnt, 6paTCTBa 11 'e 1rnc sa lta!Illrx
'!IIIla nawer l'lpaTCTBa caCTo'1
ce
e
o;or oopua nn'e
.lPXTCU a
'e
�<"Kor naroAa 'JeTmme. 4spcnma nauter jCAIIIJCTBa je y TOMe
uno cy t5paha Xpsan1 11 MyCJJHMauu Tyt<JJM 3JJHKOBaLJKe ycTaIIJC. (aMO OHaj KOjM je HenpHjaTCJh Harne CJtOtiO)I.e, CaMO OHaj
KO He •tyje jayK )l.eCeTMHe XMJha.n;a paTHe CHpOLJa.n;H, MOJKe )!.aHaC Aa t5y.n:e pa36Hja•I Hapo.n;Hor je.n;HCTBa. Mo }l{eHe ca lhOMa
IIM:lMO noce6He paqyHe. MH CMO )l.aJJe OHe KOjll cy HaM HajMIIJJHjH. MH BHrne HeTieMO .n;a HX .n;ajeMO )!.a nmy 3a pa'lyH pa30IIja•Ja Hapo.n;Hor je.n;HHCTBa 11 Hapo.n;HHX HenpHjaTeJha. ,Upyrap ttu,e , MJ1 CMO ce no•JeJJe cje.n;mbaBaTH I 941 ro)J.HHe. Harne jeAI!IICTBO 611JJO je je)J.HHCTBO CpnKHiba, Koje ca nonaJheHHX ortJ.urnTa npy>Kajy pyKy cecTpaMa MycJJI1MaHKaMa, jep oHe HHC:y
Kpuse rnTO je ycTarna nonaJti10 Kyhe cpncKI1x JKeHa. Harne
ie.U.BHCTBO y TOKY paTa nocTaJJo je MOTIHa noTnopa CTBapalba
je)J.I1HCTBa CBHX
HarnHHX
Hapo.n;a. je)J.HHCTBO cy CTBOpHJte
3opaTHMJheHe M ycJtHMaHKe CaHHu,e " KJhy'ta Kao " CpnKHtbe
PIIOHI!Ka, KOje cy Ce HaTjeu,aJJe KOja lie BHrne )J.aTH pa)J.HHX .n;aHa .
.Jc.u.tmcTso je cTBapaHo Ka.n;a cy >KeHe MyCJti1MaHKe Ko3apua
np11111aJJe 6pahy Cpt5e nonaJheHe Ko3ape. To je)J.I1HCTBO je CTBOneno Ha .n:jeJty H OHo je 3aTo Hepa3pyrn11so.
,UpyrapHue! Ha )J.aHallltbelll Konrpecy Hl1je OHJJO Hl1 je.u.He
)l{elfe Koja je rosopHJJa, a .n:a Hl1je cnoMeHyJJa MPTBy .njel!y, noll<t Jheue Kyhe , nona Jbeua ceJJa, nopyrncne LICCTe w nyTese, H .u.a
Mil HeMaMO )J.OROJhHO XJhe6a. To je )]JJHaC CTBa[JHOCT Harne )J.OMOBflfle H MH CMO Te CTBapHOCTH AYOOKO CBjeCHe, KaO llJTO CMO
csjccHe 3a)J.aTaKa 11 otiase3a twje npHMaMo ua cet5e Kao panHonpasHe rpaljaHKe Q:>e.n:epaJtHe BacHe H Xepl{eroBHHe. Ha TO ce
CMI!jy 11enp11jaTeJhM Harne CJIOOOAe.
01111 I<a)l{y )!.a HI1CMO V
CTalbY )!.a 113rpa)J.HMO Harny 3eMJhy . To rOBOpe OHH KOjH )J.p}l{e
pyKe y '·'~nOBIIMa, m1rnTa He pa.n;eh11, 6aseh11 ce rnneKyJtaUHjOM .
npe)J. HaMa CTOje ReJJMKH H TernKH 3a.n;auH. ,Usa Cy H •nma t5op6e 3a 60JhH }I{HROT nawer Hapo)l.a . .Je.a:aH . e .a:a ce yxsai
TIIMO y KOlliTaU Ca JhyTHM nenpHjaTeObeM , ffa nyCTOlliH )!.it Cal pit)J.I!MO Kyhe, nonpaBHMO uecTe, Carpa,ll.HMO MOCTOBe. HeRa
11e t5y)l.e 1111 je.u.He }l{eHe Koja je cnoco6Ha .n:a pa.n;H, a .a:a He
V'leCTByje y TOM BCJIHKOM )J.jeJJy CTBapa!ba OOJhe H Cpehmfje
Uy)J.yhHOCTH . .LJ:pyrH HalJHH je )!.a cypOBO H HeMHJIOCp)J.IIO roIIIIMO 11 KitJKthaBaMo cse napo.n;He HenpwjaTeJhe H paTHe wne-
Ky~aHTe KOjfl cy ce 6oran1JII1 )!.OK cy Hawu Hapo)l.tt npoJJHJeBaJTu t<pR 3a CJIOOO)l.y. )l.OK HaUl Ha!JOA rJTa.lf.yje, OHWllOTajHn
posape, cjeAe na t5parnHy, KpHjy MHJJHOHe. 0HH rosope )!.a Mt1
HHCMO y CTatby .n:a 113rpa)J.HMO aeMJhy. O.n:rosop je Ha TO jout
'IBprnhe 30Hjalbe HarnHX pe)J.OBa OKO MCTHHCKe AeMOKpaTCI<C
BJTaCTH KOjV CMO y TOKy 6opt5e CTBOpHJiff. MH }l{eHe H nawc
opram1aau,nje npeTCTaBJhaMo je)l.Hy HajMacosHHjy opraHH3at(l1jy
Harner noKpeTa. He A03BOJtHMO )l.a npolje Hje)I.Ha aKUHja. Kojy
nOicpeHy Hawe sJTaCTH, a )l.a MH y lbOj He y'leCTByjeMo. HHje
,li,OBOJhHO )!.a CMO cnpCMHe )l.a pa)I.HMO Q:>113HlJKH, Aa CJJyWaMO
Hdpeljetba H )J.a HX 'H3BprnyjeMO. Y HaWI1M 3ajeAHlJKI!M KOHQ:>epenu,HjaMa 11 y Hawoj BJJaCTM MMa spJJo MaJJo JKena. Jow ysujei< KO)J. HarnHX }l{eHa IIOCTOjl111 ysjepelbe KaO )l.a HHCy paBHOnpaBHe. AJtH HHTepecM cy Harne 3eMJhe H 11HTepecH Hamc,· Hapo.na 3aXTHjesajy .u.a MH y3MeMo Hajseller y'lewlla y HaPO.li.HOj
BJJaCTI1 1 00peli11 Ce 11 Ha Taj Ha'JHH 3a OCTBape!be HaUler )l.JllKaRHOr nJJaHa "' npoTB OHHx KOjM ce noKyrnasajy ysyh11 y Haur
J\D)I{i\BHif anapaT 11 KOjl1 CaOOTHpajy Ha pa3He Ha'!f111e npOTI1B
mnepeca Harner Hapo.a:a.
noJJaaehH ca OBOr npBOr KOHrpeca Ha KOMe CMO npe,.pecaJJC csa nHTaJba Tpet5a .a:a HMaMo Ha yMy )l.a cy TO 11CTOPliCI<e O)J.JJyKe )l{eHa EocHe 11 XcpuerOBHire, )l.a cy TO 3aBjeTII
KOje CMO IIOJIOJKI1Jie npe)J. HapO)I.OM H npe)l. )l.pyrOM TI1TOM .
JJ:oyrap11u,e, 3aKyllajTe Ha csaKa spaTa, no~HTe csaKoj }l{eHH,
OOjaCH.iTe KaKO cy CBHjeTJJH )J.aHH OCBaHyJJM aa Hallie lKeHe, KaK() ce npoM~:.ienHO Haw nonoJKaj. AKo 11M TO otijacni1Te, Helle
6HTlf HHje,z:He '•CCTHTe JKeHe KOja Hehe npHhlf HallJeM nOKpeTy.
!fa .ll.pyroM KOhl pecy SocaHKM H XepuerOBKM Tpet5a .a:a 6vft.y
11311t~CE'H::l FCJIHKa .n:jeJta KOja CMO OCTBap!iJJe 3a Cpehy Hamer
Hap•>)l.a, 3a cpehy Harne .II.OMOBHHe.
.Ua J!\I'!BI1 nama cnasna AOMOBHHa .UeMOKpaTcKa <Pe;l.:!panuma ·'yr·ocnaBHja I .Ua )f{HBI1 so }fa 11 y•tHTelb HallJer napop.a
Ham ROJbeHH TttTO! LJ.a }I{I!BM jeAHIICTBO CpnKI11ba, Xpsann.~;a
11 Myc.~:HMa:~KJt cj:;e.a:epaJJHe EocHe 11 XepLleroBEHel .lla >KHBH
}CA11HCTBO CJTOBCHCKifX HapO)J.a Ha 'JeJJ'y Ca BeJII1Kl1M pyCKJfM
't<lp C)l.OM!
IZB OR GT4AVNO G ODBORA AFZ· A
ZA BOSNU I
HE R CEGO'-"~"INU
Ratdl kQngresa je zavrsen. Uz Strdaeno odobra'Vanje delegata i gostiju, i·za~bran je glavni odbor AF2-a
za Bosn.u i Hercegovinu - prvi gla'Vni odbor zena u
nasoj oslobodenoj. dragoj zemJji.
Iz.bor clanova glavnog odbora, bji jc sast;w]jen
od najuglednijih zena u narodu, garanciia je. dace se
s uspjehom izvrsiti svi teski zadaci. koj(' pred nas
postavlja porusena i opusrosena zemJja.
Glavni odbor AFZ-a za Bosnu i Hercegovi.'1u:
Radmila Begovic, Romanija - pr'etsjedlnica
Mara Hodaik, srez Petrovac - I podpretsjednica
Silmija Kurt, Mostar - II podpretsjednica
Lepa Perovic, Banja Luka - sekreta'l'
Zchra l\1ujdovic, Saraj1 - blagajnik
evo
Soja Copic, Podgrmec
Camila Maglajlic, Banja Luka
Marta s!pka, Kozara
Mevla Jakupovic, Tuzla
C!ca Trisic, srez Bijeli!na
Dusanka Kovacevi~. Banja Luka
Zora Milanovic, Tuzla
Olga Marasovic, Sarajevo
Janja Marjanovic, Husinje, srez T,;;:I,
Andelka Kundacina, srez B!lece
Plrika Slber
Vera Bosnjakovic, Sarajevo
Hankijn. Konjovic, Sanica, srez Kljuc
Dr. Stojanka Oltric, major
Olga Starovic, Gacko
Zora Nikolic, Bijeljina
22
Pl en urn:
Anka Spremo, Visegracl
Lihusa Sedlar, Zenica
Gojka Rac3ki, Zenica
Manda Filipovic, Zenica
Blbljana Nonkovlc, Fojnica
Sejda Husba§!c, Fojnica
Radojlm Petrovic, Gorazde
Mitra Risticevic, Foc3a
Hatija Hadzic, GoraZde
Ljuhlca Jankovic, Rogatlca
Bosa Tosic, srez Sarajevo
Ramiza SaloceviC, Sarajevo
Sabaha Colakovic, Visoko
Savlm Balorda, Vlsoko
Ljubioo. M!losevlc
M!lka vucetlc, Foea
Anka Pupic, Mrkonjic
Anklca Mitrtc, Janj, srez Jajce
Elza Bokalic, Jajce
Mara Radle, Mrkonj!c
Cvita Sponja, Glamoc3
Jovanka Jovicic, Glamoc
Iva Leontar, Duvno
Mica Jerg, Bugojno
Stoja Rudie, Kupres
Dika HadZi6, Prozor
Ana Popovic, Livno
Stoja Lovro, Donje Poije
Razija Topalbegovic, Travnik
Persa Rod1c, Bugojno
�Nadira Tatlic, Travnik
Jovanka Pa!iin, Zastinje, sraz L1vno
Sidika Latific, Llvno
Stoja Knezevic, Dubica
Lela Sul!evic, Prijedor
Anda Radakovic, Prijedor
Dragica Likar, Bos. Novi
Desa Topic, Bos. Gradi!ika
Jelka Novakovic, srez B. Lulm
Marina Popovic, Banja Luka
Josipa Lastric, Banja Luka
Dr. Danica Perovic, major, B. Luka
Mileva Rodic, Drvar
Fadila Redzic, Bihac
Draga Ivanovic, Grahovo
Danica Vu<:!kovic, Grahovo
Sarajka Jovanovic, Ribnik
Stana Cullbrk, Sanski Most
Milka Cerez, srez Prnjavor
Nada Mikiti!iin, Prnjavor
Camila Ajanovic, Te!ianj
Nevenka Dekle, Teslic
Anica Pavlic, Dcrventa
Zivka Kukolj, Slcender Vakuf
Zejna Dogie, Cazin
Sadeta Buljuba!iic, Cazin
Milka ~trbac, Bos. Krupa
Sof!ja Sobot, Drvar
Dara Rujevic, kapetan, Drvar
Vika Horvat, Kladusa
Mina Buljubasic, Vrnograc, Kladu i5a
Soka Smiljanic, Bihac
Jcla Latinovi(:, Bos. I;'ctrovac
Nada Manojlovi<'. Bijcljina
Zora Pajkovic, Bijeljina
Desanka Kovacevic, srez Tuzla
Ankica Mamula, srez Tuzla
Stevka Mitrovic, Vlasenica
Vulwsava Kikic. Vlasenica
Stojanka Nikolic, Doboj
Dervisa Ljubovic. Dohoj
Lucn Bozic, Brcko
Ljuba RadiC, Bos. samac
Eva Oslobodenac, Graclacac
Dula Konilc, Klaclanj
Mrkinja Ivanovic, SrC'hrenic't
Durdija Jov<::lc, Srebrenica
Jelisava Kapijunovic, M(lglaj
Jula KrbanjeviC, Maglaj
Bozica Maksimovic, Cra<::anlca
Persa Jovanovic, Gracanica
Antonija Mandi6, Tuzla
Lepa KudZic, Brcko
Stoja Palamcta. Mostar
Bisera Puzic, Mostar
Kosa Karadcgelic, sr0z Mo'<tnr
Radojka Miskovic, Mostar
Milica Vuksic, srcz Ljubu :'i ld
Fiza Dclalic, Ljuhusk!
Darinka Maslesa srcz Ljubinj"
Danica Pupic, Trcbinje
Rista Dulm, srez Stolac
Darinka Cabrilo, N<'vcs injc
Hiba Alagi6, Konjic
Sofija Milas, Posusjc
Nafa Koluder, Mostar
Vera Obrenovic-Dellbasic
Dusanka Cumura, Travnil{
Doja Kos
Smilja Krsic
Adela Draskovic
Olga Humo
Ljubica Ljujic
Camka Brkic
.Tcfa Palavestra
Sofija Kosovac
.Telka Cvitkovic
Beha Prica
V<'ra snaj<kr
Ankica Albahari
&oaiJpaB MapwaJZa Tuwa I(oHrpecy :J/CeHa
EocHe u Xepu,eroBuHe
mao MH je lll'J'IO ycJI,Hije.n. HeO)I.JIO)I{HSHX .l(p>KasHHX
HOCJIOSa He MOry 6HT>H Ha samoj npsoj BeJIHKOj MaHH¢ecTal.\RjH.
XepojcKe )l{eHe- BoCJHe a Xepl.\erosHHe y HajTe>KY.M MOMe-HTHMa llO Hallly ,UOMOSHHY 3HaJie cy ce 00OOMaraTH
01:111'M
cpeTCTSHMa, 6H1'11 HCHMapH
6paTcwa H je.n.HHCTsa Hapo.n.a BocHe H Xepr(erosHHe
a CRHX Hapo.n.a JyrocJiasHje.
pHTH,
H caM caM csje,uoK orpOMHHX Hanopa Koje cre
BH y TOKY ocJio6o.UHJia4Kor paTa ytmHHJie .ua 61-1 Hallly
3eMJbY WTO llP'Hije orp11jaJio cyHI.(e CJio6o.n.e, He liiTe.n;elm >KpTBe, He >KaJiefiH CBOje My.>Kese, CHHOSe H 6pa-
fiy, WaJbyfiH HX y 6op6y rrpOTI1B MpCI<llX OKynaropa
H .li;OMalHIX H3)1.8jHRKa.
Barn nps11 KOHrpe,c, Ta seJIHKa MaHH¢ecTal.\Hja sallie cHare HeKa sac jom sHrne 36JII1)i{H 'li ojalla .ua 611
y ,upy)l{eHHM HanopHMa Hamy OCJI06oljeHy 3eM.1bY o6HOBJ.IJIH H Y1 IHHHJIH je JbenrnoM, cpchHr~joM 11 ~10hHu
jOM Hero IliTIO je HKa,Ua 6HJia, OHaKBOM KaKS0:\1 cy jc
3aMHliiJbaJIH OHH KO}H cy He WTe)l.eft!1 ce6e ITOJIO)I{H U
33 H>y CBOje >KHBOTe.
.Ua .>KHBH rrps11 KOHrpec >KeHa BacHe 11 XepueroBRHe!
CMpT ¢arnH3MY - C:ro6o.ua Hapony!
THTO
�v
v
AVNOJ odlikuje nase zene
Junackom borbom i samoprijcgornim radom
ovjekovjeC-i,Ja se s:lava nasc zene i ona je stekla zasluzeno priznanje,
Na kongresu, iz svih krajeva nase federalne jedinice, govorile su zene iznoseCi karaktcri!Srticne i dir-
Ijive momente iz Z.ivota, borbe i rada, koji pri.kazuju
zaslugc i herojl tva nasih zena.
s
I bas u toku odriavaJnja kongresa, pClld:a odluka
AVNOJ-a o od1ikovanju zena heroja, boraca i trudbcnika nase uze. otadzbine. T u od1uku kongres je
to,plo pozdravio . Od[ukovane su slijedece drugarice:
Ordenom Narodnog heroja:
La k i c Radojka
P r a vic a Dragica
Oz,denom Partizanske zvezde 111 red a:
Pomocnik kome~ara bataljona I vk o vic Ljubica
Orden om bratstva
jedinstva 11 stepena:
Vranjcsevlc Rada
Kovacevic Danka
Ordenom za zasl'uge 111 stepena:
Milanovic Zorka
Pupic Danica
Milosevie Ljubjca
Cumum Dusanka
Manojlovic Nada
Aleksic Milosava
strbac Milka
Cadra Mida
Ordenom za hrabrost~
Hamovic Jeiena
Materic Danica
Danie Zorka (Nikolfna)
Redzic Bilaj Fadila
Vujatovie Ljuba
Marinkovic Zora
Kovacevic Razija
Curguz Bosiljka
Brkljac Radojka
Tadic Milka
Radenovic Duka
skorie Draginja
Hodak Mara
Latinovie Jela
Kecman Desanka
Kecman Milja
Gnjatic Rajka
Rudie Milica
Vesclic Soka
Mitrovic Draginja
Kurevic Tima
Markovic Milena
Knezevi6 Bosa
Popov Seka
Cuskovi6 Milka
Mujkic Rabija
Mitrovic Cvija
Tanaskovic Sinka
Pajkovi6 Zora
Doic Rosa
Lipnicevic Tifa
Mihojlic Mirjana
Pajic Ljubinka
Maslesa Dara
Siber Pirika
Puzic Bisera
Vujovic Zora
Milojovic Jela
copic Mira
Tvkovic Zora
Kojic Milka
Rarcnac Gordana
Miloscvic Aleksandra
Vaslwvic Zora
l .
Senic Stana
Canak Darinka
Dedic semsa
Zjakie Bjc<lic Safija.
Pozdemc Cc!{ira.
Gasic Boia
Karanov1c Mllka
' r 1• .•
Dondut· Trivuna
Radenovic Marica
Novakovic Mara
Novakovic Jovanka
Dronjak Milka
·.
Sefic Zulejka
Ljubotina Mileva
cetkovie Dara
Marjanovie Sida
Likar Dragica
Maglajlie Vahida
Culibrk Stana
Batos Bora
Karabegovi6 Ajsa
Kovacevic Zora
Tanaskovic Sena
Starovi6 Vukosava
Spremo Radmila
sekeric Desa
Durovic Saveta
Ecimovie Milja
Spremo Anka
Foht Sara
Uherka Marija
Smiljanovie Soka
Rodie Milcva
Sadikovic Ajsa
Medaljom za hrabrost:
.\nlunovie Devica
l'ecman Mileva
Bilan Kaja
Brkic Zora
Goranicic Fata
Poljarevie Mukelefa
\ ukic Zagorka
Pavlovic Vida
Grkic HatidZa
Fejic Adila
Kosovac Sofija
I el>enicki Amalija
Ivanovic Draga
Vuka!!inovic Milka
Vidovie Joka
Horvat Vika
Grbie Duja
Buljubasic Mina
PaSIC Mlka
Subotie Rosa
Peeanac Anda
Mandie Stana
Radosevie Soka
Topalbegovic Razija
�Meclaljom za zasluge:
Markovic Stana
Popovic Ana.
Pa.Zin Jovanka
Latific D~evha
sponja Cvita
Osmic Fa.ta
Sojic Goja
Da.vidovic Va.ja.
Krsma.novlc Jela.
sojlc Koja
Cvjetinovic Mara.
Kiklc Vukosa.va
Jerkovic Milka.
Sa.vic Krsma.nija
Vla.<'!lc Obrenija.
AMertc Anka.
Radoj<'!ic Lukljana.
Kova<'!evic Spasenija
Tomic Mada.revic Ljuha
Mattie Kata.
Davidovic Milojka
Kova<'!evic Desanka
Pantle Cvlja
Mrkajic Rajka
Saric Radojka
Do~llc Vaslllja
Davidovic Milojka
Cimirot Zora.
Palameta Stoja.
Durie An<'!ika
Simic Jelka
Tol§ic Bosa
Korol§ln Milica
Jankovic Mlllca
Huzba!lic Sejda
Stanisic Milka
r.alovic St::tnlja
J ovi<'!ic r.o j ·t
sueur Jafa
Hajnrih Cilika
Ostojic Dul§anka
Marie Danica
Topic Bra.nka
Pavlovic Gina
Adamovic Milka.
Glil§lc Bogdanka
Zec Ljuba
Cado Jula
Mededovic Ljuba
Stri<'!evic Zora.
Iva.nic Soka
Tublc Jelka
Jakara Anka
Dronjak Steva.nija
MatijaA Stoja
Turudija Cvijeta
Grahovac Stana
Sekulic Ana
Ristic Persa
J otanovlc Zora
Kukolj ~ivka
Petrov Nata
Erceg Jelica
Novakovic Stoja
Durdevic Anda
Ruvlsenic Bosa.
Anic Ljuba
slcar Mllka
Marin Stana
Ribic Vida
Erceg Marlja
Mltrov Mara
Muji<'!lc Aj§a
Mand~ic Flkrlja
Vocklc Jelena
Kudlc Lepa
Klaric Kaja
Serifovic Melca
Vocklc J elena.
Mujedinovic Sejda
Radovanovic Anda
Radovanovlc Soja
Sekanic Ru~a
Misic Zora
Pavlovic Duja
Durie Ka.ta
Rasic Anda
Vojakovic Ana
Trisic Cvija
Jovanovic Anda
Becanovic Dragica
Glisanovic Bosa
Krbanjevic Jula
Vidakovic Rosa
Mrsic Zora
Krsmanovic Kosana
Ke§elj Zora
Mllosavljevic Milena
Jovanovic Sarajka
Humek Paula
Vrhovac Mica
Cikota Mira
· Korda Zdrava
saric Slavojka
Misllo Ljubica
Ninkovic Bibijana
Kos Doja
Vicentijevic Soka
Bjelajac Cvjeta
Galijasevic Ziba
Kne~evic Anda
sipka Marta
Bla zic Danica
PROLAZE ZENE
Asfoltom jutros vijore rodosti .. .
Poklik slobobodi 1 Z.ostovo leprso 1
Ko;;coro, Drvor, Mojevico, Biroc
i popoljeno selo so vr[) krso,
govore smjelo srcem kceri, mojke
i slovom borbe. Kro;;c pjesmu i rodost
klicu slobodi i velikom Drugu ..
Sorojevom jutros prolo;;ce prjesnjoci
i grubo plotno seoskogo tkonjo
i pove;;cano korotno moromo
i toplo srco, kojo ljubov ;;croce,
pune pregrsti moterinskog dora,
;;cemljo nom solje, ;;cemljo i2 njedoro 1
- Mosu nom ruke 2.uljove i rodne,
borbene, vicne oru2.je nositi, sijoti 2ito, livode kositi 1 - Ceprso rodost, - rodno krsno snogo,
to 2ivi ;;cemljo, - grudo na.Sa draga 1
- Cestama juiros vijore radosti
pokliko pune _
Ko val kodo krene,
klikcu, prolo;;z:.e ponosno I mocno
u bolji 2.ivot, nose nove 2.ene 1 ...
Vera Obrenovic Delibosic
�CBHMa HaMa, QiKynJbeH11.M Ha KoHrpecy, 611J1e Ml1
ca HerroKopeHe Kosape, rronaJbeHor 5wptJa, pag,pyweuor JJ.psapa, HJIJHI Ma KOr Kpaja Harne OTai)611He, .ll/0·JiasaK Ha KoHrpec 6110 je Hap0411TIMJ .ll;O)I{I1BJbaj. 3a
csaKy o.n; Hac OH je 6110 rrpas11 npa3HI1K. Ha JJI11.\11r
Ma
HaM ce TO MOf'JIO LJI1TaTH. DHO je Ha J-bi1Ma 11CI111CaH
11CTI1HCK'Ii ITOI-JOC, BeJJti-IKa pa.ll/OrCT. Y 0411Ma rCIBaKe O)l;
!laC 6HJIO j e TOJJHIKO pa3HHX ITJ1Ta!-ba. JJ.•
OJJaSI1JJe CMO
no rrpBH nyTa y rrpHjecTOJJH'Hl.\Y CBOje CJJ06o.n.He· seMJhe 11 yn11jaJie je )l{eJbHI1M OLIH.Ma J<Oje cy ,ll.OTa,l(a 4eCTO 'l'Jie,ll.aJie caMJo y)l{ace paTHe IT)II~TOlllH 11 Tyry cnraJbeHHX Of'l-bHWTa.
Haw npBH KOHrpec 6110 je 3a CBe HaC BeJiii1KI1 11
HapOYHTH ,ll.O)I{HBJbaj H 360r 'l'Ora illTO CMO OYeKHBaJJe
,ll.a fieMo Ha l~oHrpecy Bl1,ll.jeTI1 ,ll.pyra THTa. M11 CMO
cse ca TOM Ha,ll.OM ·11 HlllJre Ha KoHrpec. THTO he- ,ll.OhH!
l{osaptJaHKe, l3Hp4aHKe, MoCTapKe, JJ.psap4aHKe, CeM6epKe, rcse )l{eHe 5ocHe H Xepl..(erOBI1He, HOCI1Jie cy
y Cf:611 TY )l{eJby, HOO!Me je TOnJJy 11 ucKpeHy, Kao
lllTO je TOrrJia 11 HCKpeHa 1-bHXOBa Jby6as npeMa T11ry.
