Đuka Dinić
Životni put i revolucionarno delo
Stanko Mladenović
NIP "Dečje novine", Gornji Milanovac
1978.
NIP "Dečje novine", Gornji Milanovac
PDF
SH
M-70
82 str.
Pucajte, ovo su komunističke grudi
Priča o Sonji Marinković
Stanoje Filipović
NIRO "Dečje novine", Gornji Milanovac
1977.
NIRO "Dečje novine", Gornji Milanovac
PDF
SH
65-M
87 str.
Vera Jocić
Životni put i revolucionarno delo
Slobodan Popović
NIRO "Dečje novine", Gornji Milanovac
1978.
NIRO "Dečje novine", Gornji Milanovac
PDF
SH
64-M
103 str.
Olga Petrov
Životni put i revolucionarno delo
Aleksandar S. Stepić, Nikola J. Marinović
NIRO "Dečje novine", Gornji Milanovac
1980.
NIRO "Dečje novine", Gornji Milanovac
PDF
SH
63-M
92 str.
Želimir Žilnik: Jedna žena - jedan vek
Dokumentarni film na principima iskaza, intervjua i rekonstrukcije - kroz životnu priču junakinje Dragice Srzentić osvetljava niz značajnih događaja i ličnosti vezanih za jugoslovensku istoriju pre i posle Drugog svetskog rata. Kroz sliku jednog veka života žene heroja, otvaraju se retko pominjani segmenti eks jugoslovenskih intelektualnih i ideoloških lavirinata kroz koje se prolazilo u stvaranju i propadanju 8 država u kojima je živela ova Istrijanka iz Sovinjaka - (Austrougarska, Kraljevina Italija, Kraljevina SHS, NDH, FNRJ, SFRJ, Hrvatska, Srbija).
Najzanimljiviji aspekt Dragicinog iskustva je njena hrabrost da, kao devojčica iz siromašne istarske seljačke porodice, krene u avanturu života: po dolasku italijanskog fašizma i ukidanja hrvatskih škola, ona odlazi u Karlovac, pa u Zagreb, gde završava srednju ekonomsku školu. Zatim sa bratom, studentom poljoprivrede, odlazi u Beograd. Tu se zapošljava kao činovnica, a paralelno sarađuje i druži se sa najznačajnijim antifašističkim intelektualcima, iz cele Jugoslavije, okupljenim u izdavačkom preduzeću NOLIT i oko redakcije časopisa “Nova literatura”. Časopis su osnovali Pavle i Oto Bihalji, pisci i istoričari umetnosti, koji su krajem dvadesetih godina u Berlinu bili saradnici i urednici časopisa proleterske literature “Die Linkskurve”, koji je zabranjen 1932. Po povratku u Beograd, braća Bihalji osnivaju NOLIT i pokreću "Novu literaturu" te nastavljaju da okupljaju najznačajnija intelektualna imena međuratnog antifašizma – domaća i strana. Izdaju knjige Đerđa Lukača, Džeka Londona, Hajnriha Mana, Isaka Babelja, Gorkog, Stajnbeka. Poznanstva i obrazovanje koje je Dragica stekla u tim godinama, obeležila su i njen kasniji život. Bila je među osnivačima nedeljnika NIN (1935. godine) koji je upozoravao na opasnosti fašizma, zatim mesečnika “Žena danas”, prve publikacije u predratnoj Jugoslaviji koja je analizirala žensko pitanje i promovisala ravnopravnost polova. Sa okupacijom 1941. godine, Dragica je stupila u redove ilegalnih boraca, prošla je sa partizanskim jedinicama borbe u Crnoj Gori, Albaniji, Kosovu, Makedoniji i Grčkoj, ali je bila i zatvarana od strane okupatora. U proleće 1944. bila je među organizatorima Antifašističke skupštine Crne Gore, a zatim je sa suprugom Vojom Srzentićem, pozvana u Titov Vrhovni štab na ostrvu Vis, odakle su poslati u vojnu misiju u London. Na BBC-u je Dragica imala emisiju, izveštavajući jugoslovenske slušaoce o napredovanju saveznika i o osnivanju nove vlasti na oslobođenim teritorijama. Ta iskustva kao i poznavanje ljudi su Dragicu kvalifikovali da je 1945. u Ministarstvu inostranih poslova imenovana u personalnu komisiju, koja je predlagala ambasadore Nove Jugoslavije.