Uu he ,ll.OI111, TaTo, ycTaHI1K 11 npso6orpa'l.\, Hapo.n;HH
tJOBje!K KOjl1 yM11je TaKO 11p11CIHO ,ll.a paSf'iO.Bapa Ca
)KeHaMa, Ka,l( ro,ll. Hac openre. THTO Koja je rronyT
Ml!Of'HX CBOji1X 6opal..(a 6110 pa!-be.H y neT,Orj ·O¢aH31111Bl1
11 KOjl1 CBai<y HapO.ll;Hy 6p11ry OCjefia KaO CB'Ojy. }J,OfiH
fie! )f{em!Jle rC'MO TO CBI1M CBOji1M 6H.fieM. THTO je H3
6op6y ,ll.I1Sao, ·OIH je Ha pa,.'l, rros11sao, OH je Y4HO
KaKo ce cJio6o,ll.a crw1e 11 KaiW ce oHa rpe6a ,ll.a yysa.
Ot-1 he 11 ca,ll,a, HaMa l3ocaHJ<aMa H Xepl..(eroBKa.Ma roBOp11TI1 wra cse Tpe6a ,ll,a ce pa,ll,l1. )f{em!Jle- CMO .n;a
OH Ca3Ha KOJJI1KO ra MH }KeHe llOlllTyjeMO. }J,Ohl1 ne
H<llll MapwaJJ Mci)y Hac ,ll.a B11A11 Ka,:<o MH 11Srpal)yjeMo
H BOJIHMO 1-bef'OBO .n:jeJIO, OCJI060ryeHy Jyro:JJaBHjy.
Ta cHJIHa )l{e-Jba sa ,ll.O.•IaCJWrM .n.pyra T11ra HcrryrhaBaJia je cpl..(a CB'Hrjy Hac. !-hoMe je ,ll,HCaJJa csa .n;sopalla 0Ha je y MOMeHTHMa MOTIHO O)~jeKHBaJia O)l;
CI1JJHIIX rrOBI1Ka T11Ty. Tpe6aJio je caMo .n;a ce crroMeHe
MapwaJioso HMe, na .n;a rpOMKH Ta.1ac ys6yljel-ba noJiece LJI1TaBy caJiy.
Y T·OM a3MjewaHOM MOpy KOje Ce TaJiaCaJJO, BI1Jlj CJia ce Herro6j e.n;11sa cHara liHTaBe je.n;He seMJbe, Koj a
y Toj Jby6as11 sa cBora rrpsor Hapo.n:nor MapwaJia
MaHI1ljJeCTyje Jby6aB 3a CBOjy 3eMJby, CJI060)l;Hy H je)~HHCTBeHy, KOjy CaM HapO,ll. rpa,ll.H CBOjHt~l pyKaMa,
,ll.a 6r!i y 1-bOj cs11 >JmBjeJIH cpehHo 11 CJIOOOt,l(HO. BH,ll,jeJia ce cHa)KHa Hapo.n;Ha cs11jecT H so.ba, Koja 3Ha
nrra xohe 11 I<oja tmpcro a HenoKoJie611BO 11,ll.e nyreM
6op6e-. B11.n;j eJJa 1ce y j e.n:HI-beHa, 36pa fHMJbeHa Maca
KOja CHa)I{HO IIOITYT 4e.'!tl11Ka CTiOjl1 Ha 6paHH1Ky CTe4eHHX TeKOBHHa.
Yjyrpo rrpBH AaH KOHOpeca, CBa ABOpaHa npe.rryHa .n;eJieraTa, Harrpe·rHyTo je LJeKaJia. KoHrpe-c he csaKor lJaca no4eTH 11 T11To MO)!(e .n;oh11.
fJiac ssyHLJHKa rrp11je caMor notJen.:a KOHrpeca
HSpa3HO je ry )l{e,lby, TO CHJ
!HO 04eKI1Balhe . .lJ.BHje
)l{eHe 'cy rrjeBaJie:
»JJ.py)l{e THTO f1ps11 I<OHriPec 11.n;e,
.n;eJieraTIH! >J{eJie .n;a re Bl1.n;e.«
l1 ca jow BHllle 'I'OITJIH'He rroHasJbaJie cy:
,[Lpy)l{e TH'I'O DpB11 KOHrpec .n;ol)e,
)f{eJI.aJie 611 .n;a ·c11 c HaMa oo.u.je.
Bps aBHOR rrpe-I<to Hooa JieTHu
OH he HaMa THTa ,ll;OHI1je1'11.«
J1 I<aO .n;a je Ta !110p)IIKa CHJIHHOM Jby6aB111l 11 HCTHHe Koja je y 1-boj, Beh OTHWJia T11ry, )l{eHe cy HacraBI1Jie .n;a I<pOS )l;HBHe ,p11je411 y KOj'HMa rce BH..n;jeJIO OBO
6orarc1'tBO Hapo.n:He .n:ywe, rrjeBajy o 1-beey, o 6op6R,
0 ,ll;aHaWI-bl11.\11. Y THM je)l;HOCTa.SH11M fP'Rje411Ma, IIOH111KJIHM y AYWH H~po.n;a, O,ll;p3)1{aBa C·e CH3)1{Ha Jby6aB
Hapo.n;a npeMa os·oMe HajseheM 11 HajsaCJiy)KHI1jeM
CRHy. TH C1'IDCOBM cy Ka3HBaJI'H il<aKO -cy Ce CBe noje,ll,I1HO::'!'IH Hawe seJIHKe 6op6e ;zy6roKo ypesaJie y !-be·
rosy .n;yruy, I<3KO je Hapo.n; ITJieMeHUTOM M3ll11'0M OITJieO
li 01<111'110 CBe )1;0)1{1118Jbaje HS yCTaHKa H 6op6e. njeCMa ce HaCTatBJhaJia:
»JJ.py)l{e THTO OrJle.ll;aJJO cjajHOt,
)l;OCTa CMO Te BOJheJie IOOTajHO.
JJ,py}Ke Twro, Jby6114111..(e nJiasa,
TH ce 6op11nr sa Hapo.n;Ha nparsa.«
Kpo3 rrjetCMy, iKlp-03 CTHXOBe, YKj11 cy TB0pl..(l111 Olle
CaMe, 11S6Hja CBI1jeCT Hallie )l{eHe, rrp.o6yryeHe H OCBHjelllTeHe 6op6oM:
»JJ.py)l{e THTO, l.\11jeJII1 Hapo.n; BeJII1
CTap11 pe)I{HM .n;a BHille He )KeJII1.«
Tora rrpsor .n;aHa Apyr T11To Hrilrje CTHlfao. Ma CMO
ce Ha.n;aJJe .n;a he OH jow CTtH-hH. 04eKHBaJie CMO ra
cjyrpa.n;aH. JJ.pym .n;aH MOHrpeca SBY4HI1K je orre-r nrpe~
HOCHO:
»Llpy}Ke T11To, KoHnpec HHje rrpowo
Ha.n;aMO ce He 611 JIH HaM .li;OIIIO.«
He·OI111CI1BO je seJJI14aHii:'fiBeHa H.3rJie,n:aJJa .n;sopaua
y je,ll.HOM MOMeHTy Ka,ll.a cy CBH ,ll,eJief3TIIi ycTaJJH Ca
csoj11x Mjecra 11 crojeim rryHHX ce.n;aM MI1HJ'Ta a3pa)l{asaJII1 je.n;Hy Macao, jeAHy )l{eJby: T11ro Ha KoHrpec!
TI1TO Ha KOHrpec! fJiaC CBHjy CJII11BaO Ce y je·,ll.HO.
JJ,sopaHa j e 6HJJa j e-,n:aH LJOBj eK. CseLJaHocr rpeHyri<a
rro.n:HrJia je cse. UpHe MapaMe 6ocaHCKHX 11 xepl.\eroBat.IKI1X yAOBI11..(a 11 MajKI1 '11 nrapeHI1 CI<YTI1 .n;asaJIH cy
Hesa6opasaH yTHlC'aK. Cyse par)I;OCHHI~e Ha JIH~I1Ma )l{eHa Ot~prasaJie cy AI1PJb11BO ys6yljel-be.
Tpa .n;aHa KoHrpeca 611Jia cy rp11 .n;aHa MaHIHXjJeCTa~aje Tary, rp11 ,ll.aHa 04eKHBa!-ba 11 Ha,l(al-ba .n;a
fieMO Ha CBOMe npOBM KOHrpecy BH.ll;je1'11 Harner BOJbeHOf' ,npyra TI1Ta.
Ca KoHrpeca cMo rrocJiaJie )l;Ba TeJierpaMa. Y 1-bW
Ma CMO ra TOITJIO MOJIHJie ,u.a HaM ,ll.Orye Ha KoHrpec.
Tpe-her .n;aHa je CTHrao o.n.rosop y ll<;OjeM .l(py.r Twro
)l{aJI'I1 IIITO C11pHj et.IeH Ba)I{HI1M ,ll.p)l{a.SH11M 'fl\OCJIOB11Ma
He MO)I{e .a.olm Ha KoHrpec. 3a rpeHyraK CMO ce CBe
pa}KaJIOC'l'HJie. Yi rJiac ca 3BYH'-!YrKa! 3a BpHjeMe o.zr,Mopa
OITeT je TyMa4110 MHCJII1:
�v
v
NASA IZLOZBA
Donos.imo iz »Norvog doba« prikaJZ ckuga Omera
Gluhica »lz.1o.zba poklona iena Bosne i Hercegovine«.
IzJoZiba iena BoSille i Hercegovine u foajeu Namdnog pooorista, povor
d!om Prvog lwngresa bill.a je
tstinsko i vrlo prijatno iznenardenje za svakog porsjetioca. Ono sto je za danasnjr saohracajne prilike i
e
dnuge olbjeiktirvne teS:k.oce gotovo nezamislivo D. neostva:rivo, nase iene Slu potpuno osrtvarile: srvoju veliku reprezentati:WJ.u izlozbu. v ec prvri ruvid u izloibu
obja.Snjava sve: njili je u raJdu vrodila bez,g ranicno
torpla ljubav prema nCIISem ckagom Tist:u, prema na.Soj
zemlj~ i prema svima nasim vrojnim i poJjtickim .ruik.ovocltioaima.
Prije sve.ga, u velikoj d'vorani skoro sami. polcl.oni
za ma,r5ala ·r~ta! MaJterija!l.no racunani ti bezhrojni
darovi zlbunjuju svojom sk.upocjenoscu, aJ,i O'Il!i u
prvrom redu odusevlja'Vaju ISVojim rumjetnilck.im bogatstvom, uikUJsom, prorbrarn.oscu, invencijom i ljubaJvlju.
P'O'imence ih nabrajati i opis•vaili. prosto je nemoguce.
i
Tr j,e zastupljen nas Ullll!jetnicki seoski teksril odl naju
d
zabitnij:i!h rsda Romanije, Centralne Bosne, pa , Jo najudaljenci.jili k.raj.iSk.ilh i hercegova<lkih seJa. T u su
muSk a nanodna r dijela : hercegoovaeko pravoslavno,
o
bosansko katolick.o i rbosarus1 muslimansiko. Musliko
maruska starrinska anterija , polklon Travnika: na njoj
svjetLucava patina i luk!Siuz prohujalog begovata. StarinSiko musJimansk.o ogleda1o - okovar o u domac1
n
batk.ar. Starinske, briiljrivo i njeino cuvane po seharama
knorz du.ge i daieke decenijr , duge anterije, 6urdice,
e
raznirh vanjacija, jagluci, jeleci, jecerme, bos1ruci, cevnrne, n1.a~rame, fermeni, pesk1ri, rupCiCi, kicenaJ obuea;
bljestavilo zlata, bogatstvo varijacija u ornamentima,
s
boje od najiarcih do lirski dir kretnih, od skromnih
se.osikih umjetnick~h ostvarenja pravosiavne i musiimanske Istocne Bosne pa: do umjetnir
cki rafiniranog
veza iza muserbaka i legendarne Kozare, ikoja j,e i u
sv1ojrirrn po,klon~ma rpokazala umjetnickog samoprijegora, bdijenja i smisla .kad se radilo o poklonima
di'ugu Titu. Prirrnijenjena narodna ornamentika na
grubim tkanjima, torbarma, rezbari~ama i t. d. odaje
visoki teniokri i umjetn~cki kvalitet. l'Siticati pojedine
dragocjene dlarove, znacillo bi ciniti nepravdu onim
»,lJ,py)l(e T~ono, rrpBH KoHrpec rrpoi)e,
)l{aO HaM j e lJJTO HaM 1'H He .ll.Orye.«
l1aKo je csaKa o.n. Hac )l(eJIHJia .zr.a BH.ll.H THTa,
HlllaK CMO caai<a 6p3o H oe6HJbHO cxaant:Jie .n.a .n.pyr
THTO He MO)l(e .n.ohH. CaaKa CMO ca pa3yMHjeBaineM
roBopHJie j e.n.Ha ~pyroj: Ca.n.a Haj e Morao .n.ohH, a.JIH
he HaM .n.ohH .n.pyrH rryr!
l1 BpHje.U.HO, KaO IIITO CMO YBHjeK 3a OBe YeTHpH
ro.n.HHe 6op6e pa)I.HJie, )l{ypH'Mo .n.a .zr.oljeMo y caoja
Ce.'!a H rpa.n.o.ae H .n.a TaMO UITO llpHje ll04HeMO H3BpII.IaBaTH CBa OHa BeJIHKa, 036HJbHa o6efiaH>a, KOja CMO
Ha KoHrpecy .n.allle CBOMe Hapo,a,y H Apyry THTy. Ype·
J:H:heMo Harny 3eMJbY Kao 6arnry. Y.!herrUiaheMo j e
HallJHM ,zr.jeJIHMa, rra Ka,zr.a je.U.HOM ~pyr THTO MOrHe
~ohr-r Melw Hac MO· HheMo MY pa.zr.ooHe H rroHOCHe .n.a
h
n Ka)l{e~!O IC'BOje HOBe no6je.n.e, CBoje HOBe ycnjexe.
M. ll.
bezbrojnim dvugaricama seljankama koje su svojlim
grubim ruikama na s-...,ojrim peSkirima, maramama, priglavcima i t. d. vezle svoje iskrene rijeci mi1oste i
lj'Uibavi svome Mil011ne DLl'ugu Titu »Rukovoditelju
r<11dnog c<avjecanstva« i koji ce izvjesno drugu Titu
birti vclo, vrlo mili ...
DTuga dvorana. Opet skupocjeni darovi. Opet
ogromno UJmjetnicko bogatstvo. Opet ljubavrlju bo·g ato
srce naroda, srce nasih herojskih majki i sestara. T u
su ·o pet rnnogobi'ojni, o:niginalni i zadivljujuce lijepi
daoovti. za Tita, zahm SIVa ostala dvorana: diaxovi za
»Druga Dedtu«, pretsjednika Narodne skupstine
Bosne i Hercegovinc, za pretsjednika vlade Rodoljtu!ba ColaJwvica, za pretsjednika AVNOJ-a dr Ivana
Ribara, za ministre i mnogobrojne vojnicke i politi&e
I
ranjene borce
ruko odioce, 01d generala dto bolnicara, od istaknutith
aca do rukovodioca po selima, darovi za one
zena
koje :m kroz ubistveno duge i ubojniake ceti.ri godine
cesto sretale po svojim snijegovima ·zametenim selima
i zbjegovima, po svojim ka·sabama i gradovima. I ti
darovi su, naravno, umjetnicki zaistta ljepsi od ljrepsega, jer s njima. nase sestre i majke uzvracaju ljubav
sa kojom su svi borci i rukovodioci zalagali svoje
�zivote da bi spasili njihova ognjista i ilvote njihovih
n m.lill 1 uxagih.
Posljectnja dvorana, odnosno prva na ulazu, prikazujle, na ialost tek djelomicno, ulog nas.th icna u
boocbi za osiobodenje, za obnovu zemlje ~ za njihovu
k.ulturnu afirmaciju. U tisci su snaini, poz.1tivni, potresni. Vid:imo kak.o su se iene borue i gi.nule u jmi~ima na svapsko-ustaske bunkere, kako su ;punile
dzelatske konclogore. Sa zidova/ dvorane na nas gledaju pitomi, nasmiJeseni, drugarsl<Ji likovi mladih
Mositarki, koje SV'Oje dragocjene zivote dadose nesebii:no i junaili za nasu slobodu. Gledajuci ih mnoge
su .i.ene pustile suze. Mnoge su starice i sestre pocoplak.ale DaJd slikama, dokumentima, koje prikazuju ikako
dZelati domaci i strani vezu, strijdjaju, vjesaju i u
konclogor.ima muce i zlostavljaju DaJS OClll'od, zene,
djecu i borce. Kako po brdima mrtvaca gaze wojlim
poganim cizmama da bi ih dotukli i opljackali. Fizio~
nomije tvrde, zvjerske, izohlicene od krvni&og i krvavog posla, na grudima im odlikovanja, na kapama
)) u «, na sljemu hak.enkrojc.
Zatim slike iena u radu na obnovi zemlje fuom
Bosne i Hercegovine. Seljanke i gradank.e, mlade i
stare, intelektualke i radnice, sa lopatama, motikama,
Bo3oM, KaMHOHHMa 11 njenii<e CTH)!{y }KeHe y sehHM H MalhHM r-pynaMa Ha csoj I aHTia¢alllHCTHLJKH
KoHrpec, npei!(,O 1.500 ,u.eJieraTa H3 CBHX Kpaj esa Hallie
yMe )J.OMOBHHe. KaMHOHI1 ce 3aycrasJbajy Ha o~pel)e
HH.M Mj eCTHMa. TipalllJbHBe 0)1. ITyTa, )!{eHe He ITOKU3Y jy
yMop. BeceJie cy H pa3,li.paraHe. )J.pyrapH~e, KOjHMa
j e nosj epeH ft.04eK, cMj ewraj H HcxpaHa )!{eHa H:o.Iajy
nyHe pyKe nocJia, aJIH ce cse Ta4HO 11 ype;:I.HO cspwasa.
Y np,ocroptHUaMa rpa)J.CKOr o,u.6opa A<l>}K-a, ;:I.e}Kypajy
11 )J.alby 11 Hohy O)J.rosopHe ,ll.pyrapm~e.
Te,'IecpoH
3BpiJ:H csaKH qac. )J.ajy ce ynyrcTsa 11 casjeTH. Cse
npocropHje cy npenyHe nocjeTHJiau.a. HeKe ,a:pyrapH~e )J.OJia3e )J.a ce BH)J.e 11 no3.n.pase ca csoj11M no3HaHI1U.aMa 11 .n.pyrOBHMa 113 HO 6op6e. Pa,u.ocHH Y3BHL\11
11 cHa)!{HH 3arpJbajH, cperajy ce Ha csaKOM rwpaKy.
fpyne )!{eHa, Ha 4eJiy Ca CBOjHM pyKOBO.l{KOU.~iMa, Ca
3aCTaBaMa, TpaHCnapeHT11Ma 11 ITOKJIOHHMa npoJia3e
capajescKI1M yJI11U.aMa, njesajytm 11 KJII1IJ:ylm napoJJ.e.
}f(eHe CapajKe, Koje cy ce ja:s11Jie ,u.a npHMe Ha npeHOhHwTe ,.'I.eJieraTKHlbe, pa.nocHe cy 11 csaKH qac pacnl1ryjy )J.a JIH cy 11 !hHxose rowhe CTHfjJe. YjyTpo Ha
.n.aH OTBapalba KoHrpeca y rpa.n.cKe npoC'ropHje A<l>}Ka
I~OJieTHJIO je HePCOJIHKO capajKH, pyMeHHX OA )!{yp6e H
y36yryelha. Ha JIH~y HM ce BH)I.H pa3o4apalbe. Je)J.Ha
TIHTa:
3amTo H Me·HH HHcy .llOlllJie )J.eJierarKHlbe? I
4yJia caM, ,u.a cy HeKe nopo,u.11u.e KOA ce6e 3a.'{p)!{aJie
grabljama i ralicama u rukama rade i stvaraju. Zene
:.a ~ivacun strojevima, iene kod ranjenilka u bolnicama,
zene na mitinzima, zene na veselj·ima. Zene svuda
odusevljene, Uipome, radnne, dobre i vjeme drugarice
u botrbi i radtost1. Zidne novine zena Bosne 1 Hercegovine, osobito dobre one iz Jajca.
u uglovima dvorane brda obojenih i sarenili carapa, priglavaka i peskira za nase ranjeni.k.e, dokaz
toplog sjecanja i ljubavi.
Izlo.i.ena stampa iena J ugoslavije zaslluiuje pose ban clanak i briZljO.vu analizu, jer su na5e zene u
toj drustveno-kulturnoj· oblasti ispoljrile takvu akti~
nost, po.irtvovnost i svijeslt ,dla im mora svako odati
pUIIlO pociznanje. Zivjeti cefui godine u faSistiOkom
paklru, boriti se rame uz rame sa pretkalljenim borcima
i osvetnicima i pisati i siriti rijec kulture i oovjecnosti
mogu samo iene koje sru dostojno poloii!le sve ispite
koje sru pred njih ;postavljali Zivot i oslobodlilaoka
borba.
Sve u svemu, i ova sjajno uspj1 izlo~ba i kulela
turna manifestacija mocno je afrrmirala zene Bosne i
Hercegovine, kao od!lucne faktore rada i stvaranja na
svim sektorima drustVenog zivota.
:3--t )!{eHe, a Me.HH ueMa HJHl je.\He! BjepyjTe, cr11cTa jc
11 ype,ll.Ha Moja 'co6a!
Y~mpHBaJie CMO je, )J.a cy )J.eJieraTKHibe IWje cy
Tpc.6aJie KO)J. !he )J.a cnasajy, CTI1rJie KaCHO Hohy y
Capajeso 11 )!{ao HM je 6HJIO )J.a ~11jeJI11 Ksapr 6y..'J.e.
3aTo cy ce npHBpeMeHo cMjecmJie no rpyn11~aMa y
noje,u.HHe Kyhe. MHore capajKe 611 )!{eJII1J )J.a )I.eJit:·
ie,
raTHMa Y411He no HeKy ycJiyry. Je)J.Ha ,ll;pyraprHill.a, o;.t,pel)eHa )J.a cnasa Ha 6jeJiasaMa, HarJio ce pa360JIYIJia.
Llo.rah11u.a joj je U.Hje.rry Hoh KysaJra 4ajese 11 M11je£-LaJia o6Jiore, a yjyrpo jy je caMa npese3Jia y 6oJrHH~y. TiocjehHsaJia jy je csaKor .naHa .no lheHor
03.a:pasJbelha H no6pHHyJia ce 3a cse WTO je norpe6Ho
Ka;:J,a j e KperaJia KyhH.
Ta Cp)l.a4Ha Jby6aB O.l(pa)!{aBa ce KO.ll. CBHX HaWHX
po,u..oiJby6HBHX )!{eHa. To je Mei)yoo6Ha se3a HawHx
Majr
KH, )!{eHa H cecrapa HallitHJX tCJiaBHHX 6opau.a H
)!{eJba, )J.a ce TaKo yrsp,ll.H H nojaqa cpeTaH noiJ:eTaK
BeJIHKe H3rpaJJ.Ibe Hallie oTai)6HHe. CacraJie cy ce H
pa3yMI1Jie )!{eHe ceJia H rpa,u.a, ceJbaHKe H PMHHU.e, ca
)!{eHaMa rpai)aHKaMa H 11HTeJieKryaJIKa.Ma. Hawa Hapo,li.HO·OC.TtOOOAHJia'lKa 6op6a, ynapHJia je 'lBpC1'H Te:·
MeJb 6paTCTBY 11 je)J.I1HCTIBY Hallii1X Hapo,u.a 11 TO je
lbeHa Hajj ac1a TeKOBI1Ha. Y ,u.py)!{eHe )!{eHe cacTaJie cy
ce Aa pacnpase Hajxi1THH.je noTpe6e ,u.aHalillbHJJ.e.
CsaKI1 je TpeHyTaK ,li.panou.jeH, aaTo je npeABHryeHo .l(a y CJIOOO)I.He qacose )!{eHe nocjere 113JI0)!{6y
�OV'IHHX P~llOB3, CJim<a M lUT3M11e, T<O_ia _ie OTBopeHa
" HaponHOM 11ll030pHmTy. npe zuml)eHa .ie TaKol)ep 110cieTa MV3ejy, noeopMlUTV, OMOCK011HMa H CBellaHoC'THMa HaponHr
H!X Mrapa M 11iecaMa. Docjefiy_ylm lf3i
,7[0 >KOV 110HOCHe CV K pasnparaHe KOJIHl!HH'OM M Jbe1101'0M naposa. npMJTO>KeHMx sa Harne npyrose palbeHHKe. 33 oopue JyrOCJIOBeHCKe apMHie, 3a l!JJaHOBe
name BJTane H aey11nrrHHe, aa Harne >KeHe 11pBooooue
n sa Hamera BOJbeHora npyra THTa. CTo ca naPOBMMa
3a novra Twra ITPHB.7!al!H 11a>KlbY CBMx Ol!Hiy. lJyiv
ce PIHiie'l.JM ycxullelba H lhe>KHocrn. XT,ieJJe oR na· sune
CB3KH 1101<.11041 ozr.peheH 33 lbe'!"a.
DOOO>KHO 3aCTaiy npen: I<yTOM H3JJO>KeHHX r
C'JIHKa
y UPHOM oKBHpy. Te CJTWT<e cy npHKaa HesHaTHor n:H_ieJJa T'p03H'MX 3JTOl!HHa, H3BpmeHHX Han HaiiJHM HapoJlOM on: CTpaHe OKV11aTopa M noMallMX aanaiHm<a, rra
H oHe cy .ieau;se IHI 6ea orop'llelba H Tvre He Mary na
ce rJJen:aiy . Han lbHMa .ie KpaTI<a rrapoJJa ocyn:e. »HehCM• aa6ooaBHTH!« CsH cy aunosH OKHheHH CJIHKaMa
O
>KeHa H3 6oo6e. 6oJTHMUa' M pana CBaKe BDCTe. Tv cv
C''.7fHKe Ca KOHtPepeHUMi a H: 300pOBa. Ca MMTHHra '1-l' CBelJ3HOCTH. Hama >KeHcKa mTaM11a . poheHa v osoi lleTBe'OoronHmlhoi 6oo6H. noeKpHBa nsa nvraqi<a CTo.rra
H 11DHKasvie orooMaH yrnoH H pasBHTai< Harne >KeHe .
KO.i a ce TTOJIM'T'Hl!KH yan:usaJia 11011: HaTi e>KHM >KHBOTH\HIM OKOJIHOCTMMa.
3a npse n:suje seqepK npe.ll,BMi)eHe cy rrocjeTe
Hapon:HOM noaopMmTy, Koje n:aje on:ar
6paHM »mapeHH«
11P·O•rpaM, H OHOCK0!1flfMa, KOjH n:ajy cfJHJIMOBe »JJeTbHH y OK'I'OOPY« H »0Ha 6p>aHH 0TaJ,t6Imy«. Y BpHjeMe n:oK KoHrpec He pa.zm. rrocjehyjy >KeHe HaUI qyBeHH Hapon:HH Myaej. Haj11prnje 11ponase OHe Kpo3
.'(BOpaHy rrpHponaCJJOBHO'I" D:H.jeJia. )KeHe K3JCa6a M
re.'!a Mc11ylbasajy ose n:s•
arpaHe >KaropoM u nHTalbMMa.
0He pa3rJJen:ajy rrpHMjepKe Hajpa3HOBp C
HMjl1X ..'1:11B.1,JiX >KHBOTHlba H llTHU8.
DpeJI3'3aK y eTHOrpacpC1<e 0.11,aje H3a3BaO je pasHe
T<m1ei!Tape rH ITOKpenyo )f(lfBH paarosop. Osn.ie je
crn'nJbeHo yMjeTHHLrt<o 6Jtaro HamH.x Be3HJba H3 Bo-.
cnc n Xepue·roBHHe. Oso je Herrocpen:HH .li:Oll.HP rrrpo-
m.rrocTH H canamlbOCTH, He11ocpe1lHH n:on:Hp caspeMermx. c.'looonmrx oocm-rcT<O-xept~ero-Bal!KHX >KeHa,
Tpyn:6eHHKa H 6opaua. ca >KeHaMa npoxyja;mx erroxa
Mpm<a H' porrcTBa.
CTapaHcKo opymie H .arpyhe vs6vlwie >KeHe ooraTCTBOM OpHaMeHTHKe, 3.llaTa, cpe6pa H 06JJHK::t, aJIH
flCITIIe rrperrooof)eHe >KeHe Hsrosapaiv pHieliH ocvne
Han OHHMa, KOjH CV O~HM yi<pameHHM caoJbaMa CKHJ13JI'YI rJJaBe HeaanoBOJbHe H rrpo6vf)eHe pa.fe.
)KeHaMa ca ceJJa 6a.no ie nparo. Kan cy y rrpensooiv yr.nena'.rre MHHHiaTVPHe eyh'HIUe ce.na. npseno
TTOcvlle H CBOie .liPBeHe CaHIIVKe 3a niesofa'l!KO PVXO .
TiosHaiv H TO . na HaV'l!HHUM v rpazr.v npoV'l!aBaiv H
rr;::~ VlleHJnm v mKoJJaMa yqe H vnosnasaiv ce.no, na
f"iH MV vzr.ovmemr ca rc eJba'UHMa, Mor.rra nrro 6pme H
t')n,,lhP n:mwhH. vazndm ra eKOHOMCKH r KVJITVPHO .
H
:V.rr::J'lHMO v Kna iHrnKv cot5v. Pana 3ac.rrvra v tte"'~Pnnrnn~m~+.oi 1'5nn1'5H. Koai~HH ouaiv HaVtlflll-!IUH IH~V
~P"T'Ho 11nH~H::Jlbl' . KvcToc Mvae.i a nnvma meHaMa 110TDE'!'iH:::~ o!'iil'IT!llhelba. ~ oHe r::t rra>K.7bHBO c.rrvmaiv.
HaKorroH cMo y !'5amTH Myaeja. Ha cynuy H MHP.J-~~cy pacusieTaJTHx JTHrra Hacnje rrpenax, on:Mop H
seC"eJbe. 3aTaJJaca ce lf I<OJIO ITVHO cHare H >KHBOTa.
To ie Harne HapoZIHO KOJJO . H3sHia ce CI<nan:na rr.l eCMa niesoiaKa ca Koaape . 0Ha rosop~-t o jynattT<HM
oop()a\{3 H 0 TOMe KaKO ie MajKa T03)f{HJia CHHa.
Y npyroj rpyrrH .njesojKe ca PoMaHHje njeBajy o
xpa6p11:-.r rrapTH3aHHMa. CTapH.ie >KeHe cjene Ha py6y
CT33e H H3 XJ!3.liOBHHe rJie.IIajy OMJia.liHHCKO KO.liO.
flo nospaTKY ,!1'3 Mysej a, o6oraheHe 3HalbeM rrocTaB.7baJTe cy je,n;He npyroj rrHTalba o oHoMe rnTo cy
BH.liHJie.
Tpeher ,n;aHa KoHrpeca 0.1l.P*aH je cpecnma.rr Hapo}:u·mx Hrapa H 11jecaMa y HapollHOM rrosop11rnry. CyTpanaH je 6IiJ!a penpnsa ¢ecTHBaJia, I!<Oj a ce o.n;pma.11a
na BeJJHKOM cTa.nHoHy C.rraBHje . To je yjenHo 6Ho H
T<pa_i 60pasT<a .TJ:eJieraTa T<OHrpeca y Capajesv. K·OHrpec je 6H:o He ca~w cMoTpa mara, Hero H MaHa¢eCTat~Mja Hamer(! pa.'l,a. I<YJIType H yMjeTHOCTH.
FESTIVAL NARODNIH IGARA
U okVliTU I KongreSia .Zena Bosne i Hercegovine,
rrireclen je festival narodnih igara i pjesama. Na velikom podril.llmu ispo-d osvjetljenog driavnog- g-rba i
TitoYog imen2, zaigra1a su bosonoga dieca Kraiine,
l
Romaniie, Semberije. Zaigrala i zapievala o Titu , o
te~kim i slavnim da.mma velike borbe za slobodu. o
Yelikom djelu narodla Bosne i Hercegovine i o hHducno ti. Nasa narodna igra i pjesma doziviela ie og-romnc
T'romiene u ratu, jer i.e popnmila sve elemente velicanstvenog- doba i duh nase odlucne borbe. Ritam i
pjesma Ko::are, Grmeca, Romaniie i Rirca pun ie neookoleblHve odlucnosti da se ucini sto vise, a ~vaika
~iiec 'Zapjevana u kolu Krajine, borbena ie parola , nas
program, nasa velika liubav za slobodu.
0 na,rodnom folkloru i niee:ovoi umidnickoi vriiedn05ti. 'Priie rata se pisalo same DO du=:noc;ti. Divili
smo se mal edbnskoi pi~mi i melodiin. divili c;e na
k
rodnom koht Bosne i Hercegovine, ali ga nismo tako
cvrsto prigrlili, kao kulturu koioi i mi pripadamo,
kao kulturu 1koja je jedrino nasa, jer ie rodena u naisirim slojevima nasih naroda. Narodno-oslobodilacka
borba je oplemenila kozaracko kolo i ono ie dana~
po~tab kolo nc>.se Am1iie, zajednicko kolo svih nasih
naroda. Prilikom formirania IV diviziie u Tasenici
(PoclgnneC) vidjeli smo Tita sa borcima Kraiine kako
1g-ra k.ozaracko koio u.z nasu borbenu pjesmu. Bas
:ato sto su narodno kolo i pjesma u stalnome razvitku. naporedo sa nasom oslobodilackom borbom.
pwlazi.le ~roz <-rye faze o-slobodenia, odig-rali su
ogromnu borbemt ulogu do danas, kao sto ce i u
budlu(e 1grati vidnu ulogu u n;\sem kultumom z1votu
»Poznai.u se braca Kozarcani
Po pjevaniu i po ratonniu ... «
;:apjevale su drugarice Kozare i Pod1m11eca i zaig-rale
radosno narodno kolo. One su nam svo • M i{!Tom
prika::ale kako je citaYa Kraiina i sva !emra danas
�jedno, da je borba bila teSika i slavna, da n~kada nece
zaborav:iti Mladena i Sosu, da je i tuge lbi1o na Kozani,
j~er j·e na pdanini po~ijan gmb do groba, aE da su
Ko(Z,al'cani naj voaili j una&i u:mni ieti.
Druie Marrsad.e nasa borba tak.va ie
Nasa borba zahtjeva
K·aJd se gine da se pjr va.
e
One Silt nam pjevale o bratstvu nasih naroda.
Pjcvarle 'Siu narn •O vel~koj 1jubavi naroda prema Tjtru,
koj~ je omoguCio rodenje nove Krajine i nove Trugoslavli.je.
»Mi necemo dlrugog za vbdara,
Mi imamo TO.ta za ma:rsar a ... <<
l
NajjaCi utisaik ostavila je na nas ig-ra koia O>l1ikazuj,e veliku Stadorvu ofanz.ivu na Kozari 1942. Sagnutirh gtlc.<vr , pmljtll!bljene iedtna uz drugu i zagrliene,
a
Z.ene sru zapocele tuzno kolo, tiho krvavo kolo Kotzare.
Takvo je ono dok se pjerva o strahotama ofanz.ive.
Ali spustene glave 's r podo.zu, 1
kolo istupa od1ucrum
korrakom , postaje sve zivlje i .Z.ivrlje.
Dork dru5mani sa svih strana prijete
Skupljaiu se preostale cete ...
... dtok se na kraju ne pretvolfii u V'ihotl', a pjr sma
e
u snazn~ poklik pobjede i sla1
ve. S~bo~ika ove najbolje tacke prograrna prozeta je velikom stv.arrnom
istinom: pocetaJk na5e bo!'be bio je mucen i .krrvav,
narod j,e patio, ad.i je 1z borbe u borbu postajao sve
jacli ri ;prekailjen.~ji. Naposil.jetlku, o• acan ogromn~ usj
pjesima svoje slarvne Jrugoslarvenske amriie, narod\ pro~rra.vlja S'V'Oju konacnu pobjedu i veliku slobodu.
Pjesma dalj1 govori o pono-su na zrtve koie pr.ie.
d•
onesose njrilhova djeca.
Zapjevale su i zene ravne i bogate Semiberi.ie,
pjesmu na5e norve domovine. U melodliii tSemberske
pjesme nema pdleta Kraoj.ine i vrriska sa Romaniie.
Pjesma je 1ijepa, aili bez uztbudenjta, s tithim, mimim,
ali or Jru.cnim rrijec:inna i melod~jama. Hercego'Vlina nam
d
je pruiilla splet narodruh slovenr~lkih ko·l a, a umjetniCka
grupa Narrodlnog poz.ori• ta, rusiku i makedlonsku rigru.
s
Od c.itavog programa izdvajatle su se pjesme i ik.ola
Sarajeva, koje u toku oVJOg rata usljedr okupacije naseg
grada, n~su dohile onaj novi duh i polet ikoji je oplemeniro na11odinu pjesmu n a.s ih kra ir va, g;dj·e je cetiri
e
godline burktala orozana botiba za slobodu.
Na kraiu p.ro~rama nayi d't'ugovi Cehoslovaci ~zvelri
su svoju »Besjedu«.
'tt... ].
DVA SOVJETSKA FILMA
Oodinama i godinama samo jedan dio gradana nasih
gradova odlazio je u kino gledajuCi filmove. VeCina tih
filmova nisu imala nikakve vrijednosti, niti veze sa narodnirm zivotom i shntanjem , osim malobrojnih sovjetskih
filmova koji su uspjeli da prodru kroz najtezu policijsku
cenzuru jugoslavenske reakcije i nekoliko dobrih filmova
za padnoevropske filmske umjetnosti.
Izas1e iz zatvorenog zivotnog kruga, domacice i majke koja vjecito nemo6no strepi za svoju djecu, zene nase
zcmlje pros'e su Skolu oslobodilackog rata i danas odlucuju o drzavnim pitanjima. Izlazeci iz mraka neznanja,
one pune analfabetske tecajeve, razne kurseve, bolnicke,
vojne i druge. One stampaju svoje listove, ispisuju svoje
parole, one govore, glasaju i bivaju izabrane u driavne
organe, kao i odbore politick:I1 i kultumo-prosvjetnih ustanova. Evo, nase zene danas pune i bioskopske dvorane.
Nije to pojava samo za vrijeme kongresa. Odbornice
AFZ-a u okruznim i sreskim centrima, organizuju posebne
pretstave za najsire mase koje ni.kada nisu gledale kino.
Onr za vrijeme pretstave tumace filmove jos nepismenim
zenama.
Dva sovjetska filma koja su prikazivana za vrijemc:
kongresa obiljeiavaju veliCinu novog istoriskog razvitka.
Zena koja brani otadzbinu, velika ru"ka zena, podnijela je
neizmjerne patnje i zrtve u toku otacestvenog rata. u
drugarici Praskoviji Ivanovnoj, (Pasi), glavnom lieu sovjetskog filma »Ona brani otadzbinu«, nase zene vide
rodenu sestru, punu snage da podn~se najteze htve, punu
heroizma sa kojim se ustremila na nadmocnog svapskog
neprijatelja, punu vjere u nepobjedivu Crvenu armiju, u
neosvojivu Moskvu. U filmu ~ ona brani otadzbinu«, nase
zene vide isjecak iz te herojske epohe koja je otkrila svu
velicinu i blisl<ost bratskih naroda Sovjetskog Saveza i
n<1se zemlje.
Nijemci provaljuju u Sovjetsku zemlju i prekidaju velicanstven rad sovjetskih naroda i sreeu sovjetskih porodica. PaSrin drug odazi na front i ostavlja nju i malo
dijete u selu. Front se pomice. Sovjetske jedinice otstupaju,
a Pa8a, kolhoz.na traktoTistkinja, organizuje evakuaciju
civilnog stanovrristva i ranjenika koji pristizu sa fronta .
Medu njima nalazi svoga druga, ali u taj cas upadaju u
selo njemacki tenkovi i motorbiciklisti, opkoljavaju kamione sa ranjenicima i seljanima, izbacuju !jude i zene, ubijaju, gaze tenkovima ranjenike. Odvratni svapski oficir
otima Pasi dijete iz narucaJja i ubija ga. Pasa ostaje sama
poslije stra8nog poko 1ja i cdlazl u sumu. Orga'llizuje starcc
i zene i predvodi ih sa sjekirom u ruci u prvom napadu na
Nijemce koji prolaze sumom. Odred dolazi do oruzja i
napada motorizovanu kolonu Nijemaca. Pa5a skace na
~nk i prepoznaje ofidra koji joj je ub'o dijete. Ovaj
roku5ava da umakne, ali ona uskace u tenk, progoni zlikovca i najzad ga prignjeci uz strmu padinu kraj ces11e.
jena osveta je izvrsena. Nijemci prosiruju glas da je
Mcskva pala. Bivsi kulaci, prikriveni nepr~jatelji sovjetske vlasti, jos od poeetka sire panlku i m.isle na predaju.
Pa8a ubija jednog od njih u casu kad prelazi Nijemcima
na predaju. Plameno govori svojim borcima da Moskva
nije pala i odlazi u sela da podize u narodu vjeru u
snagu Crvene annije. Medutim, Nijemci je hvataju zajedno sa mnogirn zenama i djevojkama. Oni traze komandanta odreda druga P «, znaju da im je u rukama,
ali ne znaju koja je od zena Pa5a. Pitaju jednu od pohvatanih zena. Ona cuti. Na znak rukom, vojnik skida mas·nku i ubija zenu. Tako i drugu. jedan partizan, takoder
zatvoren, javlja se da je on »drug P «. Uz !eden smijeh
Nijemac ga ubija, jer zna da je komandant odreda zena.
Kada red dolazi dalje na iducu zenu Pa8a se otrgne iz
mase i vikne: » ja sam drug P «. Njemacki oficir trazi
�dokaz, a ona ga, da mu to dokaze, udarcem pesnice obara
ua zemlju. Odvode je i penju na vjeSa.la. U posljednjem
momentu pocinje napad pa~rtizanaJ Pasinog odreda. Poshje krvave borbe partizani protjeruju Nijemce iz sela.
Sa gubilista, ozarena srecom i iskidana hl'oscu za palim
drugovima, Pasa govori seljacima i borcima, dok nebom
prelijetaju· sovjets'ki bombarderi, vjesnici pobjede. »Nasi,
nasi ... « prostruji neopisiva radost masom oslobodenih
seljaka.
I
Hrabra sovjetska zena nasla je svoju sestru u dotada
malo poznatoj zemlji Jugoslaviji, nasla je drugaricu koja
sa puskom u ruci ustaje u borbu zajedno sa svojim bratom, ocem, sinom i drugom i u gorama svoje zemlje,
negdje duboko u okupiranoj Evropi, tuce zajednickog nepri,jatelja u danima kada je Crvena armija branila obale
Volge. I evo, nase zene gledaju film o patnjama, zrtvama
i herojstvu sovjetske zene. One vide da nam je sudbina
bila jsta i da smo mi u Jugoslaviji posle istian putem.
Na tom putu zene Jugoslavije izvojevale su ne samo
oslobodenje od fasistiokih zavojevaea, nego ii novu narodnu ddaovu u kojoj je zenama zagarantovana ravno-pravnost i ucesce u javnom zivotu. Na tom zajednickom
putu one su se nerazdvojno povezale. Slijedeci i dal'je
prim jer svojih stall'ijih sestara, zene Jugoslavije ce} se
boriti i uciti ka'ko da obnove svoju opust<>Senu zemlju,
kako da organizuju sve snage u tom cilju.
Drugi film koji su gledaTe zene delegati bio je film
»Lenjin u oktobru «. U njemu smo vidjeli lik neumrlog
Lenji.na, lik vode velike ruske revolucije i tvorca prve
ddave radniika i seljaka. Na filmskom platnu odvijali
su se dogadaji iz ruske revolucije 'koja je znacila prekretnicu u razvitku covjecanstva. 2e.ne delegati! upo•
znale su rusku radni&u klasu, koja je rukovodena herojskom svesaveznom Komunistickom partijom boljsevika,
na celu sa genijalnim Lenjinom i njegovim najblizim
~aradnikom Staliinom. ostvarila najmoeniju drZ:avu. jedinu
izmedu svih ostalih koia ie mogla da zaustavi i skrsi
fasistioke osva1
jace svijeta. Na5e zene vidiele su snagu
koja ie srusila truH Call'ski rezim i izgradila veHkil Sovjetski Savez, snagu u koju su one tako nepokolebljivo
vjerovale.
Caristicka vlast u Rusiii sru5ena je joS u februarskoi
revoluciii. ali vlada Kerenskoga, ikojal je smijenila carski
rezim. i pomirliive politiCke partije esera i menisevika
rovezale su se sa zapadnim evrops1dm imperiialistiCkim
silama i nastavile imperiialistiCki rat za interese kapitalista.
rat koii narod niie zelio. Njihovi agitatori pozivali su
u rat »do konaene pobiede «, a pretstavnici revolucionarnih radnika. clanovi slavne Bo1i5eviCke partiie, trazili
su krai ratu i prelazak sve vlastl u ruke Sovjeta. revolucionarn:h cdbora radnika. selia,ka i voinika. Nenarodna
dada Kerenskog. nocela ie svom zestinom da nrog-oni
bolisevike, a narocito vodu revolucije Leniina koii se
upravo vraro iz fb,ske da nreuzme rukovodstvo revoluciie 11 naiu7oi saradnii sa Staliinom. nedinskim. MoloO\im Urickim i drti{Ti!Tla. U fabrikama. u mornarici i
u !!'arn:zonima. revolucion;~ri su se naoruzavali, dok je
protivnarod11a vlada Kerenskog, zajedno sa pretstavn 'clilla
stranih imperijalistiCkih sila kovala zavjeru protiv voda
ruske revolucije, spremna da proda velike dijelove Rusije
neprijateljima. U tim planovima pomogla im je banda
izdajnika koja se uvukla u redove boljsevika, na celu sa
Trockim, KameiiJjevim i Zinovjevim. Ti gnusni izrodi
izd4li su plan ll'evolucije na taj naCin sto su u stampi
objavili zakljucke odlucu~uce sjednice Centralnog komileta boljsevi&e partije. Vlada Kerenskoga, upozorena tim
clankom, pristupila je protivmjerama, naoruZ:avala svoje
pristalice, ali nije vise mogla sprijeciti pobjedu revolucije .
U svom clanku Lenjin raskrinkaJVa izdaju Trockog, Kamenjeva i Zinovjeva i poziva radnike i vojnike na neod lo zni
oruzani ustanak.
7 novembra, to jest 25 oktobra po starom kalendaru,
naoruzani radnici okupljaju se u institutu Smoljni, g dje
je bio Stab revolucije. Lenjin dolazi u Smoljni, nalazi se
sa Staljinom i drugim vodama i preuzima direldno rukovodstvo ustanka. Mornari ikrstarice »Aurora «, savlad avaju otpor oficira i pocinju iz svojih topova da 't uku
>> zimski dvorac «, sjediste vlade Kerenskoga . Padaju telefonska centrala i druge taCke otpora. Najzad pocinje
istorijski juris na »zimski dvorac « i borba u njegov'm
prostorijama. Revoluoionari uspjevaju dla uhapse cijelu
vladu osim samog pretsjednika Kerenskoga koji se tu nije
nalazio. Lenjin dolazi sa Staljinom i ostalim rukovod iocima revolucije ,na kongres seljaCkih sovjeta koji se odrzavao tih dana i objavljuje pobjedu.
I u ovom filmu pojavljuje se velika ruska zena. Zenc
revolucionarke ucestvuju u prvim pripremama oru zanog
ustanka. Primaju oruzje i svrstavaju se u redovc koji s u
svojim jurisem na »zimski dvorac « i ostala uporista carskc
vojske upravi!i razvitak eovjecanstva novim pravcem .
Pred poceta1 borbi ruske Z.ene Petrograda saku'11 iai u
k
sanitets;ki materijal. Kako brizno ruska zena cuva Lcnjina u stanu. koliko strepi u momentima opa nosti mtd
njegovim zivotom. Posl ije sjednice Centralnog- komi t!'ta
partije boljsevika, koia je odlucila sudb' nom car ke R11 8ii<'.
Lenjin spava pokriven pelerinom na podu tudega stana.
Zena Leniinovog druga Vasilija, sluteci da je to on, sa
njeznom brigom i p<>Stovanjem bdije zajedno sa svojim
drugom cijelu noc.
Zene delegati Prvog kongresa antifa5istkinja Bos ne :
Hercegovine, odnijele su u svoja sela i gradove nezabo·
ravne utiske sa filmskih pretstava. Na njima su one upoznale tok naiznacajnije robjedonosne bitke ruskog naroda .
vidjele su lik lenjina i Staliina u svoi njihovoj velic' ni.
vidjele su borbu sovjetske zene u otadZbinskom ratu u
kojem su i one m:sleci na njih, aktivno ucestvovale u bo rbama svoje otadzbine. Osjetivsi tako jos jace sudbin .;;k11
povezanost sa sovjetskom zenom, veliku ljubav prema
ruskoj sestri i nerazdvojni zajednicki put nasih naroda
sa velikim Sovjetskim Savezom, - nase zene pristupice
sa j<>S veCim Z.arom izvrsenju zadataka koje su na kongresu postavile.
MI. c.
�CA,LJ,PH-iA0
Crpate
*;:~*
roaop .n.pyra Tina Ha I KOHrpecy aHTH<f:llliiDICTI<Hfba
JyrocJiaBHje
OcTsapHMO noCTaBJbeHe 3a,l(aTJ<e
1
3
~**
TpH .n.aHa pa.ll.a Harnera KOHrpeca
5
~t.<*
no3.ll.paB >KeHa BocHe H XepnerOBHHe MapmaJJy JoCHny Bpo3y·THTY
.n. n . :
JTcna nepOBHh: YqspCTHMO Tei<OBHHe OCJIOOO.li.J.fJiaqJ<or paT a
9
1n
O.'rra MapacoBHfi: OcJJooof)efbe .li.OMOBJ.fiHe Tpa)I{H
Hose Hanope
13
***
~~f*
~**
*~f*
LleJJeraTH rosope
Vi36op rJJaBHOr O.lloopa Acf>)J(.a 3a BoCHy
BHHY
011
16
M
Xepnero-
no3.ll.pas MapmaJTa THTa I<OHrpecy >KeiHa BoCHe H XepuerOBHHe
ABHOJ O.li.JJHI<yje Hame >KeHe
Bepa 06peHOBHh-LleJTHoamHh: npoJJa3e >KeHe
M . l..J.: l..Jei<aJJH cMo Te .ll.py>Ke T·H"TO
Harna H'3JIO>K6a
;:<;~*
*~1*
Hac
[leJTeraTH' y CapajeBy -
CapajeBo 3a .ll.eJJeraTe .
22
23
24
25
26
27
28
R. J.: cf>ecrHaaJJ HapO.li.HHX Rrapa
29
Llaa coajeTci<a
30
M JI. LJ.:
cf:>H JIM a
WTaMnapHja »OCJlOE>OoEt-bE • Capajeeo
��•
�
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Periodika/časopisi
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
SP
Periodika
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Nova žena : list Antifašističkog fronta žena Bosne i Hercegovine, God. 1, br. 4
Subject
The topic of the resource
Antifašistički front žena
Creator
An entity primarily responsible for making the resource
Antifašistički front žena Bosne i Hercegovine
Source
A related resource from which the described resource is derived
Historijski muzej Bosne i Hercegovine
Publisher
An entity responsible for making the resource available
Antifašistički front žena Bosne i Hercegovine
Date
A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource
1945
Rights
Information about rights held in and over the resource
Antifašistički front žena Bosne i Hercegovine
Language
A language of the resource
SH
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
04-SP
Coverage
The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant
36 str.
govor
Josip Broz Tito
Narodnooslobodilačka borba
Prvi kongres AFŽ
-
http://www.afzarhiv.org/files/original/5e3d6f30b8ac06b482ac7ed943edd966.pdf
d8843f1a4146329e5d8196c6ddf03f68
PDF Text
Text
Jlucw AHwurjJawucwulfKOr cfipofJ
lua xeHa EocHe u Xepqeronu
fo.A~MHa
I
MAJ 1945
6poj
�HOBA }I(EHA
TO,II,MHO
I
*
CapajeBo, !'10] 1945
*
Bpoj 3
•
!J[psa HapoiJHa BJZaiJa EocHe u XepqerosuHe
cwBopeHa je y upBUM daHUMa uo6jede Had fbeMattKOht
rel.lli<y rrpOI.llJIOCT :Hal.lle BaCHe H Xepu.erOBHHe
orrjesao je Hapo.n: y TY)!{Hoj rrjecMH:
Aoj BocHo, wpoTI1Lf.e KJieTa
.[J,ocTa jec11 po6osaJra JbeTa.
Ca MYIJHOM rrpOI.llJIOillhy .n:aHac je cspl.lleHo. HeMa
BI1I.lle C11pOT11LI.e 50CJie. npOI.llJia cy 3ays11jeK CBa
porrCTBa, rrporraJII1 cy cs11 3asojesaiJI1, rroKorraHe cy
)l.aBHO aycTpHjCKa 11 TypCKa uapeB!ma KOje cy 0)1.
HaC XTjeJie HalJI1HI1TI1 BjeiJI1TO. po6Jbe. J.1cTp11je6HJII1
CMO H rrpOrHaJIJ1 HajHOBI1jera, aJII1 HajcypOBHjer
ocsajaLia, I.llsarrcKor pa36o jHHKa Koj11 je 1941 rrperrJiaBHO Hal.lly )l.OMOBI1Hy. JbyTO CMO ce OCBeTHJIH H>erOBI1M )l.OMahi1M rroMaraLII1Ma. Hapo.n: je y sjer<OBHOj
6op611 KOHaLIHO rro6je)l.HO 11 OBOra rryTa Hal.lla 1106je)l.a he OCTaTI1 TpajHa, jep CMO je OCI1rypaJII1 CBOjOM HapO,ll.HOM apM11jOM, C3Be30M Ca 6paTCKHM
CCCP-oM 11 Hal.ll11M aarra)l.HI1M case3HI1Lf.11Ma. .[J,aHac
je cas Hapo.n: cJio6o.n:aH 11 MO)!{e ce peh11 cJiooo.n:aH
3a BjeLJHa BpeMeHa, jep CMO 113BOjeBaJII1 HaLf.I10HaJIHy
CJI060)l.y, paBHOrrpaBHOCT H )l.eMOKpaTCKa rrpaBa, 'Ha
LfHjeM 6paHHKy CTOjH CaB Hal.ll HapO)l. OCJIOH>eH Ha
C
JI060)l.OJby6HBe HapO,ll.e CBI1jeTa. J.1ai<O CMO y TOKY
11CTOp11je rOTOBO BHlUe 6HJIH y p011CTBY :Hero y CJI060.[(11, H11Ka)l.a Ce C p011CTBOM H11CMO MHpHJII1 11 Hal.lla
.ie npol.llJIOCT 6HJia HerrpeKI1)l.Ha 6op6a aa cJio6o.n:y.
noKa33JII1 CMO ce 113)l.p)I{JbMBHjl1 O)l. CBHX CBOjHX
MHOro6pOjHI1X HerrpHjaTeJba 11 CTpaHHX H )l.O"MahHX.