Duboko prožeta vrednostima borbe protiv nepravde i izrabljivanja, u posleratnoj hijerarhiji je došla u politički sukob zbog zalaganja za egalitarizam. Posle obavljene misije koju je imala 1948. godine - kada je dobila nalog da odnese Titovo pismo Staljinu i sačeka Staljinov odgovor u burnim ideološkim debatama pedesetih godina, ona i njen muž su bili proglašeni za političke protivnike sistema, te su poslati na izdržavanje “administrativne kazne”, u zatvore i logore koju su funkcionisali na staljinističkim metodama.
Međutim, i sada, ulazeći u stotu godinu života, Dragica sa sjajnom memorijom, energijom, pa i optimizmom, zaključuje da nije prošlo vreme kada se treba zalagati “za novi, pravedniji svet”.
Scenario i režija: Želimir Žilnik
Kamera: Miodrag Milošević
Montaža: Vuk Vukmirović
Crtež i animacija: Aleksandar Rot, Aleksandar Ilić
Obrada zvuka: Filip Vlatković
Producentkinja: Sarita Matijević
Učestvuju: Dragica Vitolović Srzentić, Ljiljana Đakonović, Dražen Vitolović, Dario Vitolović, Ondina Vitolović, Davor Lukas, Đulijano Vivoda, Marsel Žigante, Ines Akvavita, Ivanka Bošnjak, Josip Petranović
Produkcija: Playground produkcija, Novi Sad
Želimir Žilnik
https://vimeo.com/playgroundprodukcija
Link 1: https://vimeo.com/260089124
Link 2: https://vimeo.com/260118667
Link 3: https://vimeo.com/261477029
Playground produkcija, Novi Sad
2011.
Playground produkcija
Online video - dokumentarni film
Srpski
2-VM
3 videa X 52 minute
Prikupljanje materijala za osmomartovsku izložbu
Centralni odbor AFŽa Jugoslavije
Arhiv Bosne i Hercegovine
Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
01.02.1949.
Arhiv Bosne i Hercegovine, Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
PDF
SH
291-A
2 str.
Poziv za slanje materijala za izložbu
Dopis Glavnom odboru AFŽa BiH
Centralni odbor AFŽa
Arhiv Bosne i Hercegovine
Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
23.11.1948.
Arhiv Bosne i Hercegovine, Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
PDF
SH
260-A
2 str.
Zapisnik sa konferencije AFŽa
Zapisnik sa konferencije održane u prostorijama Fiskulturnog doma
Nepoznat/a
Arhiv Bosne i Hercegovine
Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
14.12.1947.
Arhiv Bosne i Hercegovine, Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
PDF
SH
248-A
3 str.
Upute o pripremama za Osmi mart
Dopis Sreskom odboru AFŽa
Glavni odbor AFŽa BiH
Arhiv Bosne i Hercegovine
Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
08.02.1948.
Arhiv Bosne i Hercegovine, Udruženje za kulturu i umjetnost CRVENA
PDF
SH
246-A
4 str.
Narodne herojke
Narodne herojke Jugoslavije, NOB
Serija radova "Narodne herojke" kreirana je u formi portreta , te problematizira istoriju socijalističkog "heroizma" na prostoru bivše Jugoslavije. i promjene koje su se na tom planu desile nakon političkih previranja 90ih godina prošlog stoljeća.
Irma Markulin
Više informacija na: http://www.irma-markulin.com/
Udruženje za kulturu i umjetnost Crvena
2013.-2015.
Irma Markulin
Ulje na platnu
4-UR