0)l.OJ!HJJ.H CMO 11 OTBOpeHHM Harra)l.HMa H •'JYKaBI1M
rrpeP.apaMa. M11 BocaHuil 11 Xepu.erosu11, oLie.'lHLieHI1
y 3aje)l.HI1LfKOj 6op6H ca OCTaJII1M HapO)l.I1Ma JyrO·
CJI3BI1je 3a.6opaBHJII1 CMO rrjecMy 0 50CH11 C11pOTI1Lf.l1,
a Hal.lle njecMe rosope ,n:aHac o ooCHH jyHaLIKOj H
noHOCHO j. H11je yaaJiy)1, njesaHo:
Oj BocaHLie,
Tsp)l.a cpu.a,
Tsp.n: CH Kao
f.n:je CTaHyje
cTapa cJiaso,
Tsp.n:a rJraso,
KpeMeH KaMeH
)!{11BH 11JiaMeH.
Aoj Epo, Tsp.rr.a sjepo,
Ko je Te6e jorme Tjepo?
TH CH KaHo XHTpa MYiba
lllTo H11Ka.n:a He noKyH>a.
Hal.lla jyHaLIKa 5oCHa H Xepu.erOBHHa npH3HaTa
je H BOJbeH& O)l. CBI1X OCTaJII1X 3eMaJba Hal.lle BeJIHKe
)l.OMOBI1He. np113HaTa je 11 BOJbeHa, jep je 611Jia )!{a-
p11I.llTe HapO)l.HOr ycTaHKa H 11p11MJbeHa je KaO Lf,1aH
paBaH H paBHOITpaBaH CB11Ma OCT3JI11M 3eMJbaMa }
HaUloj OTai,I611HI1. 5ocaHLI.11 H Xepu.erOBLf.l1 ITOHOCHil
cy lUTO cy CBOjy paBHOrrpaBHOCT CTeKJIH 6op60.1 y
3aje.rr.H11LI.11 ca CBHM Hapo,ll.I1Ma JyrocJiaBHje, a aa .n:aHamH>y Hal.lly aaje)l.HI1LIKY rro6je.n:y .n:orrp11H>eJIH seJIHKH y)I.HO. KaKaB je CTBapHH ca)l.p>Kaj noTrryHe CJI06o)l.e 11 rro6je.n:e I<ajy CMO 113sojesaJII1? Koja .n:je.1a,
Koje TeKOBI1He, I<Oje ycTa:HOBe OJIHLiasajy TY Hamy
cJJo6o,n:y?
(JJ06o.n:y CMO ITOLfeJIH CTHLI.aTI1 Ka)l.a CMO y3e•lH
cy)I.6HHY y csoje pyKe, a cy,n:6HHa je y Hal.llHM pyKaMa OTKa)l.a CMO je rroiJeJIH opy)!{jeM p jel.llaBaTI1,
Ka)l.a CMO Kp03 JbyTe 6HTKe H OKpillaje OTeJJH 0)1,
HerrpHjaTeJba KOMa)l.e csoje poi)eHe aeMJbe, ocTeJm
cMo rrpsy cJio6o)l.y aa csoj Hapo)l.. l1aKo y HenoeKI1)l.HHM 611TKaMa Ha )!{11BOT 11 CMpT Ca MHOro6pojHI1M Herrp11jaTeJb11Ma Koj11 cy Hac ysHjei< rroHoso
XTjeJII1 )l.a 3a)l.aBe, O)l.MaX CMO OCjeTI1JJH )l.a CTeLieHy
CJI06o.rr.y Tpe6a YLIBpCTI1TI1 H HOBI1M 6op6aMa 11pOI.llHp11TH. 3a'fO OMO Beh rrpBI1X )!.aHa ycTaHKa CTBOpHJJH
csoje rrpse o.n:6ope
Hapo.n:Ho-ocJio6o)l.I1JiaLIKe
o.n:6ope 11 'fO cy 6HJIH aaLieLI.H rrpse Hapo.n:He BJ
racTn
a yje)l.HO 11 rrpBa 110JIHTI1LfKa pyKOBO)I,CTBa 110 CeJII1:\13
H rpa.z(oBHMa. Kpoa LieTHp11 ro.n:11He 6op6e o.n: H>HX
CMO 113rpai)HBaJII1 H H3rpa)l.I1JJI1 rrpasy HapO)l.Hy BJJaCT.
l1 y .n:aHI1Ma Hal.lle KOHaLIHe rro6je,n:e, Ha TpeheM 3acjenaH>y 3ABH05l1X-a, H3a6paJIH CMO rrpsy HapO,ll.·
HY BJJa.ly, a 3ABHOBI1X je ca.n:a Hama Hapo.n:Ha
CKyrrl.llTHHa. no )l.eKJiap~11j!1 KOjy je )l.aJia BJI3,lla
o.n:Max HaKOH IbeHOra o6paaosaH>a Bl1)l.l1 ce .n:a oHa
HOCH y ce6u o.n:paa Haj.n:y6JbHX 'fe)!{JbH H )!{eJba Hapo.n:a. jep je Kao csoj rrporpaM H3HI1jeJia cse OHO
aamTo ce Hapo.n: 6opHo He o.n: jyLie Hero .n:eceTI1HaMa,
na 11 CTonmaMa rO)I,HHa.
Ha,iBehH JII10 Hapo)l.a y Hal.lloj 3eMJbH jecy ce.'haUH II CeJbaHKe. 0HI1 cy H HajBI1I.lle )!{pTaBa )l.aJIH
y Hal.lloj 6op611 aa ocJio6oi)eH>e.
To Hal.lla BJra.n:a
ITp113Haje H 33TO y H>eHO.i H3jaBH CTOjl1 )l.a he Ce
np11Teh11 y noMoh ceJiy. no.n:Hh11he ce rrorraJbeHI1
l!011fOBI1, Ha6as11he
aJJaT 11 CTOKa KOjl1 cy HaM 110,ll
OKYI13U11.iO~I rrporraJIH. nposemhe Ce arpapHa pecpopMa. 3e. 1:t>a he ce o.n:yaeTH o.n: seJJerrocje)I,HHKa,
KO jH je He pane Hero ce H>OMe KOp11CTe Tyi)I1M pyKaMa H rr01ll1jeaHhe ce cl1poMal.llHI1M ceJbaU11Ma. T!iMe
fie Blfa,la 33.zlOBOJbi1TI1 BjeKOBH}' Te)!{H>}' Cl1pOM3lUHI1X
ceJbaKa 3a 3e:.tJbOM. ArpapHy pe¢opMy o6ehaBaJll1
�cy l1 6!1Bllll1 rrpOTyHapO.li,HH pe>KHMH, aJIH cy OHJI
Hapo.n. ysHjeK sapaJIH, jep cy HM 6H J 6JIH>KH BeJieI!1
rrocje.n;HH~H Hero pa.li,.HH~'H 11 ceJba~H. A KOJIHI<O• cy
KpyrrHH IIOCje.li,H11~11 611JII1 rrp11jaTeJbl1 ·CBOje .li,OMOBHHe Bl1.ll,jeJIO Ce y HajTe>KI11M .ll,aHI1Ma OKyna~11je,
r<a.n.a ce seh11Ha fhi1X CTaBI1Jia y cJiy>K6y oKyrraTopa.
Hapo.n.Ha BJia.n.a yKa3ahe rroMoh Hajrrp11je OHHM I<n·...
jeBHMa KOjH cy y OBOj 6op611 HajBHUie CTPa.ll,aJII1.
Pa.n;HH~H cy .n.aJII1 HajsehH 6poj pyKoBO.li.110~a
HaUieM ycTaHKy. 0HH cy csojoM 6op6eHoUifiy Y4BpcTHJIH Hallie pe.n.ose H paMe y3 paMe ca ceJba~HMa 11
CBI1M OCTaJIHM IIOIIITeHI1M JbY.li;11Ma Harne 3eMJbe, Oe::s
pa3JII1Ke Ha sjepy, rrapTHjy HT.ll.., o.n.11rpaJI11 Hajsa>KHHjy yJiory y ycTaHKy. Harna BJia.n.a H3jasJbyje .n.a he
3a pa.li,HHKe, HaMjernTeHHKe 11 <mHOBHHKe CTBOPI1TH
6oJbe ycJIOBe y cpa6p11KaMa, pa.n;HOHI1~aMa 11 ype.li.HMa 11 .n.a he Y·KHHYTH .n;oca.rr.arnfbe 6Hje.li.He tHa.li.H111~e H
IIJ
iaTe, a pa.li,HlfKe Harpa,Z!;11TI1 OHaKO KaKO OHH 3aCJiy/Ky jy CBOjHM Hai10pH11M pa.li,OM.
·Yrra.li,OM fbeMal!KHX pa360jHI1Ka y Harny 3eMJbY
~more 11 MHore rropo.n.11~e ocTaJie cy 6e3 csora orJbl1rnTa . .D,oMah11 H3.n;ajHI1~11 ycTarne 11 4eTHI1~11 rro6~1.'HI cy 11 IlpOrHaJIH .ll,eCeTI1He XHJba.ll,a CpllCKHX, MyC
Jfi1MaHCl(l1X 11 xpsaTCK11X nopo.n.11~a. TaKo je ocTaJIO
MHoro nycTHX orfbHrnTa 11 HejaKe cHpolla.li.H. OCTaJia
cy 11 .n.je~a HaUIHX H3rHHYJIHX .n.pyrosa. Harna Hapo,LJ.Ha BJ
ia,ll;a CBI1M CpP..li,CTBm~a fie llOMOfil1 Hapo.n;y
.'l.a t:e 11cnpase seJ
mKe Henpas.n.e Koje cy My HaHeUieHe 11 3aJll-ijeLJe fberose TernKe paHe. Cs11 Cp611,
OCHM O!-le Uialm~e Koja je C IY>KI1Jia 113.ll.ajHI1~11Ma HeJ
.ll.11hy 11 .D,pa)Jm MHxai1JIOBHhy, spaTafie .ce Ha csoja orfbii1WTa. Cs11 »Myxai.mp11« (r.tyCJII1MaHcKe H36jerJm~e)
611fie BpafieHH Ha CBOja OrfbHrnTa, OCI1M OHHX KOjH cy
cJry)J(!H ,II!1 KpBHHKY IlaseJ
rHhy. CBHMa fbi1Ma .n.ahe naUia
B .'la,r~a nmwh .n.a ce 3aKyhe. C11poTa .ll.je~a Harner Hapo.n.a, Koja cy ocTaJia 6e3 po.z~HTeJba, 6Hhe 36pmryTa.
.lJ.yro 6!-i 6!1 J
IO, Ka.ll,a 611. l-!a6paja.l!l1 CBe TalJKC
Koje cy aarrHcaHe y H3jaBH Harne Hapo.n.He BJ
ia.n;e.
0Ha he CBHM CHaraMa o.n.Max nollenr ca H3rpa.n;J-bo:-.t
rryTesa, rrpyra H MOCTOBa .n.a 6r1 ce y Kpajese Koju
. rJia.n;yjy MOr/Ia JOHHjeTH XpaHa J.t CBe OCTa,'le ll0Tpe6e H no.n.11h11. nopy.rneHa 11H.ll.yCTpHja. 0Ha he rrpo. fOHHTH H Ka>KfbaBaTH OHe Tpl'OB~e H cpa6p11KaHTe
l<OjH CKpHBajy po6y H UIBep~yjy Ca xpaHOM 11 HOB~eM, a llOMarafie CBe l!eCTHTe llpHBpe.li,HHKe KOjH Ce
3a.li,OBOJbaBajy llOrnTeHOt 3apa.li,OM. 0Ha he Ol!HHCKY
M
6p11ry IIOKa3aTH 3a 11HBaJ
IH.ll,e, 3a llOpO.li,H~e llODI·
Hy.mx .ll.pyrosa.
To je nporpaM KOjH je H3HHjeJia y CBOjoj 113jaBI1
HaUia B.lla.n;a H 3a lJI1je he ce OCTBapefbe oHa CBI1M cHaraMa aa,'IO>KHTH. M11 CMO je 3aTo H H3a6paJIH. A.llf
11360p0M OBe B•
la.ll,e MH HI1CMO 3aBprn11JI}'l' nocao. M11
6HpaMo Hapo.li.HY BJia.n.y Kao csoje pyKoBO::!CTBO Tj.
!(a BO.ll,11 HapO.li,He llOCJIOBe 11 y TOMe je fbe3HH pa_rr.
Bo.n;I1T11 .li.06po 411TaBy je.zwy aeM .Ib~' . a jorn Kana
.ie Ta 3eMJba osoJ
mKo rropyUieHa Kao Harna EocHa 11
Xep~eroBI1Ha, To je nocao rryH onrosopHOCTI1. Mn
To Mopar:-.w pa3yMjeTI1. M11 :o.wpaMo pa3y:-.tjeTI1 jorn
11 To .n.a BJia..rta MO>Ke csoje 3aD.aTKe, KO ie Hapon npe.l
!-bY nocTaP.Jba, 113BprnHTH ca!\10 y3 noMoh csora Hapo.n.a. Hat)e ce 11 KO.ll. lleCTHTH ,' 11 ..n.o6poHa:-.tjepHH •
.lby.li,H 3aCTapjeJIHX MHrn,lbefua, KOja Ha~,jepHO IlO.!lp)l{aBajy HarnH 11p!1Kpi11BeHH HenpnjaTe,lbl1, .ll,a B.1a::1a
Tpe6a :I;a cTsapa '-Iy.ll.a 11 na caMa pa36uja r .l!aBy Ka •
he H UITa he. Ta ce MHUI.'bel-ba Ha illernhe Ha.1a3e no
HarnH:\I rpa.li,OBHMa KOjl1 C)' ~TO BpeMeHa .fiH.'tH fiO.l
oKynauujo!ll H KOjH HHCY H~tam1 npH.HIKe ,.'l.a BH;I,-
2
11 .li,O>KHBe KaKO CaM HapO,ll; CBOji1M COIIC_
TBeHH'M CHa·
raM a rro6jel)y je TernKohe HepaBHe 6op6e u MY4He 113•
rpa.n;J-be. Ta HeTa'-!Ha H 3acTapjeJia :M11UIJbel-ba Tpe6<
O.ll,6a~HTI1, jep aKO HX 6y.n;eMO IIO.ll,p>KaBaJIH K04H
fieMO CaMI1 CBOj Hanpe.ll,aK. JlpHje Hero rnTO YllHTaM(
je JIM Harna BJia.ll,a 11CIIYHHJia .H y >KHBOT npoBeJq
OSy HJIH OHY TaLJKY CBOra nporpaMa, CBaKO 0)1. Ha(
MOpa Ce Ylli1TaTI1 .n;a Jll1 OMO CaMI1 H3BprnHJIH <!BOj)
li.Y)KHOCT npeMa onycTorneHoj .li.OMOBI1HI1. AKo csaro
40BjeK, CBaKa >KeHa, CBaKO .li,HjeTe, BOjHHK, LJI1HOBHHK
pa,lf.HHK -- aKO CBaK11 LJeCTHT11 rparyaHI1H OBe Harne
cJio6o.n.He 3eMJbe 6y.n.e ynpo cse CHar~ .n.a H3BprnP
)1110 3aje.n;HH4Kor nocJia Koj11 MY np11na.n;a, oH.n.a he
Harna Bia.n;a CaB CBOj rrporpaM y llOTllYHOCTM CllpO
BeCTH y IKI1BOT.
KaKBH cy 3a.n.au.H Hac >KeHa y .n.aHHMa rrocJIHjl
Harne noTrryHe rro6je.n.e H ocHfiBalba :Hallie Hapo.n;HI
BJia.ll,e? Harnu 3a.ll,aU11 cy HCTI1 OHI1 KOjH Ce llOCTaB
Jbajy rrpe.n. <mTaB Hapo.n.. Y fhHMa ce npoMjeHI1JH
CaMO TO rnTO Bl1rne Hefie 611TI1 rJiaBHH 3aD.aTaK ITO
MOh cppOHTY, jep je paT 3aBpUieH, Hero fie rJiaBHI
H3.UIH 3a.n;a~l1 6111'!1 TeUI~H 11 orpOMHH llOCJIOBH OKC
113rpa.n;fbe 11 o6Hose ·Hallie 3eMJbe. 3a Te 3a.n;aTK
Tpe6a .n.a ce cnpeMHMO 11 Ml1 >KeHe.
TeUIKa nporn,IIOCT po6osal-ba o.n.pa3HJia ce Haj
BHrne 6arn Ha Ha'Ma. YiMa HaC jorn MHOrO KyJiyTpl-11
3a0CTaJIHX, rra '13K 11 llOTilYHO 'HellHCMeHHX. Y TOK:
BCJIIiKe HapO.li.HO-OCJ
I060.li,HJi a<JKe 6op6e MH CMO C
TprJre H3 csoje 3aocTaJ
IOCTH . HajrnHpe Mace /KeH
>KeJ
bHe cy 3Hal-ba H KYJ
IType. 0HO rnTO HI1CMO MOrJ
I
J,OK CMO 6HJie 33110CTaBJbeHe, a lllTO CM
fiOCTHh.H J
fO K 0 ~1 ycraHKa TeK 3all04eJJe, IIOCTI1ftl1 fieMO Ca.ll,a K8
.n.a npe.ll. HatMa crojH .n.o6a TO J
mKo )l{eJbeHe MHptre H3
rpa,n:fbe. MH MopaMo cTelm noJ
mTHliKY Hao6pas6y
ocsojwm orrmTy r<yJITYPY· To MH xoheMo H MO>KeM
jep cy .ll,aHac 3a TO CTBOpeHI1 CBe riOTpe6HJ'! YCJ
IOB
Y Harno.i EocHH 11 Xep~eroBHHH ' HMa jow MHoro B ll
cTapjeJJHX cxsaTat-ba o noJJO)l{ajy )l{eHe. Oco6wro
3C!OCTa -'THM KpajeBI1Ma jorn Ce 3a.ll,p>K3B3 MHrnJbefb
..'l.a je je.n;HHil no cao )l<eHe I<yha ll nje~a. M11 EiOJIHM
rso.iv I<
yhy 11 nopO.li.H~y, aJIH HeheMo .n.a 6y.n.e~to po
CKH Be33He 3a J-bi1X 11 .ll,a Ce 6e3 HaC pjeUiaBa l-hi1XOB
cy;J,6HHa . MH xoheMO .n.a yllec·rsyjeMo y pjernasafh
CBI1X HapO!!;HHX llOC.10Ba KOjl1 ce TI14Y H Harne r<yfi
11 Harne nje~e. MH heMo ce 6opHTI1 npoTI1B 3acTapj
lJ:HX CXBaTal-ba, pa.n;ehH He CaMO Ha CBOMe OnfieM 0
,0330Bal-by, Hero 11 Ha IIO.li.H3al-by KYJITYPHOr CTerre
UHjeJior HaUier Hapo.n.a.
VI :I;oca.n.a cMo Ml1 )l{eHe· 6HJie rJiaBHa CHara Ha
no3a)IHHe. Ca jorn BHille no.lleTa npHcTynHheM
Ca;I.a Ka,a.a je paT 3aBprneH, IIO.li,H33!-bY CBOji1X .ll.
MOBa 11 csera nopyUieHor Hapo.n;Hor .n.o6pa. Y CBH
rJOC<
lOBHMa 06HOBe H H3rpa.li,J-be Ml1 fieMO 6H
4BpCTa noTnopa HaUIHM Hapo.li,HHM BJ
iaCTHMa. He
noc.IJa Kora MH >KeHe He 611 MOrJie pa,L(HTI1, aJIH
Y111pHOj 113rp8LI.J-bM, KOja H,aM npeTCTOjl1, HarnH jo
KOHKpeTHHjH 3a.lla~l1 Tpe6a .n.a 6y.n.y 6pura 3a Ha
paTHy CHp043)1, llOBpaTaK 11 CMjernTaj X!1.1b311.e H
6jer.'l!1~a. 3.ll,pas.lbe paTOM Hc~piiJbeHo Ham.er Hapo
11 6pHra oKo o,_oja Harner HOBor HaparnTaja. To
rJOC.TJOBH KOjl1 HajBI1llle O.ll,rOBapajy OHO>
Me rnTO
11 npHpO.l0\1 orrpei)eHo, Harnoj r.rtaBHo.\ li.YLKHOCTU
CBeTO.i ll.y>KHOCTH MaTepHHCTBa.
Y CBIH1 Pe.'JHKH~t 3aD.a~HMa KOjH Hac lJeKajy H
je::~Ha n-:eH'l He om_ie OCTaTH IIO CTpaHH. 1\111 llp
>KaMo prKv CB1nra )l{eHa~ra Koje c~· .:'lOGa.1a H3 6u.
Ko iux pas wra cTaja:Ie BaH Harnnx penosa n K
�Op,pmaiieMo
iKeHe EoCHe 11 Xepl(eroBHHe CpnKmne, XpsaTHL.(e 11 Myc.liHMaHJ<e, .n:aJie cy y TOKY ose t.JCTHpH ro;utHe OrpOMaH .n;onpHHOC 6op611 Sa HapO)I.HO OCJIOOOI)e~bC. Kao npase Khep11 cBora Hapo.n:a Taj npHJIOr
cy oHe .n:aJie y .I-Jenoune.n:Hoj 6op611 npoTHB m<ynaTopa 11 )I.OMahHX HS)I.ajHHKa, )l.aJie cy ra y KpBH fH·
HVhH Kao 6opl(H 11 6oJIHHtJapKe y npBHM 6op6eHHM
,'!HHHjaMa. Kao nosa.n;HHCKe pa.n;HHL.(e .n:aJie cy c~oj
npHJIOr Ha ¢poHTy pa.n:a, pa.n:eh11 no MaJIHM 11 YBHJeK
yrpO)!{eHHM CJIOOO)I.HHM TepHTOpHjaMa, na 11 Ha OKynHpaHoj TepHTOpHj.H, ynpKOC OnaCHOCTH KOja 11M je
npHjeTHJia. Kao Maji<e cso j npHJior cy )l:aJie y KpBH
csoje .n:jel(e. HeKa.n: MaJIO.li:YlliHe 11 saocTaJie EocaHKe
11 Xepl(eroBKe y 6op611 cy ce rrpenopo.n;HJie. PasBHJie
cy H pasropjcJie CBOje CJ:IOCOOHOCTH, OCJIOOO)I.I1Jie Ce
f!OrpeUIHOr Ml1lliJbefba 0 CBOjOj MafbOj" BpHje)I.HOCTH
11 ca.n:a, npenopoljeHe 11 pasHonpaBHe, c noHOCOM saySHMajy CBOje l.faCHO MjeCTO KOje cy y HlipO)I.HO-OCJIO·
00)1.11JialJKOj 6op611 CTei<Jie. .
.
I KoHrpec AHTH¢allii1CTHlJI<Or ¢poHTa )!{eHa EoCHe 11 Xepu:eroBHHe KOjH he ce ycKopo o.n:p*aTI1 y
cJio6o.n;HOM Capajesy, oKyrr11he no nps11 nyT y semtKOM 6pojy .n:pyrap11u:e HS pasHHX I<pajesa 11 o~wry
lunr1 HM .n:a rrporosope o csojHM TelliKOhaMa 11
)KpTBaMa y HapO)I.HO-OCJI000)1.11JialJI<Oj 6op611, 0 Tpy.n:y
H narrop11Ma I<Ojl1 yJia)l{y .n;aHaC y OOHOBI1 CBOje OCJIO·
6ol')eHe seMJbe.
Ha KoHrpec he .n:oh11 Kosapt.JaHI<e r<oje cy ·cc
xpa6po npo6HjaJie Kpos Herrpl1jaTe.JbcKe o6pytJe,
J{psaptJaHI<e KO je cy ce TaKO IlO)I{pTBOBHO C3BI1ja.7!e
nKo pafbeHHI<a He n11Tajyh11 I<o je r<ai<Be sjepe, .n:oh11
he Er1pLiaHI<e npeKo KOjHx cy npeuiJie cse Herrpl1 j;-JTe,lbCI<e ol')aHSI1Be, a )l.a HHKa)l. HHCY IIOI<.7!eKHy,1e,
:~oh11 he CeM6epKe 11 MajeBHt.JaHKe I<oje cy no U:IIjeHy Hajsehe orraCHOCTI1 y »6asaMa« Kp11 J pal-heHe
ie
,'lPyrose, PoMaHHjKe Koje cy 0,11. csoje .n:jeu:e o.n:saja.rre
xpaHy 11 no HajJbyhoj SHMH HOCI1Jie je ycTaHmunta,
.1,ohu he Xepl\erosi<e Koje cy TaKo yrropHo ca cso jrut
HapO)I.O'M B0)1.11JIC 6op6y npOTI1B 11SpO)I.a . .LJ.ofiH he If
cBe ocTaJie *CHe Hallie jyHat.JKe EocHe H Xepu:eroBWHe CpnKHfbe, XpsaTHU:e 11 MycJIHMaHKe . .:r.a 611
·Ha KoHrpecy jolli je.n:aHnyT nocsje.n:otJHJie 6paTCTBO
HalliHX Hapon;a HHKJIO y saje)I.HH'-IKOj 6op611, 6paTCTBO . I<oie cy 11 oHe fherosaJie Kpos ose t.JeTHPH ro.l.HHe. lJBpCTO 11 .llY60KO noBeSaHe jeJJ.HO.i \IHlli il>~',
je.n;HHM l(HJbeM 6op6oM sa ocJio6oljefbe seM.'he 11
lleMoKpaTCKa npasa Hapo.n:a, )!{eHe t.Jwrase EocHe n
Xepl(eroBHHe I<cije cy .n:oca.n: 6HJie o.n:sojeHe Tellii<rnt
ycnoBHMa 6op6e 11 np11pOllHHM rrpenpeKaMa 6ocaH........... ...............
.. ....................
....
···~·.....................
•
KOHrpec
CBOJ
CKI1X p11jeKa, ca.n: he Ha csoM KoHrpecy .n:oh11 y npuJIHKY J(a ce H JIHl.JHO ynosHajy.
Ha KoHrpecy he OHe rosopHTH o nonaJbeHHM
lJ,OMOBHMa .f1 onyCTOllieHHM IIOJbHMa, 0 Het.JyBeHHM
SBjepCTBHMa OKyrraTopa H )I.OMaJmx HS)I.ajHHKa H 0
CBOMe OTIIOpy, nOMHfbahe jyHa'-IKY 6op6y CBOji1X CH·
HOBa My)!{eBa H 6pahe, cnojy MP*fhY rrpeMa yrfheTat.JH~1a -11 »spo.n:»Ma H Jby6as sa cno6o.n:y Koja c-:
rmje rac11na Hl1 y HajTe)!{HM tJacosriMa. To lliTO ~e
Ce 11S fbHXOBHX ycTa tJYTH OHfte BeJ!HtJaHCTBeHa IIjeCMa o Ha icsjeTJIHjoj, Hajsehoj 6op611 Halli»x Hapo.n:a,
a.'!H 11 BjelJHO npOKJieTCTBO KpBHHU:HMa H HS)I.ajHHl(H·
Ma, CTpalliHa npHjeTfba OHHMa KOjH ce jOlli HI1CY 0)1.peKml S'JO'IHHalJKe MHCJIH .n;a nOHOBO 6aue He)l.y)!{aH
r1apo.1, y KpB 11 naTfbe.
A.l!n Ha HallieM KoHrpecy Hehe ce rosopHTH caMo
0 OHO\te UITO .ie IIpOlliJIO, lliTO Ce rrpe)!{HBH.I!O 11 )1.0·
ca.n: ypa.l.HJTO. AHTH¢alliHCTI1l.fKH ¢poHT )!{eHa Kao.n:Ho
Je,UHHCTBeHor HapO)I.HO-OCJIOOO.l;I,T-tJia'-IKOr cPPOHTa nOCT<IBiihe n :raH ceora .n;aJbfber pa.n:a H Hose sa.n:aTI<e
f<P je rrpe..:r; HaC ITOCTaBJbajy YCJIOBI1 TIOTnYHO OC.1000·
f) cr1e se. r.be. J{OI< je .n:oca.n;alli!hH pan; 6110 ycMjepeH y
n:paPuV IT O ~Iararna HapO)I.:HO·OCJIOOO)I;HJial.JKC 6op6e,
II O:I-1 i!TaH,a t!>pOHTa, Calla he Ce Ta i parr OllBHjaTI1 Y
npaBUY CRCOITlliTer Hanopa Ha OOHOBH OIIYCTOllieHC
3Ci\1.lbC II tfVB3l-ba· BCJII1I<HX TeKOBI1Ha HapO)I.HO-OC;IO
OO.l.ff.TfatJKe · 6op6e. L{eJieraTH he Ha KoHrpec )I.OHHjeTI1
csoja 6oraTa HCKYCTBa~ r<o.ia he npeHI1jeTI1 Ha )l{eHe
OHHX Kpajesa ~' KO.iHMa opraH11sau11ja A<P>K-a HHje
i\IOr.'Ja pa3BHTI1 csojy TIYHY .n:jeJiaTHocr. J{pyrapHue
he l13HOqfTH C.lli1Ke )!{HBOTa 11 pa.n;a y CBOMe Kpajy,
CBoja 3afla)l{afha, rrorpe6e csora I<paja, csoje rr.1aHOBe H npH,ie.1I wre. Kao lliTO je AHTH¢alliHCTI11.JKII
cf>pom }!\eHa 6110 tJBpCT CTyiT HapO)I.HO-OCJIOOOJJ:H.'IalJI<Or llOKpeTa V nep110JI;y OCJIOOO)I.HJiatJKe 6p6e, OH
he ca.n ounr jaKa non;pllii<a Hallioj Hapo.n;Hoj BTracTH,
K80 UITO C\' \IHOre )l{eHe ITOHHjeJie Ha CBOji1M npcrma
o p.'H'H 3CJ . ·pa6poCT HeKa calla ,n oHecy 11 op.LleH pa.:~.a.
Ha h':oHrpecy he ce OCTBap11TI1 je.n;I1HCTBeHo THi e.lfo. rwh:oso.:r.ehH opraH AHTȢallii1CTHI.JKor <f:>poHTa
/1\eH::t BacHe 11 Xepu:eroBI1He, y B11.li:Y lli11poKor o.n6ooa-. KOiH he TIOBe3aTH paJ.I; )!{eHa CBHX KpajeBa Hallie
c YT060.JHe EoCHe H Xepu:eroBI1He.
Halli I KoHrpec 6Hhe seJIHI.JaHCTBeHa CMOTpa HalllHX CHara, je~ICTBO HOBHX ycrrjexa y HOBHM san;aU:HA!<l KO ie npe:.r iKeHe TIOCTaBJba <f>pOHT pa.n:a 11 00HOBe 3e~r ·be. a v.ie:r.Ho cBetJaHa saKJieTsa .n:a *PTBe
Koje cy naile Hehe 611rH ysaJiy.n;He.
I,loja Kom
"'~"'""~ ~··~.,...........
.n:aHac 11CKpeHo )!{eJie ll.06po ce611 11 cso.Me HapO.:'l\'.
M11 11X nOSHBaMO )l.a saje.n;HO Ca HaMa Kp03 OflllifeHapO)I.HH ITOKper y.TfO)!{e CBOje CHare sa Halliy ~aje.n:
HI1lJKy 6y .n;yfiHOCT.
. Hame cy JI.Y)I{HOCTI1 TernKe 11 o:r.rosopHe. \ 111
Ml1 HMaMo 3a To .n:oBOJbHO CHare. U110 Hapo.'l Ha
lfe.lly ca CBOjOM BJ!a)I.OM 11 CKYIIWTliHO 1 rrperHvte H<l
~bHXOBO HSBplliefbe. 3aKOH11 If IIpOIIHCI1 KOje H~m
)l.a,iv Hallia HajBHllia Hapo,rr.Ha THje1a, OCHr\ pasajy
TeKOBHI-H~ 11 npasa Hac >IH~Ha 11 IlHjeJiora Hapo:~.a: Hamy
C:JIOOO)I.y H paBHOnpaBHOCT, Haiiie 6pal'CTBO II je.!IIHI·
crao. 3aTo he~w H· Ml1 )!{eHe 6HT!i 6yrrrm 11\'BaPH ,
"iQ!IIITOCTll KOj,Y 010 11 CaMe CTBapa le 11 I1p11\ljcpo~f
.... ..
................................"""
... . ..............
.. ................. .
heyJO YBIIjCK TIOKaS3TI1 KaKO je Tpe6a lJyBaTI1 11 IIO·
lliTOBaTII.
nooje;xa Ha!l, cypOBHM HenpHjaTeJbeM HalliHX Hapo.n;a 11 I.JHTaBQf CBHjeTa KOjy CM{) OBPIX JJ:aHa 11SBO·
iesa:!ll 11 o6pa3oBafhe npee Hallie Hapo.nHe BJra.n:e,
Be '!HI\0 je GI3B :he Sa 11CIIafieH!1 Hapo)l. KOjH je )!{eJbaH
\IHpHor pa!l,a 11 }!\HBO . Ose .naHe cnaBHhe Hallia
.1jeua ll J.a'!eKO DOTO~ CTl!O. J{a JIH fie Hallia OCJIO·
ool-)eua 3ewha OHT!f He caMO SeMJba CJI06o.n:e, Hero n
2-e. oha cpehe H 6 aroCTa!-ba sa csaKora csor rpaija-·
HI1Ha. TO SaBI!Cit HajBtrllie 0)1. HaC CaMHX, S3TO SacytiH~IO P~'J\ase 11 ca najsehHM )!{apoM 6auHMO ce Ha
lbe!IO II3rpai)HBaH,e HC )1{3,T!Chlf IIH Tpy.n;a HH SHOja.
llerra
nepoBJrb
~
�Doili su nam dugo. zeljeni dani
~
S1kinuli smo tesku, nesno£1!1u moru sto nas i·e daCetiri godine smo ·£e borili, cetiri godinc krvaril
1
vila pune ce6ri godine. Digla se mucna, zagusliiva kroz nadcovjecanskc napore dolazili do sviiesti, d
pom.rCina fasistickog >movog poretka«, punog strave, saznan ja, cetiri go·d~ne protbva:Li zai1
ednickom krvl i
panog strasnih, bezumnih orgija fasistickih zloCinaca. i zajednickim patnjama svoje j:edinstvo, osvaiali svc
Nasa borba, nas·i silni napori d l srusimo · nadmocnog ju zajednicklli s•
a
lobo.du. ·
nep11ijatelja, ,da vratimo IS[obodu svojoj zemlji, nisu
I evo, doca~ali smo je. Preporodeni, novi liudi,
bili uza.ludni. Na,s a vjera· u pobjedu, u pobiedu nase svojoj novoj, slobodnoj domovini, demokratskoi £edt
pravedne stvari, ostvarena je. Fasistioka Niemacka rativnoj J ugoslavi ji.
leii danas pregazena, dotucena, umr•i:ana u krvi i blal
To vise nije ona stara Jugoslaviia ugnjetavani:
tu sv·oje bestidne, zlocinacke politike porobljavania nepra·v de ·i nezadovoljstva. Nasa nova Tugoslavii•a t
svijeta. Kaznjena. Crvena armija, armiia pravedne je srecna zajednica ravnopravnih, slobodnih narocL
osvete, herojska armija strecnog radnog naroda i armi- zajednica slobodnih, ravnopravnih !judi :koii san
je nasih saveznika ostvarile su svoi veliki cilj.
upravljaju svojom sudhinom, koji svojim sopstveni1
I evo; i kodl nas i svuda u svijdu, :sJoboda. Do- rukama izgraduju svoju sre6u, is,to ·onako kako s
mahuje sa sirom otvorenih proz<Ora, smiiesi se iz oCiiu . svojim sopstve.nim snagama izvojevali svoiu slobod1
po.dmladenih Z.ena, dovikuje veselom pjesmom srecne
Mi smo ·stlomili stra,snog neprijatelia. Radost m
djece, odzvanja u koracima ,s Jobodne omladine, le.prsa zapljuskuje, sr~cni smo, jer se slobodno dise, ier
u ra·zvijenim zastavama, a dusa se :kupa u tihoi sreCi i
na:sa zemljaJ slobodna i nasa. Ali nasa radost niie r;
radosti po:bjede.
dost bezbriznih !judi koji ne znaiu za bo.l i teskoc
Cetiri pune godine gazili su, kaljali i ;pustosili na- TOS krvare cluboke rane u nasim '£rcima. T mr.zn
1
OS
su zemllju, kidali u krvavu parcad nasu ·dliecu i nase iedi nas osmjeh. Suvise su teska b~la nasa iskuseni
Zivote, cetiri godine pljuvali i bestidno prliali nase suvise mnogo patnji, suvise krvi. Suvise su dubol
svetinje, 'pljackali nase radosti. Pokvareni i podli, tragovi razaranja sto ih je fasizam ostavio svuda o:k
krvozedni, prozdrljivi i naduveni, ubiiali ·s u nas sa nas. Kudgod pogledamo - rusevine, kud god ~
planom, j:!r su u svojoj Zilocinackoi naduvenosti vie- okrenerno- bijeda i neimastina. Sve trazi da :s·e oor•
rovali da su samo oni dostoj1 dra zive i da se raduiu. vi, sve ceka da se podigne. Opustosena je mnogo· nai
ni
Nije bilo sela, ni staze, ni vrleti u citavoj nasoi zemlji zeml ja: p 10IP·alje.na sda, porusene skole, urpropasteJ
gdje nije s1
tigla njihova kaljava stopa, njihova gram- putevi, ;pruge i mostovi, unisteno blago, razorene £,
ziva sa.ka i ostaNi.Ja svoje krvave tragove.
brike, opljackana, odljeca, polomljena kola i plugo-.
Mislili su da ce nas pokoriti, unistiti i na nas1m
Ali borba nas je nauCi>la da nalazimo najvise r
kost-ima, na nasoj krvi, na nasim suzama i znoiu gra- dosti u t vlad·ivaniu te5koca. T ek sto smo savlada
m
cliti svoj:e gospodstvo.
jedne, mi smjelo- gledamo novim teskocama u oci. !I
Ali prevarhli su se. Ni vje5a,la, ni tamnice, ni mu- smo u ovoj teS.koj • slobodilackoil borbi vidieli da ~
o
cilista, ni podle lazi izdajnika, ni ofanzive, nista nas nase sna,ge neisrcpne. Nikada nismo slutili da smo t
Pije mpg·lo uplasiti, zaustaviti, s1krenuti sa casnog ;puta liko iatki. da svojoj domovini mozemo toliko dlati.
kojim .~mo krenuli. Nista nije moglo ubiti dusu u na. Svojim s-opstveni;m snagama, svoiom borbo
ma, nasu vjeru u pobjedu istine i pravde. Na·sa liubav osvojili smo sebi slobodu. Svojim s.nagama, zaiedni
prema slobodi, prezir prema i1ZJdaji i mrznia prema na- bm radom, osvojticemo- i svoi novi zivot, Z.ivot naJPre
silju bi,Ja je j1 od svega.
aca
ka, zivot srecnih, radin~h i slobodnih liudi, nasmiian
Mi smo dokazali .da znamo da branimo svoie do- zena i zdrave, vesele djece.
R. B.
st'Ojanstvo.
POZDRAV MAR~AYAU TITU
Centra·lni odbor Antifasistickog fronta iena Jugoslavije llputio je slijedeci telegram pretsie4niku Na
rodne vlade Ma11·salu ]ugoslav.ije ]osipu Brozu-Titu:
>) Tebi, tna's najmiliji druie, vodo nasih naroda i vr.hcvni voskovodo nase slavom ovjenca<ne Armiie
upucujemo u ime svih iena ]ugoslavije nase naivece divljenje i nasu najtopMju zahvalnost za divnu sre6
sto ju je 1
nasa zemlja doiivjela onoga dana kada ie skdena oruiana srnaga njemackog fasisticka.~ osva
jaca. Posebnu radost osjecamo toga dana mi iene, ier znamo da ie skrsen uzrc~nik najvecih zala i patn ·
sto smo ih mi, nasi narodi i nasa djeca oreiivieli u svoioj isto.riji. Zato je veliki dug nase zahvalnosti orem.
Tebi, jer Ti si organizufuci i rukovodeci nasom borbom, izveo nase narode, a osobito nas iene, na prav
put koji na·s vodi u bolji, srecnifi zivot, iivot dostoian covjeka.
C(je:neci pravednost nase borbe i Tvoie rukovodstvo iene ]ugoslavije rvisu nikada zalile truda i irtav
da da,d!u sve o.d sebe u ovoj l<rvavoj borbi protiv okuo2tora i njihovilf/tsluga. U ime svih zena Jugoslavije
mi Ti obecavamo da necemo ni dana.-. ialiti truda da iskupimo ·c asno svoj dtug za onu srecu Sto smo j~
dozivjeli, svoj dug prema borcima Tvoie Armiie nasim jU'nac.kim sinovima koji su se taka heroiski bori
pod Tvojim ,rukovodstvom, koji su ginuli i krvarili i ios danas krvare da bi unistili i posljednji trag n~
prijatelj.a u nasoj zemlji. Budi uvkren. nas volieni druie Madale, da mi znamo ciieniti tekovine na ~
borbe i da smo sviiesne da cemo samo zajednickim i predanim radom na obnovi nase domovine te tekovin
zauvUek ocuvati. Ta svijest je garanti;a da cemo se boriti protiv svih naoada na te tekovine, rna otku
oni dolazili«.
Ce alni odbor Antifasistickog frcnta zena Jugoslavije.
4
�v
NASE PRA VO NA IST·RU
'>Nasa juna6ka armija, zahva~juj1uci da·lekovi,dlno"ti druga Tita, uspjela jc da na vrijeme oCi1s.ti Istru,
T rst i Slovcnacko primorje od njema akih oku;patora i
ita!lijanskih fas,ista. Gubioi nase armij e u borbi za t c
krajle!Ve bitli SLt dosta vi• o.ki i svaka stopa te zemlje zas
livena je krvlj,u nal5ih boraca. A1i .c:Logodilo se da nam
Sle osporava pravo na te krajeve. I ne SJatmo da. nam
se ospo•atVa uopste nego nam por.i·cu da mozemo kao
r
sa!Veznieke zemlj e i dn~ge sav.ezni6ke armije •da: zCJJclrzimo ono sro je na·s a armija svoj,orn krvlj.u oslobodila ... « (Iz govora clruga Dhlasa).
ODGOVOR VLADE DErMOKRATSKE FEDERATIVNE JUGOSLAVIJE NA NOTU VLADE
VELIKE BRITANIJE I SAD PO PITANJU VOJNE OKUPACIJE ISTRE, TRSTA I SLOVENACKOG PRirMORJA
U vezi sa notom koju su vladle .Velike Bnitanije
i ~AD pre-dale vladli clemokratslke fedlerativne JugoS'lavije po pitanju v-ojne okupaci~e Istre, Trsta i Slovenacko,g pmmorja, rMinistaorst:vo informacija dalo' je
mija kao jedna od sa\veznickih a:rmija ima pravo jeclnako svim saveznickim armijama, koje se sastoji u
tome dia ostane na teDitoriju, ik,oji je u zestokim borbama protiv z.ajedn.:ckog neprjatelja oc:tlobodila. Jugoslovenska armija ~mala je upomom borbom - kojoj
j·e bio cilj ,kako ot:sij1
ecanje znatnih. dijelOIVa ne;pri.jate<ljslk e vo~tsik:e tatko i oslobodenje podjarmljene bratce velike .Zrtve u krvi i pokaz.aJa je mnogo rprimjera nevidenog herojstva. Cinjenica da je stanovni,s tvo tih kra- ·
jeva vee clvije godine ucestvovatlo u os,lobod~laa\o~
bo.rbi, cia je u ogromnoj vecini iUJgosJovensko i da je
u borbi protiv italijanslk.ih i njemackih fasist'a poclnijelo velike zrtve, ne moze bitri. smetnja nasem zahtjevu
da se na§oj vojsai prepusti uredenje vojne uprave, a
o,d/ naroda izabranim na,rodno-o:~ilobodrilackim odborim:a uredenje i vodenje aivilne upra'V'~ . Potrebe na.Sih
satVeznika u pogledu pristanista i komunikacija potpuna su obezbijedene u duhu razgoiVora izmedu marsa:l:a Tita ,j feldmarsalla Aleksandtra u Beograc\1. Prisustvo J ugoslovenske atrmije. u Irt11i, Y.Dsltu i Slovenacs
kom primorju tr.aZi cast natse vojske i Citave nase zemlj.e, a time se ni najmant e n.e prejudll:cira odluka mij
rovne konferencije koja ce donijeti definitivno rijesenje 0 rpripadnosti ov:ih kraj.eva, jer je demokrai:! 1 a
federativna J ugoslavi ja protJivn,i k svih jednostranih
aneksija.
IZJAVA rMA~S·ALA TITA
stijede6e soapstetnje pretsta,vnicima strane i domace
stampe:
Vlatdla demokrats1ke federativne Jugo.·Lrvije dab
je odgovor na notu koju je primila od vlade V elike
Britani.je i SAn po pitanju vojne okupacije Istre,
T rsta1 , SJovenackog primnrja od trupa J ugoslo\ enske
i
a:rm.ije. Odgovor je sastavljen u cluhu save:nicke saradnje i u njemu je podvuceno da JugosiO\en<:ka ar-
Na pitanje doplSIIlika Tatnjuga, sta misli 0 l::Javi
i
fcldim arsala Aleksanclra, koju je objavio dopisnik. Rajtera Hari~on, marsa·l Tlto je oclgovorio:
»Ne mogu d~a ne izrazim svoje negodovanje 1
iznenadenje protiv nemoguce uporedbe da je pri.ustvo jugo lovenskih trupa u Istri i Slovenackom pnmorju slicno sa Hitlerovim, rMus·olinijev.i'm i japans•kim mctoclama. Ovakva se o;ptuiba moze baciti u lice
sJamo neprijatelju, a ne j,e dnoj1izmuce.noj i iskrvavljenoj savez.nici koju su do sada SV'i slobocloljubivi narodi pri:.navali kao primjer herojstva i pozrtvovnosti u ovom velikom osJobodiilackom ratu.
Jugoslo\'enska armija je gonila do rijekc Soce i
daJje, snagom svoga oruzja , ·okupatora i njenom prSU1
Stvu na tom teritoriju ne moze se dati osvajack.i
karakter. Takvu optuzbu najo.c:Llucnijc odbijam.
Jos jedanput izjavljujem da je nasa Jugo,;,lovenska armija, da je Jugoslavi:ja spremna saradivati sa
saveznickim snagama, sa saveznickim zemljama, ali u
its,to vrijeme izjavljujemo da Jug>oslatVi·j a ne moze dopustiti da bude ponizena i da se izi.gravaju nJCIU
pr;wa.
Izja:vljujem cia je Jugoslavija spremna na saradnJn i razumijevanje na ta~kv·oj bazi koja necc bitt
uvredljiv,1 ni poniiavajuea z.a Jugoslaviju kao save:mcu.«
5
�mt smo se borile .
•
•
Ka·d Annlfasistickog fronta Z.ena u nasem Sara- broj.nije pristupa,le organizaC1Jl. Vee osnovani odbo
jevu ,diobiva sve vise z.amaha, sve vise poleta. T ai nas razvijali su ~woju djelatnost na sve siroi osnovi. p,
ra:d nije poceo sad u danima slobode, on ima svoi ko- kret je prodro u kuce i mahale z.a koje je antifasistic
organizacija iena bila novina. Zene su se upo.:mava
rijen jos u vreme.nu okupacije.
sa oiljevima nase borbe i njezinim velilkim te.kovin
D_ k su se sarajevskim ulicama, na oko mirnim, ma pr~ko sastana.ka na kojima su se citali i tumaC.
o
bahato kretaJi mrski okupatori, Nijemci i ustase, nai- politicki clanci.
.
hrahr.ije su Z.ene podzemno, neumo1mo, • eustrasivo
n
Dana:s, kad je i na5 grad slobodan, kad je slobo
radile cvrsto •
povezane sa na.m dno-oslobodilackim PO·
kretom sa narodno-.oslobodli·l ackom borbom sto se je na c-itava Jugoslavija, mozemo sa ponosom da ;pogl
samom clarno na • rezultate ilegalnog rada, na omasovli1e
razgarala svuda po nasoj zemlji, plamti.Ja i na 1
pragu Sarajeva.
Orga:nizacija Antifasistickog fronta Z.ena u Sarajevu radila je uprkos svih teskoca. Prikupljao se
,sanitets,k.i materija:l, slu5ale su se savezniake i nase
racho stan.ice, stenografisale se vi j1esti za biltene. Zenf
\SIU ustupalle svoje stanove za sastanke, sakrivale u svc ·
jim kucama drugove i drugarice koje je policija tra
zila i omo.gucavale im ;prebacivanje u partizanske ie
dinice. Os~m saruitetsJ.<og materijala one su prikuplj<ale
i rublje za na5e borce. Obicno nav.ece, ;kad bi mrak
pao, iZJlazile su iz kuca sa praznim torbama, da se nepOis~redno pred svr5etak slobo.dnog h'etanja vrate kuCi
sa torbama .p unim matecij·a la potrebnog partiza~nli.ma.
Sjecamo se druga:r.ice Dragice jos iz 1941. Ona je
imala- zadatak da pri.kupi sto vise odjevnog i sanitetskog materijalla. J edne novembars,ke veceri dosla ie clio
mene sva mokra i .prozebla od kise koja je tih dana ~
stailno .padala, ali je sva sjala nekom unutrasniom ra- ·
doscu. Nosi'l a je dv·ije pune torbe u ruka.ma i ;pun ·~; ·
ruksatk na ledima. Bila je sretna, jer jete veceri uspje·'~;;
la .da skupi .~ksak r.~?enine i cetiri par.a ~akandil ~~~
Ah ona ISe mJe ogramc1la samo na skiulJJJanJe po tu- ,f',~
dil? kucama. U svome je stanu organizirala pletenje ~
sv1tera od vune koju je dobivala odl drug-ova. Bila je
uvijek vedra i nasmijana, a rn.evesela satmo onda kada
~e v.racala kuCi praJZ.nih. rukJU. Prokazana od gadnog
tz.roda, bila< jle uhvacem jedne vecel1i, kada je ulazila u
svoj1 \Sitan, sa punim mkama prikupljenog materijala i
poslije nekoliko dana otpremljena u Ja:seriovac.
Mi Dragica nije hila jedina. Andela I vankovic
dosla je ;pred prijeki sud radi dokazanog »zlocina« cia
je slusaJa »neprijateljske« stanice, stenografisala iz.vjestaje i dalje ih raspaeavala. Osudena je na smrt
strijeljanjem.
Drugarica Jelena Vitas koja je neumorno sakupljala pri!loge za narodno-oslobodilacki pokret i organizovala rad Antifa5istic.k.og fronta zena. bila je odvedlena u ·l ogor zajedrn.o sa drugaricom Liubom Durie
koja je organizovala borbenu gimnazij,sku omladinu
Obadvije su .na zvjerski nacin ubijene.
Ovo su sa:mo dva-tri primjera, a koliko je ius
znanih i neznanih zrtvovalo >Svoje zivote za op te
dobro. Ali i pored strasnog terora nase drugarice su
nastavljale i da.lje da rade, nikakva prepreka nije ih Antifasisticku rganiz.aciju zena u Saraievu, 1oia
UJbav i spremnost da ra.d:i
zausrt:avi'la. Zene su i dalje na dnu »cekera« i korpi kazuje svoju veliku lj1
prepunih povrca, vje5to sakrivale i ,prenosi.<le Citave ostvarivanju zadataka koji pred nama s,toje. Za.
smotke biltena i .drugih letaka. Prikupliale su priloge nisu mali, ali nasa odanost i privde.nost pokretu 0
za pomd'ice Cij·i !Silt se hranite.Iji borili u Narodno- ra sve prepre.ke i Cini mogu6im i ono sto ie na iz
oslobodiJ.aokoj voj!Sci ili camili po zatvorima i 1og-ori- neizvoclljivo.
ma. Borbenost je rasla iz. dana u dan, a zene su sve
Jeta Palavestr
y
�OMJIA)lMHA
BOCH~
M XEPUEfOBMHE
HA CBOM llPBOM KOHfPECY
0JI.p1KaJ-I je I KoHrpec OMJia)J.HHe BoCHe 11. Xepu.erosHHe. OH je y je,zv-ro aaspweTaw je)J.Hor. Kpsasor, aJIH
CJ!aBHOr rrepHO)J.a y )!{HBOTy 60C31-CKO-Xepu.erOB3'-IKC
I
OMJiaJI.HHe, rrepHO)J.a 6op611 aa CJI06oJI.y. OH je no<IeraK uosor paJI.a Ha H3rpaJI.I-bH I- awe OTai,I6HHe, Ha jaI
lfal-by 1-beHe BOjHe H eKOl-!OMCKe MOftH, y YCJ
IOBHMa
rroTnyuor ocJio6oljel-ba.
'
•
•
3a spHjeMe KoHrpeca HaWJIH cy ce y Capajesy
Haj60,7bH OMJiallHHl.I,H 11 OMJia)J.HI-Il(e: XHJba)J.yOC3MCTO·
THHa MJia)J.Hha 11 JI.jesojal<a yJI.apmma KpajHHe,
pa)J.HHI<a 3eHHU.e, KaKJ-ba 11 Jby611je, l}aKa Tya Jte, MocTapa, 5al-ba JlyKe 11 ocTaJIHX HawHx· rpaJI.OBa. HawJtH
cy ce npeTcTaBHHU.H cpnc1<e Y! MYCJIHMaHcKe OMJiaLI,HHe Ca XpBaTCKOM OMJI3)J.HHOM KOja CBe 6pojHHje 11
O)J.JIY'-IHHje H)J.e THTOSHM nyTeM.
I KoHrpec HHje caMo CMOTpa CHara OMJiaJI.MHCKOr
ITOKpeTa. 0H je y YICTO BpHjeMe HOSa npeKpeTHHl.l,a y
)I{MBOTy H paJI.y OMJiaLJ,HHe. OH je cJmKa seJIYIKHX no6je)J.a Koje je <mTas HapOJI. BocHe H Xepu.erosMHe
1.1380 jesao Ha TelliKOM nyTy Ka CJI060)J.YI, Ka )J.eMOKpaTHjH.
Y BocHM H Xepu.eroBYIHYI r)J.je cy CTape BJJaCTH
HaH Jia3HJ Ha HajrrorO)J.HYije TJIO y pacnY!pHBal-hy lliO·
ie
BHHH3-Ma Y! BjepCKe Mp)!{}be, TY r)J.je cy Ce Ha 3aOCTaJIOCTH Y! 6HjeLJ,H HajwHpY!X HapO)J.HYIX CJIOjesa CTBapa·JIL
TeMeJbH paa)J.opa no6je)J.MJia je HJI.eja 6paTcrsa
1-1 jeJI.HHCTBa. TIMOHY!p Tor 6paTcTsa 11 jeJJ.HHCTBa 6H Jia
je y npsoM peJI.y . OMJia)J.HHa Borne H Xepu.eros1me.
0MJia)J.Y!Ha BocHe 11 Xepu.eroBHHe HacTaBJba
C iaSHe 6op6eHe Tpa)J.Y!l.I,Hje npOlliJIOCTH. Y 3HaK np11J
3Hal-ba MJI3JI.OM ITOKOJbel-by Koje ce np11je Hac 6op11JIO
aa ,HCTe H)J.eaJie, KoHrpec OTI<pHBa cnoMeH-rJJJOLIY raspriJIY Tip11Hl.I,HriY, jyHaKy-My'-!eHI1Ky, 6opl.l,y Sa CJJO·
6oJI.y 11 6paTCTBO cs11x uapoJI.a JyrocJiaBHje. 0MJJaJI.HHa BocHe H Xepu.eroBHHe paasHJia je a npoJI.y611J!a
Jby6aB npeMa OTai,I6HHH. 0Ha H)J.e Y! HhH h~ ITVTeM
J<Ojl1 je 06HJbe>KI10 uaj60JbYI CI1H HalliHX HapOJI.a MaplliaJr TYITO.
KoHrpec cy nos)J.paBHJJH rrpeTcjeJI.HI11f Hapo,llne
CI<yrrlliTI1He BoCHe 11 Xepu.erosi1He ,11pyr KeuMaHOBI1n'Be,llo, rrpeTcje,llHHK SJ!a,lle ,11pyr 4oJiaKosHh, y H1Me
JeJJ.HHCTBe.HOr cppOHTa ,11pyr OcMaH Kapa6eros11h, y
liMe uawe cJiasHe apMHje rryKOBHHK Tiepo KocopHh.
»BY! cTe sa sje'-!Ha speMeita sa,lly)!{I1JJH Halliy seMJJ~y« pe1<ao je ,11pyr Bojl1cJias Keu.MaHOBHh.
. ».0,11 sac oLieKyje '-111Tasa BocHa u Xepuerosi1Ha
,lla 11 ,llaJbe 6y,lleTe 6y)l.HH qysapH 6paTCTBa HaWHX
peKao je rrpeTcjeJI.HI1K Hallie sJia,lle, ,11pyr
HapoJI.a« Po,llOJby6 l.JoJiaKOBHh.
KoHrpec cy rros,11paBHJIH rrpercraBHHU.H OMJiaLI,HHe cs11x cpe,11epaJIHHX je,l!HHHU.a Jyroc ::rasuje n
rrpeTCTaBHI1l.l,.l1 6paTCKe OMJia)J.I1He ByrapcKe H rp'-!Ke.
I KoHrpec HHje caMo najseha no HTH4Ka MaHHcj)eCTai.J,I1ja OMJiaJI.HHe. OH je rroc1 asno npe.n: OMJiaLI.HHY BocHe 11 Xepu.eros11He BeJIHKe Hose sa).l.aTKe.
»Tipm-r 11 rJiaBHI1 sa,llaTai< Kojii c ojH rrpe.u o~fJiali.HHOM EocHe 11 XepuerosuHe
HCTaKao je ,!I,pyr
PaTo
L(yrol-bHh,
ceKpeTap
Ueurpa~mor
o,1,6opa
YCAOJ-a jeCTe Taj ,11a Y'IH. Y Iel-be, ytiel-be 11
oneT yiJeibe, 1'pe6a ,11a 6yJI.e uaw uajr,;taBHHjH aa).l.a-
·Tai<. BH Tpe6a .LI.a 6y,11eTe r JiasHa CHara Koja he H
CTOjaTH H ITOMOhH Aa ce rrpose,11y y )[{HBOT CB!l H3W
33KOHH KOjH cy ,llOHellieHH 11 I<OjH fie 6HTH ,'J;OHeW
1111. Y nawoj Hapo,llHOj BJiaCTH, y ynpasJbal-by Haw
llapO,IlHOM )J.p)I{3BOM, Tpe6a ,lla y<JeC'rsyje l.I,HO H
HapO,LI. 110'-leB 0,11 OMJI3,1!11Hal.l,a ,ll.O CT3pi1X )!{eH3 ... c:
Ha KoHrpecy je nacTyrrMo seJIHKH 6poj 0~1 ila;u
Hai.J,a. roBOpHJIH cy 0 ycrrjeCHMa H He,llOCTaTUH
pa,11a, nocTasJbaJIH sa,llaTKe. Cs11 cy )[{,HrocaJIH HS;la_
pa3HHX )ICTaWKO-•IeTHYI'-IKI1X SJIHKOBai.J,a 11 peaKUH
Hapa, yKa3HBaJ!I1 Ha riOTpe6y 6op6e rrpOTI1B rrpHKp~
BeHH.X HenpHja'reJba H llifleKyJiaHaTa. fOBOpH;11f
0 CJIO)!{eHHM np06JieMHM3 HSrpa)l.J-be, 06HOBe K)"ilT
HOI' I1 CITOpTCKOf )I{HBOTa, IT060JbWaBal-ba ri0<10}K3
pa)J.HH'-!Ke, CeJbalJI<e H cpe,lll-bOlliKOJICKe 0~1.13;lHHe.
Kourpec je JI.OHHO HHS pesOJIYU.Hja no CBH ta n
Ta!-bHMa: ITOJ!HTHLJK·Y peSOJIYU.Hjy 0 pa,LI.H'-IKOj, e
CKOj Y! ljalfKOj OMJ!a)J.HHYI, peSOJIYU.Hjy 0 cnopr:.
YlcTai<Jia - e rrorpe6a ,llaJbl-ber yqspwlmsa
c
6paTcTBa OMJia)J.HHe BocHe 11 Xepu.eroBHHe. H u
6paTCTBO Me CMHje ,LI.a OCTaHe 6paTCTBO Ha pHjCIJH I
Hero 6paTCTBO Ha ,lljeJiy H y 6op611.
llOJJ.B)''-!eHq je ,11a je pa,l!HH'-!Ka OMJiaJI.HHa
C'p)K OMJia,llHHCl<Of ITOKpeTa KOjH je ITOCTaO CHa)K
OCJIOHau. HapO,IlHO-OCJI060,IlYIJia<JI<Or cppoHTa H H
pO,IlHHX UJ
iaCTI1. Pa,l!HWIKY! OMJiaJJ.HHU.H Kojn cy 6H
xepojH Ha cppC'HTy, Mopajy ca,11a ca HCTO T0.1HKO n
JleTa 11 yrropHOCTI1 )J.a rrp11ljy pa,11y Ha 06HOBH 3eM
KoHrpec HCTH'-Ie ,11a ceoci<a OMJiaAHHa ca<mJ-baBa B
fiiJH_y Hallie BOjCKe, BeftYIH)' Hallier OM.7I3,1lHHCKOf n
Kpera. 0M J
ia,LI.HHa ceJia Mopa jow Bl1llie .LI.a passtt
pa!l.ll!-1 rro JJeT, ,11a jolli 6oJbe opraHH3yje pa,LI. y pa
HliM je,ll11HHI{aMa, ',lla ITOKpe.He Ha pa,ll Csy OM, 3Jllt
Koja jow CTOjH no CTpaHH. YjeJI.I11-beHH case au
rjJaWHCTH'-IKe OMJia)l.HHe Bonte 11 Xepu.eros~me 'n
HajsaTpeHHjH rro6opHHK sa,11pyrapcTBa sa Koje
OCTJOC06Wni je,llaH ,ll,l10 OMJia,llHHCK·I1X pyKOSO,.'I,IiO
lloTpe6a rrpocsjehHsal-ba 'lliHpOKHX cJiojesa o 1
.n;uHe 11 <mwhe.J-ba llii<OJia 0,11 cpawHCTH'-IKHX ocraTa
y III!<OJICI<OM arrapaTy, jeJJ.aH je ·a,ll Hajnpe'-IHX sa
t'ai<a. CrropT Mopa ,11a 6y,11e cTaBJbeH .no,11 ,ll,p)!{aB
I<OliTpO.'l)' H LJ,a SaXB3TH HajlliHpe Mace OMJI3,1lHHe.
LJ.a 611 ce lliTO 6oJbe crrposeJIH os11 sa).l.a~H n
6lf ce lliTO 6oJbe rrpHnpeMHJia OMJia,li,HHa BoCHe
Xepu.erosime sa npercTojelm KOHrpec 6aJIKUH
Ol'.Wali.HHe, KoHrpec je ycsoj11o rai<MWiel-be o6j
.lbeHO cpe,llepaJIHHM je,llHHHl.l,aMa, KOje cy npHXB3TII
y 11:0.1e OM 13,l!I1He CBOj.HX SeMaJba ,lleJieraTI1 Ha
llieM KoHrpecy.
L(pyr 'Bypo Tiyu.ap-CrapH, ceKpeTap HO<I>-a
BoCHy 11 Xepu.eroBHHy, no)J.Hje;mo je Haj6o.o
oM.1a,llHHI.J,HMa H OMJia,llMHKaMa BocHe 11 Xepu.eros
O,l!JIHI<OB31-b3 - BeJIHKO npH3Hal-be xepojCKOM li Ca:\
npHjeropHOM paJI.y OMJI3,1lHHe BocHe 11 Xepu.erosH
I KoHrpec MJia)J.HHe Borne 11 Xepu.eros11He, H
seha no.lHTH'-!Ka MaHHcpecTaU.11ja MJia,ll,e reuepau
ITOCTafie SH3'-IajHa rrpeKpeTHHI.J,a y )KHBOTy H pa
OMJl3.!J:HHe, TCMeJbHTa. npHnpeMa Sa HOBe 6op6e, HO
nperHyha y rrepuo,11y Hsrpa,lll-be ocJio6ol)eHe 6ocH
Xepu.eroBHHe.
uu
�HajJbenlllH 6HcepH lllTO cy HX H36aqHJie y3aspeJie CHare JialllHX Hapofta y ycraHKY jecy cBYf·
jerJIH JIHKOB'H Haumx )f(eHa.
To cy )f(eHe Koje C:Y116viHy csora Hapofta He
ftHjeJie Oft CBOje JIHI.JJie cyft6HHe, )f(eHe I.JHjH je
)f(YfBOT, Ocjehaj Yf ftjeJIO CaMO Hepa3ftBOjaH ftHO
BeJIHKe IIapOftHe qjeJIJme.
TH cy JI·HKOBH H3IIHKJIH OftMax y noi.JeTKy se·
JIHKe enoneje· Hallle ocJio6oftifJiai.JKe 6op6e vr HHI.JY
CBaKOftHeBJIO, H3BJiai.J11 11X 11 pa3B11ja, f{aO npoJbeTHO cyHI.(e l.(B11jerose, Henpef{HftHa 6op6a, 3aMax Yf KOpaK HOBOT, CJI060ftHOr >KlifBOTa, OJlliJTe
aKT11BHOCT11 11 CTBapaJiai.JKOT pafta.
JeiJ!-la oiJ MHorux
"
ysMe pHje'-1. Y UpseHOM Kpcry ce 6pHHe .rr.a JIH he 6HTH
,ll;OBOJbHO MJIHjeKa 33 pa.I-beHHKe, Ha aJII3J
ICila6erCI<HM
TeLiajeBI1Ma rrHTa KaKo >I<eHe casJ
ralw jy C IOBa. Haselie,
J
Ka,n; HeMa cacTa:f!Ka aeKor o,n;6opa, OHa ca KI-biHifOM y
py:q11 Tp'-111 ,n;a y '-111TaJial!KOj I'pymr CBOje yJI,HIJ;e rrpoLHiTa rrnor.o)J. >KeHa,Ma.
'
l..JecTo, • a.n.a yMopHa cje,n;He ,n;a npe,n;axHe, H3Ba,n;H
K
113 Tarnue CJIJ11!{1e csoj e ,n;j eu;e ,n;a 11x· rrorJI·e,n;a, .rr.a rroKa• Ke ,n;.pyrap:H:qa,Ma. 0LII1 j oj ce Ha:rryHe cy3aMa, a ycHe
>
3a,n;pwhy:
»0.zr.aKJie MH CHa·r a - ITHTaM ce '-!eCTO - 3ap ja
MOry yorrUITe ,n;a >KI1BH'M ca,rr., OBaKO CaM a. 3a: MeHe j C
MOja Kyfia 6HJia :qapCT'BO, je.ll.HHO UITO je ITOCTOjaJIO y
CBHjeTy ... AJrn ITOMitCJIHM - rra MHI >KeHe >KHBHMO
C3MO 3a CBOjy )J.je:qy, HI1UITa ,n;pyro He MI1CJI,HMIO! Hero
1<3-IW 611 yrO)(HtJie CBOjoj .u.jei.J.H. Oa 3ap HHje rrpH·
pO,ll;HO ,n;a ca,n;, Ka)l; CaM IHX IJ113ry611Jia, pa)J.HM OHO UITO
je 1-bHX HajB'Hill'eJ pa.li,OBaJIO, 3a UITO HH1 )KaJIHJIH )KH·
C)'
BOTe ,n;aTI1, ,n;a noMa>KeM 6op6y rrponLB cpaUII13Ma, ,n;a
pa)J.HM 3a cpehy csora Hapa.rr.a.«
YBel!e Ka,n; 3opKa ,l.I,O~e Kyh11, OKO • OJbeHa je otJy,.
K
XBaTH·, YMI1JbaTO TpOPO.liJHUII-b·e )J.I1je'Te: »MaMHIJ;e, MaMlfll;e, lllTO Tie HeMal?« 3opKa He MO>Ke .zr.a y CBOjOj
Kyh11 He '-~Y j e Te p1 eLIM. 0Ha xohe )l;'OI Kpaj a ,n;a 6y ,n;e
111j
MajiKia. Y 3eJia j e TO .zr;Hj e1'e Ka,n;a ra j e Bl1,n;j eJia y roMHJI'H H36e3yMJb•
eHHX, I1p03e6JIHX . . H3rJia)l;I-beJIHX H3H
6j erJiau;a nocJiaj e rroKOJba y JerHH Jlyry, Koj 11 dy
11'3Bpll111JI<H 3eJieHK3,n;pOBIJ;IH 1943 f0)J.I1He.
I
3opKa MHJiaHOBHh caMo je je,n;Ha o,n; MHomx
>KeHa, Maji<H I~oje je HCKOBaJia xepojcKa 6op6a Hamei
Hapo.rr.a.
YJia3HJIH CMO y Ty3JIY ca rrjeCMOM, rrapTH3aHCI<OM
rrjeCMOM, UITO Ce opHJia rryHa 3aHOCa H 6op6eHOr liTO·
JieTa H pa)J.OCTH. npo30pH cy ce OTBapaJIH, JbY)l;IH,
>KeHe, ,n;jeu;a Tp'-!aJIH ,n;a 3arpJie cBoje, '-IBpCTo, pa.rr.oCHQ Kao UITO ce .rpmr .u.yro H. 6e:3Ha,n;Ho '-!eKaHa .cpeha.
Je.rr.HH ,cy rpJIHJIH csoje a )J.pyrH cy ca CTpaxoM H cyM1-bOM y 0"--HM<li ITHTaJIH )J.aJ JIH 3HaMO 3a OBOr HJIH OHOI.
Ty3Jia je ,n;aJia 6JEH'31Y' ce,rr.aM XH.Jba,n;a 6opau;a Hapo,n;HoocJio60.lJ.MJia'-!Koj BIOjCIJ;H H HHje 6HJIO Kyfie KOja HH.je
HeKor '-!eKaJia.
3opKa MHJiaHOBHh HaM je .rr.omJia ycycpeT. 1-beHe
O'-IH cy CHjaJI• opehoM UITO Hac BH)J.H, a cy3e cy TeKJie
e
HH3 HCITafieHO JI-HIJ;e, rOBOpHJia je »)J.06po HaM )l;!OI·
UIJIH«, xTjeJia je .rr.a ce CMHje, aJI,a ycHe cy joj APXT·aJie.
00rJie,n; 1C'e HeXO'flHIJ;e OTH.MaO KOJIOHOM j' Ha,LI.H )J.a
he HITa!K! HJeKor aalm, avm HHje 6mro HH ·je,n;Hor o,n:
OHHX I<Oje je 30pi<a >KeJIHJia BH)J.jeTH.
1-beH MHJie, HajJberrrnH. MJia,n;Hh y 'Dy3JII1, cTy ,n;eHT
Y MJia.zr.oj xpaCTOBOj lllYMH, Ha ITP'YaH H3Mel}y
H 6opau;, rrao je y rreToj ocpaH311BH. My>K joj je oCTao .D,o6pJbHHa H Hosor c npoJb·eha 1943 rO.U.HHe LieKao
Her.u.j e Ha 6JiaTHHM rryTie!BH.Ma Maj eB!HIIJ;e 3a spHj eMe j e je,n;aH BO)l;, 1-bHX Tp11,n;eceT y 3acje,n;H. Ho~I-Ia ooJIwecTe ocpaH311Be. 1-beHy je.ITJI1iHIUW, HaTarny, se·ceJiy H 1-IHl!apKa MHJba EHjeJbllilh ca caHI1TeTCKOM Top6oM o
MHJIY .zr.pyrap11u;y, y611JII1 cy '-!e'J'HHIJ;I1 6o.1ecHy O)l; TH- paMeHy 11 ca OTI<Ol!eHOM nylllKOM Jie>KaJia je Ha CBOMe
cpyca, y wec11olj ocpaH3HBH, a JlaJie, I-be311H Mj-e3HMa:q MjecTy. CHsa rrpoJbeTHa 35MJba MH.pHcaJia je MJia,ll,H.M
HaiTHCaO je IlOCJbe)J.I-be 1-be>KHO 11 TOilJIO Ilii1;CMO CBOjoj ~eopHj ei-heM, cMj enmo ce rrpBH MacJia'-!aK. Ca,u.a 611
».J.paroj MaMH.IJ;H« ca PoMaHI1je HeKOJIHKO ,n;aHa rrpHje rpe6aJio CHj aTH I<YI<ypy3, ITOMI1CJII1 MHJba a y M!11C~UH'·
Harra.rr.a I-herose MycJIHMaHcKe XVI 6p11ra,n;e Ha I-b·e- Ma joj HCKpCHy 1-beHo rryc-ro KHe>KrrOJbe, crraJbeHa I<IY·
ta4KY KOJIOHy Ha :qeCTI1 r.zr.je je YHHUITHJia Uie·3,n;e<CeT ha 11 MajKa c M3JI'HM OJJitTOM Her,n;je y Jioropy y 1-beK3..\IHOH3.
,\fal!KO j, OfOJII1Jia, ITOCI1BI1Jia O,ll, r Jia)l;H H HeBOJbe, a
301pKa je CHTHa, 1-be>KHa >KeHa 11 CB3KO 611 IlOMH- MO>K,n;a Beh O)l;aBHO YMOpeHa . . . 3al!yO Ce TyTal-b II
0dH Ce npH6JI\H>>KaBaO. J10KOMOTHBa je
CJIHO cJioMHhe ce no,n; orpoMHHM TepeTOM 6oJia. A ·m IUi:CaK B03a 1(1
6e36p11)J(HO ,n;oJia3HJia syKyhH 3a co6oM ,n;yraLiaK pe.'J,
oHa je MajKa xepojcKor cpu;a.
HeMa pa,n;HOHH:qe y Ty3JII1 1y Kojy ce csaKo;~neBHO BUrOHa rrpefllyH11X 3a)l;OBOJbHI1X lUB3IlCKI1X JIHIJ;3.
Ka.rr. je rrocJbe,n;I-bH saroH CTHrao ,n;o aacje;'I;e rroHe HaBpaTI1 3opKa, HeMa 1!{10HcpepeHIJ;I1je, He~ta c11je:ra
HapO,ll;HO·OCJI060)J.HJJat!KOr cppOHTa !Ia KOMe OHa He 3l tpasn ra neOLieKHBaHo pat!>aJI H3 ~>HtTp a :ueaa, rp~1-
:JCajJbeuwu u,sujew
8
�u PA.D.
Hyrne rryrnKe, rrp11xaaTH APYrH pa<f:>aJI IJ11 rryrnKe H3
.n;pyre 3a•c!je.n;e, a<IOJja je 4ei<aJia MaJio )l.aJbe. Bo3 ce 36yl-heHo no'Ieo 3aycTaaJbaTH. l13 aaroHa y36yHa rro,zr,l1n<.c AHM H BaTpy 113 rnaarrcKor opy)l{ja. MHJba j·~ Kpo::s
KHill,Yi KyprnyMa H3BJI3J411JI3 pa.lbeHOf KOMaH)I.Hpa BO)l.a,
rrpea11j aJia IIOJIH.TI14Kor KOMecapa, ayi<Jia jorn j e)l.HIO'r
palb·eHor .rr.pyra. Bo)l. je Ha MOMeHaT 3&CTao 36yl-heH,
o6e3rJiasJbeH.
- HarrpHje)l. ApyroaH, - rroaparmJia je IIP'W~e6HOCTI M.HJba H Tp43Jia )!.a 33Y3Me HOHH IIOJIO)I{aj rr.pt~Ma
Waa6aMa illTIOI cy HCI<aKaJlH 113 B03a 11 Y311MaJIH 3aKJIOHe ...
OoCJIHj e 6HTI<e B03 j e Jie)l{a:o H3perneTaH, paCTpraH H MpTaB. npyrOBIH\ Cy BeCeJIO rrpe6pojaaaJil1
rnaarrcKe Jble.rneae H 3apo6JheHo opyi}Kje.
M.HJba j e cTajaJia AY·OO!{IOJ )l.l1lllylm, 6JI11j e)I. a O)l.
'36yl}elba, ,li.OK j e OC!Mj ex 3a,li.OB'D'JbHe OCBeTe r0p110
i1a lbeHOM MJia,U.OM, 0!{10p0 )l.jeTI1'lbeM JIHU:y, TBp)l.or,
o;J,.1Y4HIOir rrorJie.n;a.
- MRJbO, ce)l.a.M <:11 • y6HJia - peKao joj j ~
HX
ii.pyr CHa)I{HO joj CTe}l{y}m pyKy.
H11je (lv\HJba 3HaJia Ta4HO KOJIHKo je Waa6a yHHillTHJia. 3Ha!Jla j e CaMO ,ll,a 1111X j e OCTaJIO j Oill MHO PO
KOjH Tpe6a )1.3 IIJiaTe CBe OHO illTO cy IIOtiJ1HJ1JII1.
0Ha aeh O)l.aBHO H'OCH·Ha rrpcMMa OpAeH 3a xpat•pocT 11 napTH33HCKY 3BHje3)l.y III CTerreHa- HajJbenlllH U:BHjeT KOijHM Ce J1Ka)l. 3aKHTJ1Jia je)l.Ha )l.jeBOKa.
!ilo:JJCUBJbaj Koju c.e
He aa6opaBJba
3a apHjeMe rreTe o<f:>aH3HBe Harna 6oJIHHU:a ce O)l.MapaJia y ceJiy 5e3yjy, y UpHoj iop11. Hac H~Ko11·1KO .~I;pyrapHI.J;a, 60JIHH43pKH, Jie)l<lMe C.MO )' Clfj euy
Ha Hei<oj Haiii}'mTieHoj rnTaJIM rrpoaaJbeHor Kpoaa H rr Kyrnaraa.ne )!.a ce 3rp1HijeMo· u 3aCIIHMO. AJI11 0;1. x.1ak
HOhe CaH HHje ,li,OJia3H'O.
- Aj)l.e, HeKa •C!BaJK\a HCIIpHLJa caoj HajJbcrrrnH JtoIKHBJha.j - npe•,li,JIO)I{J1 HeKa 0)1. HaC.
- nornJIH K'O!JI.= HaC y npaap npO.'lCTepH 1q4:l
rO,li,IfHe - II04e BH,ll,a. l-IHHH 1111 oe Hapo,ll, IIOJIV;J,If >
O,ll, pa.n.ocnr. )l{eHe H'3HHjeJie illTO cy Haj6o;be H HajJbenwe I I aJie. HOCHJIO ce U:BHj efie, HOCHJI!! KOJI3 11H,
HM
O)l.HjeJio. A 6HJI10! je MHoro palb•eHHX .n.pyroaa . .MHor 1
ce )l<eHa a )l.jeaojaKa jaBHJIO 3.a 6oJIHH4apKe.
00II1Jia H ja O,U.MaX TOra ,li,aHa. HHje 6110 HHl\aKaB
npa3HHK, a ja ce o6yKJI·a caa y 611jeJio,. o6yKJia HaJ.l,enrne rnro caM HMaJia, I<ao )!,a hy Ha RJCH'IaH>e.
CaMo rnTo ca•M ,ll.IOiillJia y 60JIHHU:y, ITHTa AOKrop
KO 611 )l.aO ir<TpB. VfMa je)l.aH .ll:PJ.r TCillKO pmb~H.
- Eao, ja hy, - ja je)l.Ba )l.OlfeJ<ax.
npyr l<OMe CaM Tpe6aJia ,li,aTH KpB JIC)I{aO jc 6JIHj e)l., HeiiOMH4aH, 3a:TBOperUI11X Otmjy, '-lHHHJIO Ce )I. a
llilje HH )I{.HB. E11o je palb·e:H y Jlle:fja, y Hore, y pyKy.
Ka)l. caM craJia rrope)l. lhera rnanraJia caM HenpecraHio:
caMo )l.a My 6y)l.e cpeTHO, .n.a MY Moja Kpa noapaTM
)i{HBOT. Caa caM .ll.'PXTaJia O,ll, 1y,36yl)elba. Ka)l. caM
ocjeTH:Jia HTJIY y pyu:,a HHCaM BHille cMjeJia ,ll,a rJie.n;aM, 3a)I{M!1pHJia caM rnTo caM 6oJbe MOrJia. Ka)l. MH
p'eKorne ,ll,a j e roroao, j a nor Jie)l.ax ,u.pyra.
OH ce MaJI'OI rroapaTHO, rJieAa Me, 041f My rryHc
cy3a.- O,ll, pa)l.OCTH. Ja rJie,li,aM lberoae cy3e na 11 j·1
3arrJiaKax - O,ll, MICTe pa,ll,OCTH.
l.JHHR MH •C'e HHKa,li, cpefiHHjer Liaca Hefiy HM3TH.
(;-....
Janos majke partizanke
lspod samoga Kopita ko1e, zaoik.ruzeno ba5 poput ko;pita, leii prema Soloocu scucuriila se omalena
kuca Derica. Ona je upamtila mnog-o toga. Pamti ona
dobro dane ustanka. U rana svitania ona ie ispracaJa
prvc romanijske usta•nike, a uvece ih docekivala i
primala, i:im bi se zakucalo na niene prozore. Veselila
se ona i borila zajedno sa romaniiskim partizanima.
Nijedan partizan nijc prosao pored nie da s.e ne svrati
u nju. e prode dan, a da glas sa Kooita ne dode i
onda se nose zaveiljaji hrane. Za vr~j1eme nepriiatelir
sk.ih ofanz1iV<1 prvo SC U nj1u SvracaJlo da SC pretrese,
opljacka . Cesto £e u njoj i okolo nie cula .Piesma. Sitni
glasovi nedoraslih djevojruka vodili su:
»Romanijske vite jele
cuvajte nam proletere.
Romanijske omorice
cuvajte nam drugarice.
I od groma i od lGse
od cetnika ponaj!Vise.
u proljece 1944, u jeku sedme ofanzi:ve Derici su
mnogu r repatili. Cetnicke bande, ohrahrene priJS,ustvont Nijemaca na I' ramu i Sokocu silazile su cesto
ni•ilhovoj kuCi, prebijali celjad, pljackali .kucu i pog-ledajuci ~,a strahom na Kopito raspitivali za sina koii 1e
tt. partizanima.
.
Jednog dana cetnici su dosli oiiani. Uhvatili su
~t~ru Dericku. Dugo su j1e tukh kocem. Tedan ie cak,
izbezumljen, skinuo tvrdi voj:.ki opasac i niime ie
stao udarati. Stara Romaniika skoro ie obnevidiela od
muka. J td·, a jc i cula sto bandit govori: on je trazio
da ona pro1\une svoga s-ina, svoga prvi1enca koga ie
nosila f'v~·: svojim srcem. Ona i1e samo sutila. Krvnik
je i dalje udarao. Ona najz.ad progovori: »Dabogda
mi se sin i dal ie borio, ziv on maici bio !«
Q
�Djeciji don1ovi u
ara,evll.
U bivsoj Jugoslaviji drzava je prepustaJa otvara- tecajevi za izobrazbu strucnog osoblja, .da se stvo
nje dlj!ei:jih domova veeinom privatnoj inicijativi, po'- Citav ka.d~u sposobnih vaspitaca. D jectt ne smijen
elil1, nesavremenih pogled,
jediJ
nim hum~1nim i prosvjetnim d.r ustvima. Domovi su povjeriti osoban1a zas.tarj1
e
se j,zdrhvali od prikupljenih prikg-a i uvii• k iedva nego naprednim ljudima C.iste -duse i postenog src
Z.ivotari1i .. Da bi se na;bavio jeda:n novi krevet morala svjesnim odgovorhosti koju na sebe preuzimaju.
• • odrzatriJ ba~rem jedna cajanka j}j cak prartija karata 0
Se
Zadaci soci jalnog staran ja. ISU ogromni i izisku ·
cemu su se u novinama ispi:siva'li Citavi stupci. Kakvo ogromni napor. U pwslosti su se pojedinci obra•eal
e
je stanj1 u domovirrna bilo, o tome driava .niie vodila drzavi kako bi mogh da izd• zavaju ,djeci1 ·dbmov
r
e
racuna, a njezini su pretstavnici dolazili u diomove sa- Danas driavni aparat tra.Zi saradnju cijeloga narod;
mo na svecano otvorenie, na krsnu slavu drustva ili ohra>Ca se masovnim organizacijama Antifasits.ticko
.kojom d'rugcm svecanom prilikom . Sarno po sebi se fronta zena i U jedinjenog saveza antifa.Sistic.k.e omlc
ra•
zumije da je na taj dan dom blistao Cistoeom i dine JugosJa.vije, svima dobrona.mjemim liudima ik
red om.
jima leze na srcu sva ova ma>la, ugroZ.ena djeca.
e
I u Saraj• vu se pita:nje djeciith domova riesavalo
Prihvatimo svako ,dijete, 5va su ta dieca na.S
doiSadil! bez plana i povrS.no. T ako su .pred sam rat Neka ni jedno dijete ne propadne. Gubitak svako
biJa samo tri drzavna djecja doma u 01kolini Saraieva djeteta gwbitak je nas i nase buduenosti.
- u Reljevu, na Ki'Seljaku i na Palima, dok u samom
Smiljana Krsic
gradu nilje postojao ni jedan jedini driavni d!j1 dom.
ecii
Ovo stanje samo se pogor5aJ.o dolaskom ustaske
Urvat,ske. Hiljade izbjeghcke djece iz Istocne i ZaP.adne Bosne koja su se 1942 godine slila, u Saraievo,
Ranjen ici , prva briga nasih zena
smjestana su u prihvatista i prolaz.ne sta.nice, cemu
su uglavnom sluziJe zgrade koje 1S1 na sve Heile samo
u
I zene SaJrajeva hoee dCli odUZ.e svoi dug pren
ecje domove. Niko nije mislio ·d~ u tim zg-ra- ranj1
ne na .dj1
enim borcima. Dug prema onima koii su nam d•
dil!ma djeci stvori potrebnu udobnost i hig-ijensh . nije'li slobodu. Dug prema on~ma koji jos trpe .dok x:
smjestaj. Zarto je u tim prihvatistima usliied takvoga imamo spokojne noel i vedre, radom ispunie.ne dan
smje5taja i bijecL1e is.hrane harao pjegavac, trbusni ti- AntitfaSistkinje Sarajeva neee da njihov doprinos. OV
fus i dizenterija i druge> zarazne bolesti. Prirodno ie herojskoj na.rodnoj borbi bude mali. One su sv]eSJ
da usta1 koj~ su poklali i is.trijebili hiliadie nevine da su se sa pravima ·k.oja im ie i~vojevala .narodn
se
djece, nisu mogli pokazati nitkakve brig-e za te sirote oslobodiJ.acka borba rodile i duznosti. Zato one u iS'V
malisan·e. Na stotine djece pro.lazilo je kroz ta prihva- koj prilici pokazuju s.voju gotovos, da u svemu •
t
P
t
tista, na s• otine je umiralo, dusevno i fizicki zakri- mognu onima koji su .nam osigurali sreenu budueno!
ljavalo.
U velikim bolrU.ckim prostorijama u koie ulazin
u takvom su stanju djecje domove nash drugovi sa cvijeeem i ponudama docekuju nas priiateliske
iz Qdjelj1
enja socijalnog staranja pri Ministarstvu za onih koji jos ne mogu da lave s nama zajedno ora
socijainu politiku Bosne i Hercegovine. StoieCi na' nike pobjede. Ne rnogu d~ ucestvuiu u ovim orv~1
stanovistu da je VaJs.pitanje i z.brinjavanie d,iece iedan najljepsim ,danima oslobodenja. Za svoiu i nasu sl
od glavnih zadlataka nove driave pristupilo se odmah bodu oni su dali svoju krv i dijelove svoga tiiela. Ne
toe-skom zadratku: zbrinuti svu sociialno nezastieenu i je ra>njen u prsa, neki u nogu, neiki u ruku. !rna i tez
ugrozenu djecu. Konkretno je .u tom ;pog-ledu ucirieno rana. Ali partiz.anski ranjeni.ci podno>Se tielesne b
mnogo vee prvih dana. Preuzeta ie brig-a z.a hitnu po- love drukiije .nego ostali ljudi. Oni su i u bolnic
moe toj nezbrinutoj i zapustenoj djeci. S.va su dieca krevetima borci, junaci. I ono sto ie nailiev· e, nai
ljekarski pregledana. Odredeni su vaspitaCi koii ec tije: oni su braea. Bratstvo iskovano u ovoi vel"
djecu odgajati. Ureduj1 •se zgrada k.onvilkta Narodne borbi, bratstvo koje vise niko nitkada neee porn
e
uz.danice u koju ee se kroz najkraee vriieme smiestiti osjeea se tako zivo ovdje gdje leZ.i Musliman d
djeca iz prihva,t ista u Saburinoi· skoli i na Vratniku. mad~nca, Hrvat do Crnogorca.
Ucinjeni su potrebni koraci da se dovrsi zgrada va·
Prilaz.imo im i vjerujemo da oni osiecaiu da
kufskog sirotista ))Pod hrastovima«, g-die ee biti prilaze majke i sestre. Mah su darovi koie im mi
smje5tenaJ dj,eca nasili pal·i h boraca.
nosimo, ali ranjeni drugovi znaju da im mi d
Pwgram .d:ria:vnog sooijalnog starania ide za tim i nest-o vise: nasu spremnost da "n p mo .... ~ .....
da se sva socijalno i moralno nezastieena dieca smie- svemu. Drago je njima sto ih obila::imo. Raz
ste u o.dgova,rajuee domove, da· driava preuzme sve mo se pvisno, p11ijateljski, svojski. Prieaiu nam od
privatne djecje domove u cilju vaspitanja i odgoia die- su, gdje su se borili, gdje su ranjeni.
teta kao budlueeg slobodnog gradanina. Potrebno ie
Nasa posjeta unijela je iivosti u sobe nasih r
da se djetetu pruzi dom koji ce mu nadoknaditi rodi- nika. Oni su ·vedri i zadovoljni .ier vide da nisu
tclj~J<u kueu. U djetetu treba razviti sve njegove priljeni, iako su daleko od svojih porodica. On
rodne Slposobnosti. Potrebno je taJkode ishranu diece u Sarajevu, kao i u svakom graJdu i .selu na.S
u domovina u najkracem vremenu normalizovati, od dene otadzbi nailaze na majke, sestre, dru
P.ozdravljamo se. Govorimo im da
jedinolicne hrane o.d koje ;pate sva djeca u sa:rajevskim
domovima treba preei na mjesovitu hranu, pottebnu uskoro doCi i vidimo da se oni tome radu
Na povratku osjeca.mo d'a smo i m·
::a pravilan fizicki razvoj djecjeg organizma. U planu
l
je da se otvore posebni domovi za dj,ecu dusevno de- u opstu, zaje,d nicku stva•'. Antifa:Si
fektnu kao i za djecu-invalide, kojih ima mnog-o po- neee zaboraviti svoj dug.
Nad;i.i
ISJije ovog surovog rata. Nuzno je da se organizuiu
10
�Nasa izloiba
jEDAN DOKUMENA
vok su se po cijeloj nasoj zemlji vodili bojevi za
njeno oslobocle11je i dok su i muskarci i zene sviju nasih
krajeva proslavljali ime nase domovine sirom svijeta,
dotle su u pozadini, kod kuce vrijedne ruke zena iz sela
i grada marljivo radile i spremale darove · za nasu vojsku.
U dugim noeima sest·r a je mislila na brata, ·majka na sina
ili kcer, odbor Antifasistickog fronta zena iz jednog sela
iii grada na ovog ili onog proslavljenog rukovodioca
narodno-oslobodilackog pokreta ili na mnogobrojne, bezimene junake nase armije i vezle skromne darove unoseCi
u njih svu toplinu majCinskog 1 sestrinskog srca. Sve
te zene vezle su i tkale pes·kire, maramice i marame za
na8e borce i u njih utkivale svoje nade, zelje, misli izrazavajuci time ujedno i bol i muku i srecu naseg napacenog naroda. .Zene raznih krajeva vezle su svoje vezove,
tkale su svoje sare i u njim.a su suze i osmjesi njihovi,
u njima je silna ljubav za narodnog marasala Tita, za
. nasu armiju. Nisu to bogati radovi, to su skromni, ali
dragocjeni darovi, jer nam razotkrivaju svu neizmjernost
i bogatstvo narodne duse, svu toplinu i iskrenost osjeeanja i poput .pjesme .iii kakvog dubokog umjetni&og
djela ovjekovjecuju borbu nasih naroda. Time je stvoreno jedno blago, dokumenat koji prica o slavnim danima nase oslobodila·cke borbe i o ljubavi naseg naroda
prema toj borbi.
Ucestvujuci ravnopravno u borbi i javnom fivotu
nasa se zena politiCki uzdigla. Tome je mnogo doprinjeo i rad Antifa8istickog fronta zena na stampanju
i sirenju listova i ostalog stampanog materijala za zene.
stampalo se pod najtezim uslovima, jer nije bilo papira,
ni masina. A zene su zeljno .prihvatale svaku nastampanu rijec. One su preko njih uCile citati, ucile se politicki misliti, uCile se raditi · za narod. Naroeito je taj
rad na stampi bio vazan zato Mo je zenan1a, radi njihove
opSte politicke i kulturne zaostalosti, trebalo mnoge
stvari objasniti prostije. Tako su nikli zenski listovi.
On su znacajni i zbog toga sto u njima, po prvi puta,
nasa do juce nepismena zena pise 0 svom zivotu svojim
jezikom. Ti nasi zenski listovi vee i zbog toga bogata
su riznica i ogledalo napretka koji je na8a zena postigla
kroz narodno-oslobodilaoku borbu.
U okviru naseg I kongresa .priredicemo izlozbu. Na
njoj cemo izloziti pojedine clarove koje su zene raznih
nasih krajeva izradile kao poklone naroj vojsci. Izlozicemo i Stampu koja je u toku narodno-oslobodilaCke
borbe i prije nje izdavana za zene. Na izloZbi ce biti
izlozene i slike iz raznih krajeva nase domovine u kojima
cemo vidjeti nase zene kako vrijedno rade na oboovi
zemlje, kako se bore, i aktivno ucestvuju u politickom
zivotu na&e oslobodene driave, kako stizu svuda gdje
se radi i gdje su potrebne njihove ruke. , lzlozicemo i
fotografije nasih poginulih drugarica koje su dale svoje
zivote u borbi za federativnu demokratsku Jugoslaviju.
Mnoge na&e krajeve neprijatelj je opustosio i opljackao i tako unistio briZno cuvane darove na8ih zena i
mnoga izdanja na8e stampe. Radi toga nasa izlozba mozda
nece biti potpuna, . ali mi cemo nastojati da ona bude
Sto vjernija slika onoga Sta su sve nase zene radile i
kako su se borile. Orgariizacije antifasistickog fronta
:lena trudice se da prikupe potreban materijal za izlozbu,
kako bi ona hila sto ljepsa. Time cemo uljepsati nas
I kongres.
M-
c.
0 bolnici III kol'!Pusa, u sobi broj 39. ima
de~ eta
kreveta. Ranjenici se malo pridigli, zamorc, sepa. u
oko kreveta, pjevaju. Ljeposava sjedi u svom krevetu.
Njeno neobi-cno lijep9, skoro dj1
etinje lice izgled<1 o:biljno i tuzno-. Ispod ce1a i tank-ih obrva spusteni pomodreli ocni kapci kriju mjesto oCiju dviie rane. Tedino oko potpuno izvadeno a drugo probodeno.
Ljeposava Stanic je vodna bolnicarka XVIII brigade XXXVIII div·i.zije. Javi~a se dobrovo,Jino ikao borac u nasu v·o jsku Cim je Sarajtevo oslobodeno i po ~ia
da progoni neprijatelja., zeljna da se osveti za patn1e
sto je .prezivjela. Ona je siromaiino diiete iedne udovice, oca riij·e zapamti.Ja, znaJa ie sa:mo· za oskudicu i
bi1tedu ko-je su na.rocito, neizdrzivo diaviJe za vriieme
okupacije.
Prije mjesec dana nase red~nice su unistavale o tatke fasi'StiCke vojske, razbijene cetnicke bande oko
Fojnice. Ljeposa:va j1e isla Ul napad sa svoiim vodom
i bila .z awbljena. Kad su je ,drugovi oslobodili, na5 i
su je strasno izmrcvarenu bez oCiju. Ljeposava e _j ca samo uiasnog trenutk<ll kad su je cetnici dograb' i
i nicega vise .. ·.
»Cetnici nas druganice najtvise mrze, najgore ra e
o~ nas kad· im padnemo u ruke. Svete nam e.
z,naju da samo mi koje smo najsvjesnije idem
Slkuc< - kaze Ljepo·sava ~spunjena mriniom i
njem prema izro.dinna.
»T eSko mi je sto mi se to .dogodilo« - ka::e
pnizvukom gorci.ne u glasu. Tako mi ie bilo lijep
:1aSoj1 vojsci, sto su me drugovi volili, pa::ili
\ao ses,t ru ... Zao mi je: sto ih vise nikada
gledatic<.
U njenim rijecima nema ni traga od oca)anl .
Ljeposava nije slaba djevojka sto jeca nad
sudbinom, nego junak i pravi narodni borac.
Ova divna djevojtka bez ociju ios ie iedan
dokumenat z.a one koji jos nemaju jasne pred
cetniCJma, 0 tim krvozednim nakazama u liud kom
oblilku.
MAJKA nPJ..1MA OPAEH
'DyKa
) Klfh, MajKa Be.'hKe JlVKHha-K) pj
npso6opu,a
aHHlJKe MajeBHU,e npn Hf.!Ia je opJ.eH
Hapo;:J:HOr ·epoja 3a csor nonmyJior CHHa. 3a BpHjeMe npe,!HlBalba
,!I. Ha, ,!I.OK ce y da H Hapo a •t_·
nJial.J., MajKa
HYJIOr xepoja, yopa eHa u,pH
MapaMo. , crajaJTa je 6e3 d}'3a, noHOCHa. Ha lheHe
rpy,ZI.H TaBJbeH je op!{eH KOjH je Tpe6ao ;Ia p
rpy ii.H lbe'Hor
a. 3a lheroae Be 1lHKe a a
r
MOBHHa ry ce 0, iKyje. CTapa oyKa He n tte, OH
fie Ce II OCHl'H Op eHO f, KaO IIITO Ce ITOHOCH
jHM CHHO f. ( p eH fie joj fOBOpHTH
OHHa KOja je. }je HO 11 IbeHa CJI3Ba.
11
�N. Tioonov
i....enj ingradske price
Covjek je stajao zaduva11, !jut i zbunjen.
- jedva vas nadoh, u ovom mraku ni vlastite kuc(!
ne mozes pronaCi, - rekao je, stresajuei snijeg s kape.
]e li ovo rodiliste?
- Jeste, - rekose mu. - 0 cemu se radi, druze?
- 0 cemu se radi tamo u jednoj uliCici racla
zena, eto 0 cemu se radi ...
- A ko ste vi?
- ]a sam prolaznik. Idem s noene smjene. Hajdemo
br:le. ]a eu vam pokazati. Ah, kakav slucaj . . ." fdem, a
najedanput ona. I nikoga nema osim nje... A ia n·sam
babica.
·
Za mi.nutu Irina, boinicar i prolaznik zurili su preko
snijeznih nanosa. Bilo je vrlo mracno. Kuce su izgledale kao stijene. Nil naj.slabije svijetlo nije svijetlilo.
Vijavica je bjesnila, vretena snijezne prasine vitlala se
po vazduhu, cinilo se da ulicom pretrcavaju sjene strazara, providne, hladne, brze.
Oni sjed0Se pored jednog snijeznog nanosa, oslonovisi se ledima jedno o drugo. Ravnomjerno, tanko,
sve jace zujan je priblizavalo se. Oni uvuk0Se glave u
ramena. Crveni plamen suknu negdje iza ugla, i prasak
eksplo.zije od jeknu ulicom. S jedne kuee sletise leden:ce
zvonko se razbise o zemlju.
- Oh, da je ne pogodi! - rece Irina.
- Ne, ona je s druge strane, trazite tamo,
rece
prolaznik, - evo, za onom ulicnom svjetiljkom trazite.
A ja idem. Eto, kako danas zasipa. Moze jos da pritisne.
Irina nije bila specijalista za porodaje. Ona je dezurala za prijem porodilja, ali sada je trebalo iei u noe,
gdje padaju granate, i pronaCi tu porodilju, pomoCi joj
po svaku cijenu. Nije se imalo sta cekati. Nitko drugi
neee doei da joj pomogne. Gluha not. Vijavica, studen,
pucnjava. Nad glavom, zujeCi i zavijajuCi, letila je granata za granatom. I.rina je pretrcavala sa bolnicarom od
jednog snije:lnog nanosa do drugog i zaustvljala se
osluskujuci.
Jecanje je doprlo s desna. Oni po:lurise tamo, i
odista, za ulienom svijetiljkom, kao sto je bio kazao prolaznik, uprijevsi se ledima o zidu kuee, kod cvrsto zatvorene kapije sjedila je na snijegu :lena. Irina je kleknualo pravo pred nju, i :lena je uhvati za ruku svojom
vrelom drhtavom rukom.
Da se ta :lena odvede u porodiliste, bilo je vee
kasno: ona je radala. Radala je na snijegu, u crnoj zil1l·
skoj noCi, osvijetljena plamenom granata koje su ek:>-
1!odirale. Irina poglcJa oko sebe. Sve jc l1cilo 11a nc1
prijatan kosmar. Snijeg je padao za vrat, jaki naleti
vjctra ud<mlli su u lice, ruke se ledenile, srce od uzbudenja tuklo, · da mu je cula udarce. 6inilo se da nema
nikakvog Lenjingrada, ima divlja, tamna pustinja, zametena zimskom olujom, pod zavijanjem neprijateljskih
granata. Uzalud je kucati u tu cvrsto zatvorenu kapiju,
uzalud je da koga zoves - ulica je opustjela, do ujutru
po njoj mozda neee proCi nijedan eovjek.
I tu, u toj pomrcini, na tom mjestu otvorenom svima
vjetrovima rada se novi zivot. Treba ga spasiti, treba
ga skoln iti od studeni, mraka· i topova. Njeno uho vise
nije culo pucnjavu i eksplozije. Pomagala je zeni kao
da se porodaj desava u sobi, tako, kao sto to uvijek
biva ...
. . . Visoko pod!:le dijete, kao da ga pokaztije cije:om
mracnom vel ~kom gradu. Nosila ga je priljubivsi ga uz
svoje grudi, vrelo rasplakano klupce, pokrivsi ga svojom
bundom. ISla je po snijegu .na kome jos n:je bil-o haga
covjecije noge.
Za njom, pridr:lavajuCi se za bolnicara, kao velika
klonu!a ptica, vukla se porodilja. Padala je u snijezue
nanose, njene opecene usne saptale su: »]a cu sama ... «
Bolnicar, i sam umoran, izmucen covjek, stalno je govorio jedno te isto: ȣad cemo doei, sada, vee je blizu .. :"
Mecava im je bacala u lice pregrsti suhoga snijega.
Negdje su se sasi1pala sta.kla poslije gromotivog udara.
Oni su isli kao pobjednici noei, studeni, kanonade. Da
je bilo potrebno, ta bi grupa prosla kroz cijeli grad i
pronije1a mali novi zivot, malog novog covjeka, koji se
.javio u nas grad u takvom cudesnom casu.
Mati ·je vee znala da se rodila keerka. Ponekad je
pruz.ala ruku naprijed, ka Irini koja je nosila dijete, kao
da ju je htjela zaustaviti, ali je ponovo opustala ruku.
Dosli su u rodiliste. I kada je :lena vee legia t
poste1ju i oko nje se uzurbali i pomagali joj da se sto
bolje smjesti, prizvala je Irinu i rekla joj strogim, gotovo
o;rubim sapatom: »Kako se zove&?«
sto ee vam to? - upitala je Irina.
I-Iocu da znam!
Zovu me Irina. sto ce vam moje ime?
Tako cu nazvati keerku ---.,.- neka te se sjeca_ T'
si je spasila . . . I-Ivala ti od srca ...
I ona je tri puta poljubi . . . Irina se okrenu
za·
p!aka, ni sama ne znajuCi zasto.
Prevela s ruskog
-
~.
n.
ZeHlaljsk.i .kon g res :en a Jugoslavij
P rvi r,emaljski kongres antitasistickog
fronta :Zena Jugoslavlje odr~ace se
17.- juno o. Q. u Beogradu.
12
�Bank
c
pi':
aevojko, dragaj duso
C tvojoj Kozari nikad nisam bio
niti sam je vidio,
ali Silm vidio kola kozarsko,
oj, devojko, dragaj duso moja,
oj, devojko O[Jinjtena, ljuta moja boljko,
oj, devojko Knezopolj.ko,
vidio sc:m zalju•
lj.ano kolo kozarsko.
I u tom kolu, i u tom kolu
kolovodu razigrana,
kolcvodu raspjev~na,
u kolu koka.na,
vuCicu koza:r3ku, garavu Dragi.nju,
zegu 0 llinju.
U gori Koza• nikad nisam bio,
ri
niti sam je vidio,
al' u oC.i.ma kc,zars: e dj'€vojke
k
ra• pjevane Dragi1
s
nje,
ugledah nase prvo llinje,
i plamen sto hukti, sfo se razgara,
I dane on:og uzarenog jula,
Kozare, Grme·ca, Drvara va.tra se z·iva niz ceste prosula.
Njezi1 oCi, duboke .no<5i carne,
ne
kozarske noci vuca·m e,
noc sto puscane svjetlice sije,
noc .; u noCi oC.i vuCije,
oci njezina diragana,
koza.rskc, vuka - partizana.
g
Slomljene bojne, zaJStave pale,
noCi pobjede i 1
noCi jada.
S.ijaju cci potusklopljene,
zasje.de .kraj ce3lf' postavljene,
munje za obla.k sakrivene.
Zavitlc;m sla'S i noge r.azigrane,
kose sto u Ujetu zive,
ruse se Vitl.avs:kom
plave Mrakovicu
i lome ofanzive.
.
17ZO}Q
Bujaju vode krvave.
Cuje se tutc;nj streljackog straja
i poklki druga Mecave.
•
A s:rce igra, pjesmu obijesnu veze,
pjes.mu 0 nocnom napadu, 0 gradu
o ciki mitraljeze
,
u modroj jutarnjoj zori.
Dragi·njo, djevojko, vrije5 ko mlado vino,
Drag,injo, zastavo krajiSke bune,
Drag•
injo, .kremen-Krajoi1
no.
Vidio sam te u Petoj br.igad'i,
Bio je Febmar pod Grmf!com i mecava ie viiala ,
a tvoja fe briga:da cestu probijala.
Ti si medu nfima hila, s puskom u ruci zena,
stava razviie.na
na.prijed si lepr5ala. k'o za1
pred svojom cetom, od sviju ranjlje,
l<roz ceti.ri pancir-lwmpanije.
Kola se kozarsko cestom zavit/alo,
cestom razigralo
i gvozdeni ob.ruc pobrgalo.
U tvojoj K.czari nikad nbsam b·io,
n•iti sam je vidio,
al' tebc vidjeh, Dra, injo du.So,
g
oCi razigra.ne,
u l<:olu kokane,
l'idjeh te u kolu, vihore s plan•
ine,
Kczaz-o prkosna nasa,
zastavo Krajine.
Otis/a si od nas, al' jos ti pjesma drhti ,
i jos ti oCi gore,
i jos se kola vi,je,
i jos ko zvc1 bije
no
u dusi wakog krajisnika:
Oj, Mladene, druze mio,
ti Ei dobar juna.k bio ...
Oj, djevojko, .cfuso moja,
oj, jablane, siri grane ...
13
�IZ NASII-I ORGANIZACYJA
•
.. ,,. .. , ..
IV'V~w~ ..............~...,.,...,.,•
•
• ~,•....,.,.,A;,.,..,..,.~~
Sarajevo
..,,., .., ,. ,.,~,._.. ·,.,..,
~
I<a~11ja rernKo .ll:OJiaS11 .n:o xpaHre. 0.LVIIYi411Jie cy saTO
.n:a rrolw .n:o CapajeBa 11 .n:a rroJHecy rraHy.rr.e palbeHw
~11Ma y CapajescKoj 6oJIHH.~IJ11, .U.<l! 1016111}y jyHaKe KOjH
cy ce 6op11JI'H sa ocJI•o6ol)elhe rJiaBHor rpa.rr.a BocHe
11 Xep~eroBHHe.
,UosecT11 .rr.sa K~MIJ10IJa ·s oha H rrospha o.rr. MoCTapa .n::o Capaj1esa, ycrrje'fHI .rr.a raj rryr 6y.rr.e ll{lpaTaK,
.n:a B•ohe 11 nosph.e ocraHe •Cn jeme Hl1je OHJIO JiaKo. Ha
npeJiasy rrpeKo soo,a;e Mopool1 oy1 ce KaMH'OHH lfCTOBapi1Barlf, Tern~e Koprre rrpeHOOHITH. H ITOHOB•O YTOBapHBaT'H. AJIH saro je sa.rr.osoJbCTBO 6aJio s1edie Ka.rr.a cy
CTI1rJie ~HJby.
- )IVRBlfJie Hame MocrapKe! ·KJIR~aJIH cy palheH'I1~H, pa.zryjyfiH ce I<aO .zrje~a .ZJ:I1BHHM, C04HI1M, npBHM
rpernlbaMa 1!1e Mocrapa.
_
)l{eHe Capajesa nos.n:paBI1Jie cy ca pa.rr.ornh.y ORY
.'J.HBHY aK~11j1y. JKeHa MocTapa.
Rad Anti.fasistickog fronta .Zena u Saraievu okuplja sve viJSe i vi·s e sn:a•ga, dobiva sve organizovaniii
. ka.rakte·r, poEitLZe sve vidniie rezultate.
Dese.t dana poshje oslobodenja Saraieva, 16
aoprila, u prostorijama inicijativnog odbora NarodnooslobodiJa.cke fronte sakupilo se s.topedeset na iaikti'vnij~h a~ntifas~sltkinja iz svih .d:ijelova grada i izabrale
Gradsiki inicijativni odbo.r od cetrdeset drugaricra.
Pristupiilo se od:mah odrza:vaniu pred.ko.nferencija po kvartovima da bi 'Se sto prije izabrali kva.rtovski odbori. Po SVIima kvartovima, po b'l okovima· kuca
i utica •odrzavane su manje konferenciie na kniima
SUJ .drugarice detaljno objasnjava,le znacaj
i uiogu
AntufasiJs,tickog fronta iena i njeg>ove zadatke. Zartim
su sazvane sire konferencijle za izbo·r kva.rt.ovskih odbora na koje su dosle iene u vehkom broiu.
·
Kvartovski odbmi su odmah poceli rad na priZene Busovace i:abra1e su svoj
kupljanju priloga za ranjenike po· nasim bolnicama.
mjesni odbor
Zcne redlovno cb~laze bclnice, nose ranjenicirna poU Bumvaci je, 30 apri.rla o. g. oddana mi~sna
nude.
Sveopste i opstenarodno udar.nicko takmicen ie konferenc·i ja Antifa.sistickog fronta iena, na koioi ic
uoci ·Prv·oga maja, Cija je proslava znacda smotru anti- · izabr.an mje~111i odbo.r. Na konferenciii ie -d r ugarica
fasi:s.t ickih snaga zemlje zahvatilo je i iene Sarai1eva Nadia Kartunovic u kratkim pote:rima obiasnil<ll priutlllima znC!Jcaj organizaciie Anti1fasistiskog fronta
koje su po svima kvartovima ra,zv·ile udarnic1ko prikupljanje .darova za ranjenike i bolesnike Tugosloven- zena~ u narodtl!o-oslobndilackoi borbi, ka<O i niezinu
ulogu u :t>oshjeratnoi izgra~dnji zeml je. Posli ie toga se
ske armije.
r
.
Cijelu nc_djelju dana ,pred Uskrs iene iz svih pre Silo na bi• an ie odbora. Na .konferenci i.i su se iene
~1oZ.ile sa pDijedlogo:m da se posaliu poklo.ni za Usk vartova SaraJeva sprenule S1U darove za ranienike.
krs ranjenicima u Sarajevskoj bo1nici.
Ni~su zalile ni truda, · ni troska da prired'e rani1enim
drugovima ugodno uskrsnje veselje. UoCi ·praznika
Sreska "k.on:ferenclja u Travnlku
zene su sa omla1dinom otisle u :s ve ho•lnice, OP rale
I
mblje i sobe, okitile ih CVlijecem. A na Uskr.s po·s liie
Prva: sreska konferencija Antilfa.sisti,a kog fronta
podne isJkupille su se i sa pu.nim korpaana kolaca, vina iena u Travn:ku od'riana je 29 aprila o. g. Na konfei cvijeca krenule ranjenicima.
renciju je dosLo preko 400 zena iz cijelog sreza, oretOrganizaci.ja Antifasrstic.lwg fronta zena u Sara- stavnici vlasti i drugi!h organizacij·a, kao i deleg-atkinic
jevu preuzela je sivanje ha•liinica za simtu, napustenu i:. drugih srezova T ravnieikog okruga . .Konferenciju je
djecu koja Ce uskoro iz prihv:atil1i• ta: preseliti u noye, otvori1a drugarica NadiB Ta:tljic, pretsiedlnica Okruis
nog odbora AFZ-a, ·koja je ujedno proCitala polititcki
higijenski uredene .prostori.je.
Zene Sarajeva ov·ih dana imaju pune ruke QOsla. i orga.ni1
z.acioni referat. N<llkon diskusiie po referatima
Pripremaju se za svoj veli.kti prazn:ik I Kongres. Sa u koojoj su ucestvovaJle mnoge .Zene izneseni su oroblemi i zadaci koii stoje pred odborima Antifasisticradoscu ocekuju delegate i spremaju im docek.
.
kog fronta iena T ravnickog rsreza, iZaJbun je !S\reski
odbor za srez Travn.i:k. Na'Vece j,e Okruina kulturna
HocTapKe ,z:(apyjy HaiHy 6o:JIHH_D;Y
ekipa u zajJecLnici :sa gra.dlskitm odborom Antifa5isticnpMje HeKOJ111KO ,.QaHa CTHTJia cy rrpe,D, Ca,pajeBkog fronta iena dala priredbu sa Hj•epim programom.
.
CKy 60JIHH~Y ,l!iBa KaMI10Ha •CJa TOBapoM. ,Us11je JK·e"He,
CKpiOIMHe .ZJ:OMafil1,~e K•Oje cy C<I1pOBO,l(111JIC KaMHOHie pecpep11CaJie cy y Yrrpas11 BojHe 60JIHH~e: »XHJba)IJYi CTO
ce.rr.aM,D,ecer 11 neT KHJiorpaMa 'I'pernalba, XI1Jba.rr.y a ,ll.ese,LI!ecer IK1H.JIOrpaMa seJieHIW, HernTo j aj a, .rr.yBaHa 11
~11ra·pera .n:ap MocrapcKHX JKeHa BojHoj 6oJIHH~H
y ~apajesy.«
»KO.zr. HaC cy CKopO CBH M)'lliKapU11 OTI1lliJIH y BOjCKy - rrp114aJie cy HaM .rr.pyrapHue 3eJieHI1Ka 11 Jlessera Kpeco. MH JKeHe pHjerni1Jie CMI()l .rr.a o6pa,n:I1Mo cs1y
sle•MJby Koja je HarryrnTeHa. O,D,Max CMO ce rrpHxsaTI1Jie fiiOCJia IH! j Olll rrp11.j e .zr.sa Mj eceua OKOllaJie CMO
11 OHY seMJbY Koja je Beh ro,D,HHaMa t:Taja;rra rrycra
11 Heo6pal)eHa. KpaMrraMa CMO pas6HjaJre TBp.n:e rpy ,D,e,
a llOC'JiiHje Ca,ll:RJie CBieJ BpCTe 110Bpfia. Jl,aHaC ra 11MaMO
Jl!OIBOJbHO Sa CBe IT'OTpe6e.«
)l{eHe Mocrapa sHajy JI.a y CapajeBy jorn HHje
rrp11cnj eJIO so he, .rr.a ce ycJbC.ll. pasopeHHX KoMyrr«-
14
[f
Blje1jlnji se %ene takmice
Poslije godinu dana teskog njemackog- 1
tckog
ter01·a nasa vojska je ponovo i zauvijek o lobodtla BijeJinu. Zene Bijeljine sretne s1.1. i presret 1e ~to ponovo
\ tde svoje oslobodioce. Bacile su se odmah na posao.
\ posla ima mnogo. Na svakom koraku se Yide tragovi
rata: rusevine - zakrCile ulice, polupani prozori, gradski
ark unisten. ·Sve je prionulo na rad, i staro i · mlado
musko i zensko. Lopate zvece o Clgle, kola lupaju
_radom, vrijedne ruke sakupljaju dubre, cuje se zagor,
iesma, povici.
Na 1 maja Bijeljim je cvjetala od cistoce. Sav je
"ad bio u zelenilu, okicen cilim;ma, sli<kama Marsala
Ti a i · Staljina, druga KecmanO\ ica-Dede i drug a Rodka.
:ncani izgled Bijeljine na 1 maja bio je rezultat ti'l'kcenja :lena i omladine.
�Eocue
H
Xep~eroBHHe
Tioc.111je C.7IaBHHX H BeJIHKHX rro6j1e.u.a UpneHe apMHje, cane3H114KHX apM11ja 11 Harne jyHat.IKe JyrocwseH Ke apM11je ,ll.Ot.IeKaJIIH! CMO H HaJrny Hajnefiy -saje,ll.HH4Ky rro6je,n:y -
YHI1rnTefbe cj:>arnHCTH4Ke I-be talJKe.
JyroC.'IOBeHCKa 3aCTaBa rro6o,n:eHa je ~ ,n:peBHI1M C:T!OBCHCK11M rpa,n:OBH'Ma rop111.1,11 11 TpCTy. C.1060.!1Ha
je Harna Hanaheml I1c11pa. Tw!iona aa,cTana BHje oe Ha.D: CBI1M rpa.u.on11Ma 11 ceJII1Ma Harne c;ro6o,n:He, ,n:e~IOI<parcKe cj:>e,n:·epaTI1BHe JyrocJrmm.j e. Pa)l;OCT Haiiii1X Hapo.n;a je Hei13MjepHa. Tipa3HI1I< Ha Harn11M ymn1,a.1a
je •BeJII1I<I1. To je rro6je.u.a, To je c.11ana CBI1X Hapo,n:a JyrocJiaBI1je, crel!eHa Kpoa rraT'lbe H 11CI<yiiiefba y Herrpei<H,n:Hoj 00p611 Ilp01'11B OKyiiaT'opa 11 ,ll;'OMahi1X H'3,n:ajHI1Ka. Y TOj 6op611, He )l{aJiefil1 mpTaBa, BCJI11KH
y ,ll;l10 ,n:aJie CMO 11 Ml1 meHe.
CPfiKHfb.E, MYCJIHMAHKE H XPBATHUE!
Ca,ll.awl-be ,n:aHe cJrane, M11pa 11 rro6je,n:e HawHx HapoAa yneJII1Yahe Haw KoHrpec Tipn-11 KOHrpec
)l<eHa 6ocHe 11 XepiJ,erOBI1He Koj11 he ce ycKopo o.u.pmanr y HaweM CJ
I06o,n:HOM Capajeny rrpecTOHHUH
(pe,n:epaJrHC 6ocHe 11 XepiJ,eroBHHe. l..JerH'pH ro,n:HHe 6opHJre OMO ce paMe ya paMe ca cnojnM .u.pyronmta
no BPJ
ICT11Ma Harne aeMJhe. DI1Jie CMO y,n:apHHIJ,e y rro3a)l;I1H11 Hawe jyHat.IKe nojcKe. H11CMO rroK.~:reK.te HH
y Hflj'remHM yCJIOBHMa 6op6e y OKYII11.paHHM rpa,n:OBI1Ma. J136p11CaJie CMO ja3 KOjH cy MeJjy H3:\ta CTBaJ13JII1 HapO.LIJl-111 Herrp11jaTeJhH. 3aje.U.HHl!I<I1M rrarfbaMa y 3aje.[!HI1lJI<oj 6op611 rrocraJie cMo cecrpe. )laHac,
Kan;a je CI1HyJia cJio6o,n:a uHjeJioj Hawoj ,n:oMOBHHH 11 KaAa Hac n11we He pacrasJhajy HenpujaTeJhCI<H rapHI!30B3HH,- rrpnu rryr y Hawoj 11crop11j11 AOhl1 heMo Ml1, meHe ooCHe 11 XepiJ,eroBI1He, Myc;'!I-IMaHKe, CprrI<Ifi-I,e 11 XpBaTHIJ,e CJ!O)J<He 11 36paTI1MJheHe Ha CBOj BCJIHKH 360p. )lofiH fie~10 riOHOCHa t.IeJia I<aO yqeCIIHJIC BCJJHKe H3pO.l.I,HO-OCJI060A, Jial!Ke 6op6e 11 1<30 CTBapaOIJ,I1 J-beHI1X TeKOBI1Ha.
H
3aje,J,HO Ca CBOji1M :Hapo,n:OM riO JiaraJre CMO TeMeJbe Hawoj HajMI1JII1jOj 11 HajJheiTIUOj TeKOBI1HH- 6paTCTBY 11 jeA11HCTBy 11 3a Taj neJ
IHI<I1 11)l;eaJ HawHx Hapon;a )l;ana.rre cnoje )J{.HBOTe. Harne mprne HHcy 6n e
r
vaaJlYAHe. TiocmrJm cMo je,n:HHCTBO 11 6paTCTBO Cp6a, Myc.1
m:-.raHa 11 Xpnara.
l..JynajMo 11 yl!nprnhvj 10 TV
TeKOBI1HY I<aO 3e'HI1l\Y CBOra OI<a! 3aje,n:HO ca CBOji1M HaPO,.lO~I 6opHJie CMO ce 33 Hapo,n:Hy B.1aCT ..'la ce HI'' 'l J He nonpaTH CTapo Koje Hac je ;rose.110 uo Hajnelmx 1-1ecpeha. I1 ry cMo 6HTKY ,n:o6H.'II1. llaHac 3e J.a
,1b0~1 ynpaB Jba CaM HapO.lJ, rrpeKO
CBOji1X 6Hp3HI1X rrpeTCTaBHHKa, rrpeKO Haj60Jhi1X CHHOBa H3p0 a
O.LJ. ceocKor o.u.6ooa no HaooAHe cKyrrwTHHe. Bop6a HaM je JWHHje.na rrpano Aa 611paMo H cnojy HajBHlll
HapoiH!V BJracT. 6o.CHa 11 Xepl\eronmra no npBH rryr y cBo.ioi HcropHia ,L!06H.7Ja je csojy HapOAHY Bi!an
Y4BpwhyjMO Yl ,ll.a.lbe
H'3rpaJ)Yj1
MO CBOjy HapO,LJ,Hy BJJ:aCT! Tio:1yrrp11~10 je y CBI1M J-beHI1M IIOC:IORii Ia
IIOMa>I<HMO CBHM CH JfaMa HapO!li.HY BJiaAY ,LJ,a ~IHM rrpnjc OTCTJ13Hl1 TCWI<e ITOCJhe,LJ,HIJ,e para If CTROfll
cpeh::tH )J{I1BOT Hallii1M HapO,!l;I1Ma.
Y 3ajeAHWIKOj 6op611 Ca CBOjHM HapOl~OM , Mil CMO )J{CHC, nope.J: OC'raJIHX HapOJJ,HI-IX C.TI060Aa. 1138 .iesa.1e 11 cno.ia )J{eHcKa npaPa . M11 CM O y npso . 1 pe!l,y I·I3B01CBa ·1c llPVUITBeHy H rro.nu'f'HlJKY pasHonpasHOCT
>KeHe. Tip11je cy Hac YeCTo cMaTpaJIH HI1)J{I1M CTsopoPH:\.13. }laHac 010 6.0PIJ,H c rrywKOM y pyiJ,n, oqmuup1,
lJJiaHOBH HapOLJ;HHX OA60pa, Haj.)OAHH nOC'13HHUl1. M11 :HO>Ke~IO nacanf 11 6HT11 6HpaHe 33 CBe HapOll:He noCJ!OBe! (BH rryTeBH llPYlilTBeHOra, ITO 'IHTHlJ!Wr H .zi P)J(CJBHCir )J{HBOTa .J:aHaC CV ITOTITVHO OTBOpeml H3 I
. >KeHa.Ma. Ta Hawa npana rrornot)eHa cy 0.1 Ha iBHWI1X WWH'\: npercraBHHwrasa. I-b'Hx je noTBPllHO 11 Ham
Ha.iMI1JIHj11 npyr THTO. Ha 6pa1HI1KY HawHx 11 ocra JrH ,' HaPO..'IHHx rroaBa 11 reKOBHHa croj11 cas Haw HaPO.LJ.. 3aro HaM ro HHKO 11 Hf!KaAa Hehe H He :I.IO)J{e o JvaerH. )f{eHe! l.Jvna.i:-..w csoja neMOKparcKa rrpasa.
I1cKopw:crHMO csojy rroTrryHy 11 nOJIHTHlJKY 11 npymrP.eHv oasHorrpasHocr na He no3BOJIHMO HH rrm.mcao Ha nosparaK OHI1X Koiri cy Hac meHe CMarpam1 HH)J{IDJ 6uhfl~ta 11 ycKpahl!Ba 111 HaM Hawa npasa,
1Ipmefi11 Hac y ITOJIHTI1lJKOj IIOTlJHfbeHOCTH.
MAJKE, }I{EHE H CECTPE!
Kao 00pOeH11}ll10 Cl'Ora HapO,L1,3, l\.111 010 Be'!I1K3 li>E'rOBil CHara II \!Oilo:e:\.!0 \
pjernaBal-b\' CBHX Hallill
noc.nona !l.fl MV noy)J{HMO BeJII1K~' no Moh. To ie il. OKa3a 1a .JI yerne.poro.llf wl-ha Ha ..HOB ielJaHCKa 6op6a H3WHX HapO,Ua. J1CTO T3KO K30 rnTO CMO Pece6Hl!HO I! noJKpTBOB3HO ITO tara i!e Harny HapO,ZIHO·QC.!f060,n:H.'IalJKY 6op6y, rrpernH ro CBH~t CHJia :-..1? Ha Hose 3a..'laTKe I<O j11 Hac qen:a.L\'. He )J{3.1fi\IO
a a ieAHHl!KHX
rpy;.ra na. H3rpall:11MO Hame rropyweHe AD lOBe 06pat)yj:~.1o ycrHie..'l pan 3anywTeHe Hawe opaHniJ,e. I121:a,n,e yKaayjMo Hajnehy ,l oy6as n namfbv Hamoj oc.'Io6o)lwre.oHUH
csojoj H3POll:HOj ap;o.mjn. Tio.:xn)J{HMO 113 rrene .rra cne WTO je nop\ meqn H 'HHWTeH01la 611 Hawa ~e:1.1.ba WTO np11je rrpousjerai!a. TipeHeCl1 Mo Ha ce6e 6p11ry 3a paTH.\' CHfl04a;J., 6~ li.HMO HM npyre .\1 ajKe. jep C\' en a ;:r,jeiJ,a Haw a HaponHa y3, afnrua. 0ArajajMo cnojv ;:r,jeiJ,y ~· ny.'\ nomrosal-ba oHora WTO 010 y KpBanoj 6op6H creKTIII H sacnuraj~w Hx .'!.a 3Hajy 'lyBaTH oHo 3a rnTo cv ce 6opvum. fbHXoBa oqesu u "'a,\Ke. Tiosjeperbe H npano xoje c 10
creK.'Ie I<on csora Hapo: a Mopa~w
n
npe,Y, HaMa,
onpaB;~an-t jom ja•11m pa;lo~'
y
nepr10..1Y ~uipHe aarpa,LJ,Ibe ~-:oja crojn
15
�I IeKa npHMjcpu rro)l{pTBOBHOCTH 11 xepojcTHa rwje cy noKa3aJ Hau.Jc .upyrapm~e y JJ.aHHMa 6opue
re
3a CI06Q.ll.Y I1pOTI1B OI<pyTHI1X OKynaTopa 11 I10,!l.JJI1X JI;OM3h11X H3.ll.3jHI1Ka, HeKa Tl1 jyHaYK!I npHMjepH HaJ
.rr,axHy cse >KeHe rn!1.pOM 6oCHe 11 Xep~erO'BI1He Ha CMjeJ H3Bprnasalhe HOBI1X 3a,n:aTaKa. Ll,aHac, Ka,il.a
ro
113rpal)yjeMo cpeh.Hy 6y,u,yh.uocT 3a cse Hac, J-111 je.n.Ha }Kerra He CMHje .n.a ocTaHe 113BaH Harn11x pe,u,osa. Cse
tieCTI1Te )KeHC, KOje cy .ll.OCa.n.a 113 6H J KOji1X pa3JIOr a CTa.jaJ nO C'rpaHI1, Tpe6a .n.a >I1p11IJY OTirnTeHapO,IT.HOl\1
IO
IC
HOI<peTy. To 'I'pa)l<l1 O,II, lbi1X 6y.n.yh.HOCT lhi1XOBe .n.je~e . 6op6ooe )l{CHe rrpy)l{ajy 11M 11CI<peHO CBOjy
pyi<y. HeKa ce p11je411 .n.eJieraTa ca Harner I KoHrpeca qyjy ·rn11poM Harne .ll.OMOBI1He 11 Hei<a Hal)y o,n:jeKa y
Cp~y CBaKe )l{eHe. Y TOMe 1'pe6a .n.a 6y.n.e Haj,u,y6Jhl1 3Ha4aj OBOr 3aje.D.HJ1l!I<Of rrpa3HI1Ka CBI1X DOCaHCK11 11
Xep~eroBKI1.
Ll,A )fG1BJ.1 I KOH'fPEC )KEHA 60CHE J.1 XEPUEfOBJ.1HE!
CJIOIA J.1 JbY6AB ME'BY )KEHAMA CPnKI1J-bA,MA, XPBATJ.1UAMA J.1 MYCJIJ.1MAHKAMA HEKA
6YLI,E JELI,AH OLI, MOT1HJ.1X CTYEOBA EPATCTBA J.1 JELI,J.1HCTBA HAWJ.1X HAPOLI,A!
)KJ.18JEJIA HAill'A J.13BOJEBAHA nPABA - f APAHUHJA 50JbE1 )KJ.1BOTA HAWHX HAPOLI,A!
HEKA BJEl..JHO )KJ.18J.1 nOEJELI,A HALl, f-bEMNIKJ.1M 3ABOJEBAl..JJ.1MA!
THTO HAC JE LI,OBEO LI,O CJIABHE nOEJELI,E, nOLI, THTOBOM 3ACTABOM nOLI,J.1nJ.1 nEMO
3EMJbY J.13 PYWEBJ.1HA! .
CMPT <I>AWJ.13MY- CJ1050LI,A HAPOLI,Y!
MAJA, 1945
O,LI,oOP 3A IIPHIIPEMY I KOHfPECA }J{EHA
oOCHE 11 XEPU.EfOBHHE
(~
o<9ene
.
na111 ~~ ~~~ .·
qa;nn q e
0CMI1 j aHyap j e 3a rmc >KeHe, OMJ
ra.n.u.Hy 11 cas nornTeHIHl Hapo.n; l..JajHI14a BCJ
IJ11KI1 ,l.l,aH, j ep HaM je OH .ll.OllliO CJJ06o.n;y )J.OJJaCKOM Harne xpa6p!e' JyrOC
JJOBeHCKe
apMHje. 0CJI"060.l{!I1JIH CM'OI Ce KOHail!HO cparni13Ma ,
MpCKOf OIKyHa'l'Opa • lherOBI1X . 611j e,li;H11X CJiyra l!eTH
HHKa ,J1 yCTallia I~Oj e CMO Kp03 OBe 4eT111p11 I'O.li;I1Ht!
Ternr<Or paTa B'PJIO .n;o6p'o yno3HaJJe Kp03 Mp r BallK
fJICIIBe, I<OKCIIp.n;e, U CJIOBO »Y « Ha lhtJXOBI1M Kan!eTH:HaMal, Kp03 lhi1XOBa 3JJ041
HIHa4Ka .n;jeJia.
.
Y HallieM 'OCJJ,060qe.HOM l..JajHI14'y, pa30ipeHOM H
ilOHaJheHOM, II04eJJe CMO .n;a pa.n;HMO, yJia)l{eMO CBc
C'BOj e 'CHare .ll;a IIOMOfHeMO BIO/j C~H 11 113rpa)J.I-bl1 HaW._
31eMJhe. Ll,e)l{ypaMo y 6oJIHI1~11, rrepeMo py6Jhe, 411CTI1MO 1 ypel)yjeM'O 3rpa.n.e, lliHjeMO py6Jhe 3a BOjCI<y,
l1
KyBaMo y ·pa3HI1M KYXMlbaMa, np11KyrrJhaMo nocre.lb'iHy H .n;pyre IFOrrpe6He CTBap!111 3a 60JIH11~Y 11 BOjCI<y
Y TOM pa.n;y )J.aJIH CMO )J.BI1j e XI1Jha.ll;e .li;Ba.D.eCeT 11 neT
pa,.zr.H11X .n;aHa. ·
OpraHH3yjeMo pte,u,oBHe rrocjeTe Harni1M palheHH~YrMa, j ep j e 6p11ra 3a palheHI1Ke Haw a naj cseruj a
t~,y>KHOCT. Ha Taj HaYI1H Ml1 ce 3axsaJhyjeMo u o;zy~
n<y j eMo 6op~I1Ma r<Oj 11 HaM .n.oHecorne cJio6ot~,y.
jvj
16
fv1
Sanskl Host
Zene ·s reza Sanskog Mosta pript:emaiu sc za svoj
kongres. U tim pripremama mi nastoiimo da uraprvi 1
dimo sto vise, da sto ponosnije izaaenio na kongres.
Vee mnogo puta ispadao ie po no6i ·i kradom neprijate<lj iz Otoke i Blartne, i kako na11·o d nije nika~dl
bio cbavjesten , uspi jeva>o ie da ooliacka nasa sela.
N asa opsti.na R asce zakljuCila ie da po no6i treba strazarciti. U nas oj oosfni ie malo muS.karaca koii s.u soo6iobni da :po noCi stra.Zare. Zene s.u odluc•le da >One
i
straza.re. Za osam dana zene na>se opstine dale su, 21
strazara.
*
N a pruzi Otoka~-Caaavi.ca vodi se s.koro sva.<.og dana borba. Jedne noci nasi su podmet~uli minu
'
i bd.a. je neprijatelj naisao na niu otvorila sc borba.
Stana Vujatovic, stara 73 godine, cim ~e cula borbu,
upregla je s.voja kola i uputila se mje~tu borbe. Tamo je
nasla ranjenika i povez}a ga U selo cetiri Sa ta daleko.
•
IdnCi pored: kola pcsrtala je od umora, ali ic isla naprijed misleci na svoje sinove koje je izgubila u borhi.
Smilja
��SMRT FASIZMU -SLOBODA NARODU
I
....
Stamparija »Osloboclenje, « Sarajevo
�
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Periodika/časopisi
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
SP
Periodika
Dublin Core
The Dublin Core metadata element set is common to all Omeka records, including items, files, and collections. For more information see, http://dublincore.org/documents/dces/.
Title
A name given to the resource
Nova žena : list Antifašističkog fronta žena Bosne i Hercegovine, God. 1, br. 3
Subject
The topic of the resource
Antifašistički front žena
Creator
An entity primarily responsible for making the resource
Antifašistički front žena Bosne i Hercegovine
Source
A related resource from which the described resource is derived
Historijski muzej Bosne i Hercegovine
Publisher
An entity responsible for making the resource available
Antifašistički front žena Bosne i Hercegovine
Date
A point or period of time associated with an event in the lifecycle of the resource
1945
Rights
Information about rights held in and over the resource
Antifašistički front žena Bosne i Hercegovine
Language
A language of the resource
SH
Identifier
An unambiguous reference to the resource within a given context
03-SP
Coverage
The spatial or temporal topic of the resource, the spatial applicability of the resource, or the jurisdiction under which the resource is relevant
19 str.
1945
AFŽ
Bosna i Hercegovina
Kongres
Narodnooslobodilačka borba
politika
Vlada Bosne i Hercegovine